Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić je na pres-konferenciji u Sarajevu kazao novinarima da je Vijeće ministara, usvajanjem seta zakona i jedne bitne odluke u potpunosti ispunilo sve zadatake koji proističu iz prethodnih mjera aranžmana s MMF-om.

Po njegovim riječima, Vijeće ministara BiH je danas utvrdilo Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u BiH sa pratećim setom zakona, koji  uključuje Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli  prihoda, kao i Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o sistemu indirektnog oprezivanja u BiH.  

- Osim toga, kao naredna prethodna mjera bitna za realizaciju aranžmana s MMF-om, a što je bio zadatak Vijeća ministara ili nivoa BiH, usvojen je i zakon o osiguranju depozita u bankama u BiH i u konačnici, usvojena je Odluka o provođenju mjera radi ostvarivanja kvantitativnih kriterija indikativnih ciljeva usaglašenih Pismom namjere o proširenom aranžmanom s MMF-om za institucije BiH - pojasnio je predsjedavajući Zvizdić.

Dodao je da je set ovih zakona Vijeće ministara uputilo dalje u parlamentarnu proceduru, s prijedlogom da se razmatraju po hitnoj proceduri.

- Očekujemo da će u najskore vrijeme biti održane sjednice i Predstavničkog i Doma naroda  Parlamentarne skupštine BiH i da će set ovih zakona, kao realizacija mjera sa nivoa BiH za aranžman s MMF-om, biti u konačnici ispunjen, čime bi praktično bile zaokružene sve mjere i stvorili se realni uvjeti za realizaciju i implementaciju aranžmana s MMF-om - kazao je Zvizdić.

Po njegovim riječima, predstavnici Saveza za promjene u Vijeću ministara BiH nisu glasali za ovaj set zakona o akcizama.

- Govorim o zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u BiH, iako je Vijeće ministara imalo dovoljan broj glasova da usvoji prijedlog zakona i pošalje ga u parlamentarnu proceduru - naveo je Zvizdić.  

Zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović je kazao da je zakon o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u BiH prošao većinom glasova u Vijeću ministara BiH.

- Ministar Igor Crnadak i ja glasali smo protiv iako, sasvim razumljivo, podržavamo reformski put BiH, razvoj infrastrukture. Ali smo tražili u više navrata da se kroz ovaj novi namet od 15 feninga proizvede, ostvari ili obezbijedi minimalni nivo zaštite za one koji će biti po ovom pitanju najugroženiji. U ovom slučaju to su poljoprivrednici - istaknuo je ministar Šarović.

Dodao je da su i u razgovorima s MMF-om, a i s predstavnicima Vlade RS u više navrata tražili da se, ili uvede kategorija „plavog dizela“ ili na neki drugi način pomogne poljoprivrednicima.       

- U tom smislu predlagali smo i dva dodatna modela, da se od ovog iznosa od 15 feninga jedan dio, tri ili četiri feninga, odvoji direktno u budžete entiteta i da se ovaj novac da poljoprivrednicima kako bi se ublažile posljedice Adaptiranog SSP-a. Ili u namjanjem, da se od ovih 15 feninga novog nameta to ne odnosi na poljoprivrednike, kako bi im se i na ovaj način pomoglo - kazao je Šarović.

Po njegovim riječima, očito nije bilo razumijevanja od predstavnika Vlade RS-a i MMF-a.

- Zaista je naivno očekivati da se od strane Vlade RS šuti o aranžmanu sa MMF-om, da se on javno ne podrži i očekuje se da ovaj dio tereta iznese Savez za promjene glasajući za ovaj zakon. Mi mislimo da to nije realno, da je to nemoguće. Ne treba niko da se krije iza ovoga, treba jasno da kaže ko stoji iza potpisa Pisma namjere. To su i predstavnici Vlade RS-a - navodi Šarović.

On ističe da ne samo da su odbili povećanje ili bilo kakav plan za podršku poljoprivrednom sektoru u BiH, time i u RS-u, nego su kroz Pismo namjere jasno naznačili da će u 2016. da uštede dodatnih pet miliona KM od podsticaja za poljoprivredu.

- Znači manje nego što je inače planirano, time što će sredstva za podsticaj dati samo registrovanim poljoprivrednim gazdinstvima - kazao je Šarović.

Zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i ministar finansija i trezora Vjekoslav Bevanda je kazao da su, ukoliko predloženi zakoni prođu parlamentarnu raspravu, ispunili uvjete MMF-a i entiteti i Distrikt Brčko će dobiti drugu tranšu kredita.   

- Drugi dio je i posebno važan, a to su uvjeti koji su u svim novim kreditnim sporazumima, prije svega EBRD-a, Kuvajtskog fonda i OPEC fonda. Imamo ugovoreno i u fazi ugovaranja oko 800 miliona za cestovnu gradnju, prije svega za auto-put, Koridor Vc i za ostale ceste - naveo je Bevanda.

Po njegovim riječima, budući da su napravljene dubinske analize javnih poduzeća za ceste i autoceste i pokazalo se da oni ne mogu više uopće držati teret tih kreditnih zaduženja.

- Ova sredstva što će biti ubrana od akciza ne idu za krpljenje proračunskih rupa na bilo kojoj razini, to ide namjenski na račune cesta i autocesta u obadva entiteta. Taj novac neće biti korišten za gradnju, nego će biti kolateral za kredite koji su već ugovoreni i koji će omogućiti gradnju - pojasnio je ministar Bevanda.

Istaknuo je da je posebno bitan zakon o Agenciji za osiguranje depozita, „budući da je to završni, peti zakon uz po dva u entitetima o bankama i agencijama za osiguranje“.

- Ovo je peti zakon koji je usaglašen s odredbama tih zakona. Tim se predviđa mogućnost, poslije svih potresa u banksrskom sektoru, da se može pristupiti i restruktuiranju i svemo ostalom. Mislim da je ovaj zakon jako dobra stvar - ocijenio je Bevanda.

(FENA/dg)