Hrvatska kompanija Agrokor našla se u velikim finansijskim problemima, a nekako paralelno je objavljeno da je Konzum, koji posluje u sklopu ove korporacije, izgubio poziciju tržišnog lidera u BiH.

Ova dva podatka nisu direktno povezana, odnosno Konzum je izgubio utakmicu na tržištu u BiH zbog niza pogrešaka i isto bi se desilo čak i da nije aktuelnih problema na nivou koncerna, navodi se u analizi poslovnog portala BiznisInfo.

Ovo su glavne Konzumove greške koje su do toga dovele:

1. Niske cijene

Konzum je praktično bez borbe prepustio Bingu ulogu lanca s najnižim cijenama u BiH. Bingove cijene, zapravo, nikada nisu bile mnogo niže.

No, to je bilo dovoljno da se, uz pravu marketinšku kampanju, izgradi imidž najjeftinijeg trgovinskog lanca i da se preotme veliki broj Konzumovih mušterija.

Konzum je morao davno reagirati s korekcijama cijena makar mu to kratkoročno donijelo pad profita. Sigurno bi se isplatilo jer ne bi došlo do odliva mušterija i prihoda.

2. Podrška domaćim kompanijama

Oba lanca javno su iskazivala podršku domaćim kompanijama. No, Konzum nije ubijedio javnost da je njegova podrška bh. firmama suštinska, a ne kozmetička. Naprimjer, nakon pokretanja proizvodnje u Diti, simbolu radničke klase u BiH, Konzum je saopštio da je uvrstio njene proizvode na police.

No, kada su se kamere ugasile prisustvo Ditinih proizvoda je redukovano. Od svih Ditinih proizvoda ostao je samo deterdžent 3de koji je dobio malo prostora na dnu police.

Konzum je mogao naći nekoliko manjih bh. kompanija kojima bi dao šansu i preko kojih bi dokazao da suštinski želi pomoći domaćoj privredi.

3. Ekonomska kolonizacija

Dominantne pozicije u Konzumovim radnjama zauzimaju hrvatski proizovdi, i to ne samo oni koji su u vlasništvu Agrokora, već i Saponije, Podravke itd.

S jedne strane je to razumljivo i legalno, ali se u tome pretjeralo, pa su građani osjetili Konzum kao instrument ekonomske kolonizacije druge države.

Osim toga, prošle godine došlo je i do napetosti u političkim odnosima BiH i Hrvatske, pa čak i do poziva na bojkot hrvatskih proizvoda. Konzum nije našao efikasan način da neutralizira efekte ovih dešavanja.

 
4. Pogrešni prioriteti

Konzum je lani mnogo novca utrošio na reklamiranje svojih renoviranih objekata kao mjesta “ugodnog ambijenta” koja nude “jedinstveno i interaktivno iskustvo kupovine“, šta god to značilo.

Zapravo, jedino što je novo u ovim objektima jesu pametna kolica i automatske kase koji jesu novost na bh. tržištu, ali ih zapravo malo ljudi koristi.

S druge strane, Bingo je u svojim reklamama insistirao samo na niskim cijenama. U jednoj reklami male zelene (niske) cijene iz prodavnice izbacuju crvene, visoke cijene (koje očito simboliziraju Konzum).

5.  Medijski promašaji

Kada je riječ o marketingu, Konzum je skršio ogroman novac na nekoliko mainstream medija koji odavno nemaju monopol u informisanju javnosti i koji mu, na kraju, nisu pružili nikakvu zaštitu.

S druge strane, nekolicina drugih medija koje je zanemarivao sistematski su narušavali njegov ugled i poziciju.

Osim toga, Konzum je insistirao na klasičnoj reklami i onda kad je vrag odnio šalu i kada je bilo vrijeme za strateški, krizni PR.

Drugim riječima, Konzum je reklamirao pileći batak onda kada je ljudima trebalo objasniti da je riječ o prijateljskoj firmi u kojoj kupovina nije samo užitak već i ušteda, te da se na taj način može pomoći i bh. ekonomiji.   

Nastavak teksta pročitajte OVDJE.

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)