Promjene koje sa sobom donosi predsjednički sistem

Zakonodavstvo:

Broj narodnih poslanika sa 550 će se povećati na 600.

Starosna granica biranja narodnih poslanika sa 25 će se smanjiti na 18.

Parlamentarni izbori će se održavati svake 5 godine; istog dana će se održati i predsjednički izbori.

Predsjednik:

Kandidata za predsjednika će moći predložiti političke stranke koje su na posljednjim opštim izborima zajedno ili samostalno osvojile najmanje 5% glasova ili pojedinac koji je uspio prikupiti potpis najmanje 100 hiljada glasača.

Predsjednik će moći donijeti Predsjedničke uredbe o izvršnoj vlasti.

Predsjednik će u slučaju mobilizacije, pobune, pokušaja udara protiv domovine ili republike, širenja nasilnih radnji, spolja ili unutra, protiv zemlje i naroda, moći proglasiti vanredno stanje.

Predsjednik će moći imenovani jednog ili više svojih pomoćnika.

Parlament će kontrolisati rad predsjednika. Prema postojećem Ustavu, protiv predsjednika koji ne pokazuje odgovornost prema parlamentu, uz argument da je počinjeno krivično dijelo, većinskim glasanjem zatupnika Velike narodne skupštine Turske (VNST) će se moći predložiti pokretanje postupka.

Predsjedničke uredbe koje su izdate u vanrednom stanju neće biti ograničene uredbama koje se odnose na redovno stanje u zemlji.

Nacrt zakona o budžetu predsjednik će predložiti Velikoj narodnoj skupštini Turske (VNST).

 3. novembra 2019. godine održat će se naredni parlamentarni i predsjednički izbori.

Visoko sudsko i tužilačko vijeće:

¨Visoko sudsko i  tužilačko vijeće¨ će postati ¨Sudsko i tužilačko vijeće¨; Vijeće koje se sastoji od 13 članova će raditi sa dva ureda.

4 člana Vijeća će birati Predsjednik, a 7 članova Vijeća će izabrati Velika narodna skupština Turske.

Savjetnik Ministarstva pravde će biti stalni član vijeća.

Ustavni sud:

Broj članova Ustavnog suda sa 17 će biti smanjen na 15.

Vojni sudovi:

Osim disciplinskih, neće se moći formirati vojni sudovi.

(TRT, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/dg)