Vjernici katoličke i pravoslavne vjeroispovijesti danas slave Uskrs, odnosno Vaskrs. Premda se slave po dva kalendara (Gregorijanskom i Julijanskom) i najčešće se slave u različite datume, ove godine slave se isti dan.

Uskrs je blagdan Kristova uskrsnuća, slavi njegovu pobjedu nad smrću i nad grijehom, koji je za katoličke i pravoslavne vjernike središte cijele liturgijske godine. To je najveći kršćanski blagdan jer je čin uskrsnuća podjeda nad smrću.

 Kršćani slave Isusovo uskrsnuće kao temelj kršćanske vjere.

U zapadnom kršćanstvu priprema za Uskrs je korizma. Ona traje četrdeset dana i obilježena je mirovanjem, tišinom, kajanjem, postom i razmišljanjem i Kristovu životu, poglavito o muci i smrti na križu. Tjedan prije Uskrsa naziva se Velikim tjednom. On je vrhunac korizme, a započinje Cvjetnicom, nedjeljom muke Gospodnje, kada se slavi Isusov ulazak u Jeruzalem. Tada se u crkvu nose grančice na bčlagoslov/posvetu. Tijekom cijele korizme naročito je intenzivirana pobožnost Križnoga puta koja se održava svakoga petka u večernjim satima, a u mnogim mjestima Križni put se u velikoj procesiji održava upravo na Veliki petak, kao što je slučaj u Međugorju, Mostaru, Širokom Brijegu... Središnji je dan Velikoga tjedna Veliki petak, dan na koji je Isus umro na križu. Veliki petak je kršćanski spomendan Isusove muke i smrti. Na Veliki petak, ne slavi se euharistijsko (misno) slavlje. Oltar je bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika, da se simbolizira Isusova muka i smrt, a vjernici se u crkvi okupljaju razmišljajući o Isusovoj muci. Post je obavezan na Veliki petak, za sve osobe od 18 do 60 godina. Ne jede se meso toplokrvnih životinja niti mesne prerađevine, a dopušten je jedan cjeloviti obrok.

Sam dan Uskrsa posebno je svečan i u obiteljima je obilježen bogatim trpezama, obvezno obojenim kuhanim jajima, što je posebna radost za mlade kada se natječe čije je jaje čvršće u običaju "tucanja" kuhanim kokošjim jajima. U nekim mjestima organizira se i pravo natjecanje odraslih u ovoj disciplini.

U istočnom kršćanstvu priprema za Uskrs također počinje korizmom, u kojoj se smanjuju zabava i sve nepotrebne aktivnosti sve do Velikog petka. Na Veliku subotu slavi se ponoćna misa. Pri završetku sva se svjetla gase te se pali uskrsna svijeća iz „vječnog svjetla“ u crkvi, a potom se svjetlo širi dalje. Procesija se nastavlja oko crkve i u nju vraća u ponoć te se služi pashalna misa. Na Vaskrs nema liturgije, umjesto nje u podne se održava Agape vesper u kojem se čitaju dijelovi Ivanova Evanđelja na raznim jezicima.

Postoji određena razlika između Vazma i Uskrsa. Dok Uskrs označava sam dan kada se slavi Kristovo uskrsnuće, Vazam je širi pojam i označava cijelo otajstvo spasenja – Kristovu muku, smrt, uskrsnuće i proslavu.

Blagdan Uskrs se ne slavi svake godine u isto vrijeme. Katolička crkva slavi Uskrs u prvu nedjelju nakon prvog proljetnog punog mjeseca, dok kod pravoslavaca Vaskrs ne može biti prije židovske Pashe. Razlika između vremena obilježavanja Uskrsa i Vaskrsa je zbog toga što katolici koriste Gregorijanski kalendar, a pravoslavci Julijanski kalendar.

Ukrašavanje jaja (pisanice) i blagoslov jela dio su narodnih običaja vezanih uz ovaj najvažniji katolički i pravoslavni blagdan. 

(FENA/dg)