Zastupnik Demokratske fronte u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Dženan Đonlagić za N1 je komentarisao i objasnio najavljene nove namete radnicima u FBiH.

Đonlagić je doktor ekonomskih nauka, polja profesionalnog interesovanja: Monetarne finansije, Javne finansije, Monetarna i fiskalna politika Evropske unije, Ekonomika monetarnih integracija, Centralno bankarstvo.

Predložena zakonska rješenja predviđaju smanjenje zbirne stope doprinosa sa sadašnjih 41,5 posto na 33 posto. No, s druge strane proširuju osnovicu za obračun doprinosa. To znači: Osim plate, biće oporezovane i naknade za obrok, prijevoz i regres. Neoporezivi dio dohotka iznosio bi do 700 KM mjesečno. Naredna dva platna razreda su od 700 do 1500 gdje se porez plaća 10 posto. Na više od 1500 KM porez će, ukoliko zakoni dobiju podršku, iznositi 20 posto. Prevedeno na neekonomski jezik to bi značilo?

"Harač građanima, harač. To je koncepcija federalne vlasti. Ovo treba u paketu posmatrati ne kao odvojena zakonska rješenja i reći da Vlada FBiH s ovim konceptom, po mom uvjerenju, podiže poresko opterećenje radnika, a onda i poslodavaca. Radi se o čudnom zaokretu oko oporezivanja dohotka, jer smo od 2009. imali jednostopni (10%) koji je bio izjednačen s oporezivanjem dohotka koja ostvaruju pravna lica", izjavio je gost Novog dana.

Sada, ističe Đonlagić, se proširuje poreska osnovica.

"Vlada FBiH želi oporezovati ama baš sve što jedan građanin može ostvariti kao dohodak bez obzira na vrstu i izvor primanja. Oporezivanje toplog obroka, regresa i prevoza traje od oktobra. Do sada smo imali olakšice za izdržavanu djecu, bračnog druga ili oca i majku. To se eliminiše i toga više nema", kazao je gost jutarnjeg programa N1 televizije.

Đonlagić je napomenuo da neoporezivi dio do 700 KM podignut, je zapravo anuliran proširenjem poreske osnovice i tu je praktično prednost neporezivanja anulirana.

"Podizanje stope sa 10 na 20% je smiješno. Čuli smo objašenjenje da se time želi oporezovati bogati sloj stanovništva u FBiH. Nemojte da kažemo da je lični dohodak od 1.500 KM što je manje od potrošačke korpe, koja je oko 1.800 KM, bogati sloj stanovništva. Nisu vodili računa o graničnim prelazu oporezivanje, odnosno da će za 1.490 KM će plaćati 10%, a 1.501 KM koji će plaćati 20%. Govorimo o rastu poreske stope od 100%. Od 1.500 KM do milion KM je oporezovan istom poreskom stopom", objasnio je Đonlagić.

On je kazao da se svi busaju kako treba rasti proizvodnja i otvarati radna mjesta, a da je upravo taj sloj nezaštićen.

"Ako je sada 830 KM prosječna plata, kada unutra ubacite vještačku proširenu osnovicu, prosječna plata će biti 1.100 KM. Taj rast je vještački jer nije nastao kao plod produktivnosti. Ljestvicu je trebalo podići na 1.000-1.100 KM, a ne ostaviti je na 700 KM", smatra Đonlagić.

On se zapitao o kakvom rasterećenju privrede govori Vlada FBiH kada se već 7 mjeseci vrši ubiranje prihoda, a poboljšanje stanja se ne vidi.

"Jer da vidimo poboljšanje, zašto bi se Vlada i dalje zaduživala i plakala kod MMF-a?".

Iako sindikati poručuju da lijepo zvuči podizanje neoporezivog dijela dohotka s 300 na 700 KM, skreću pažnju kako oporezivanem toplog obroka, regresa i prijevoza, prosječna plata više neće biti 830, već više od 1.000 KM i u cjelosti će biti oporezovana. Da li je ovo u konačnici moglo predstavljati značajno smanjenje plata?

"Može se desiti pad ličnog dohotka. To bi značilo pad lične potrošenje, a on izaziva negativne implikacije i manje ubiranje poreza, u konačnici pad BDP-a. Zakonska rješenja imaju cilj namaknuti dodatne javne prihode u budžet, a oni su procijenili 50-60 miliona KM godišnje. Znamo da se sav novac uliva isto kao da novac sipate u živi pijesak. Sve ide u neproduktivnu potrošnju, odnosno za krpljenje budžetskih rupa", izjavio je doktor ekonomskih nauka.

Na Vijeću ministara BiH danas je zakon o akcizama. Predviđa, između ostalog povećanje cijene goriva za oko 15 feninga, a akcize su uslov za novu tranšu MMF-a.

"Da li ovaj zakon ide po treću sreću? Tu je vlast još jednom obmanula MMF jer je potpisala da će donijeti izmjene zakona o akcizama. Rast akciza na naftu i derivate ide jer će biti iskorištena za izgradnju cesta i autocesta u BiH. Predugo se ovo dešava. Izgubili smo vrijeme, a ništa se ne gradi, nema centimetra nove autoceste. Vlast nije tražila alternativne načine izgradnje autoputa na Koridru Vc. Niko se time nije bavio. Na štednim računima na bankama ima oko 10 milijardi KM. Zašto država nije pozvala građane da kupe državne obveznice i da se tako finansira izgradnja autoputa?", zaključio je Zastupnik Demokratske fronte u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH.

(N1, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)