Piše: Angelina ALBIJANIĆ-DURAKOVIĆ

U bh. javnosti nerijetko prostruji informacija o propalim (višemilionskim) sredstvima iz evropskih investicijskih fondova jer nema dovoljno dobrih projekata ili se naprosto s njima ne zna aplicirati na pravi način. Ulaskom u Evropsku uniju ta sredstva postaju znatno veća, što je proteklih godina na pravi način osjetila Hrvtaska, u koju se nakon ulaska u EU slilo nikad više novca namijenjenog za ulaganje u rast i privredni razvoj države.

O tome Boris Guina, zamjenik predsjednika Uprave agencija HAMAG-BICRO (Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije) za DEPO Portal kaže:

- Ulaskom u punopravno članstvo Europske unije, Republika Hrvatska postala je korisnica sredstava iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondovi). U financijskom razdoblju 2014. – 2020. Republici Hrvatskoj je iz ESI fondova na raspolaganju ukupno 10,676 milijardi eura. Nikad dosad naša zemlja nije imala toliko sredstava za ulaganje u rast i razvoj.

Boris Guina, zamjenik predsjednika Uprave agencija HAMAG-BICRO: U financijskom razdoblju 2014. – 2020. Republici Hrvatskoj je iz ESI fondova na raspolaganju ukupno 10,676 milijardi eura. Nikad dosad naša zemlja nije imala toliko sredstava za ulaganje u rast i razvoj

Guina pojašnjava i da je od tog iznosa 8,397 milijardi eura predviđeno za ciljeve kohezijske politike, a 2,026 milijarde eura za poljoprivredu i ruralni razvoj te 253 milijuna eura za razvoj ribarstva.

NOVCA IMA NA BACANJE, A GDJE IDE NAJVIŠE: Stoga se u Hrvatskoj često mogu čuti komentari da sada "novca ima na bacanje", samo je važno pravilno ga (is)koristiti.

Prema informacijama agencije HAMAG-BICRO, kao jedne od najvažnijih institucija u Hrvatskoj za poduzetnike u provedbi ESI fondova, od 2014. godine do danas finansijsku podršku dobilo je gotovo tri hiljade poduzetnika - jamstva su odobrena za oko hiljadu poduzetnika u ukupnom iznosu od blizu milijardu kuna (263 miliona KM), dok je gotovo dvije hiljade poduzetnika ostvarilo bespovratnu potporu u ukupnom iznosu od pola milijardi kuna (oko 132 miliona KM).

- Najzastupljeniji sektor prema dodijeljenim financijskim sredstvima HAMAG-BICRO-a je svakako sektor informacijsko-komunikacijskih tehnologija (ICT) te uslužni sektor. Budući ICT projekti imaju mogućnost najbrže se komercijalizirati i prerasti u globalne kompanije, ne čudi činjenica kako najviše inovacija dolazi upravo iz ICT sektora. Kroz naše programe posebno smo poticali i uslužnu djelatnost, stoga ne iznenađuje visok broj financiranih projekata iz tog sektora. Iste slijedi sektor turizma, proizvodnje i prerađivačke industrije, pojašnjava Boris Guina.

Uspješni korisnici ovih sredstava u Hrvatskoj, kojima je potpora HAMAG-BICRO-a pomogla u rastu i razvoju poslovanja te uspješnom plasmanu na tržište, jesu: Rimac automobili, Altpro, Oradian, Citus, Teddy the Guardian, Five, Repsly, Photomath, Istralandia, Agrivi i mnogi drugi…

ŠTA JE VAŽNO PRI APLICIRANJU NA ESI FONDOVE: Procedura prijave projekata za sredstva iz evropskih fondova nisu jednostavne i traže određeno znanje i poznavanje neophodnih kriterija. Upravo je to najčešći razlog zašto dobri projekti ostaju bez finansijske potpore, a mogli bi je dobiti.

- Kako bismo olakšali poduzetniku ostvarenje navedenih potpora i zajmova, zajedno s nadležnim ministarstvom, osigurali smo i jednostavnije procedure prijava projekata za poduzetnike. Svakodnevno organiziramo brojne informativne radionice na kojima poduzetnike informiramo o svim aktualnim natječajima i načinima kako se na njih prijaviti. Praksa nam je pokazala veliki odaziv poduzetnika što utječe i na veći broj kvalitetno pripremljenih zaprimljenih zahtjeva, navodi Guina.

On naglašava i da poduzetnici u Hrvatskoj, prije svega, moraju biti svjesni da su im sredstva za njihove poslovne pothvate dostupnija nego ikad. Zato je važno da budu informirani o aktuelnim natječajima koji odgovaraju njihovim potrebama, te educirani kako složiti prijavu, napisati poslovni plan, investicijsku studiju i slično…

Iz EU fondova u Hrvatskoj, 8,397 milijardi eura predviđeno je za ciljeve kohezijske politike, a 2,026 milijarde eura za poljoprivredu i ruralni razvoj te 253 milijuna eura za razvoj ribarstva

- Ukoliko se radi o startupu kojem je potrebna investicija, potrebno je voditi računa o kvalitetnom prikupljanje kapitala od strane ulagača, s posebnim naglaskom na balans između tehničke i poslovne kompetencije tima koji prikuplja kapital. Postoje situacije u kojima je brzina prikupljanja kapitala i plasiranja proizvoda na tržište važnija od tehničke pripremljenosti samog proizvoda, dodaje Boris Guina.

BIROKRATIJA UVIJEK KOČI: Međutim, čak i kada se svi kriteriji zadovolje, tu je tromost administrativnog sistema koji dodatno komplikuje cjelokupnu proceduru apliciranja. Ni Hrvatska tu nije izuzetak...

Sagovornik DEPO Portala pojašnjava da agencija HAMAG-BICRO sljedećih godina treba plasirali čak 7,8 milijardi kuna bespovratnih potpora (oko 2 milijarde KM), koje su na raspolaganju iz EU fondova. Od tih sredstava u planu je da se osigura potpora za 710 projekata za istraživanje, razvoj i inovacije, 480 startupova i 6830 mala i srednja poduzeća.

- Indikatori upućuju kako će se provedbom istih zaposliti 7388 novih djelatnika. Zagto ćemo se zalagati za smanjenje birokratiziranosti i tromosti sustava, otklanjanje administrativnih barijera te pojednostavljenje procedura prilikom prijava projekata na natječaje, kaže Boris Guina.

KAKO JE STARTUP IZ MOSTARA DOBIO 600.000 KM: Da projekti iz BiH također mogu dobiti podršku iz EU fondova pokazuje primjer IT startupa Eynio iz Mostara, koji je na nedavno održanom sajmu ICE Totally Gaming u Londonu, uspio osigurati investiciju od 600.000 KM. Riječ je o najpoznatijem događaju u 'gaming' industriji na kojem učestvuje preko 300 kompanija iz cijelog svijeta.   
    

Da projekti iz BiH također mogu dobiti podršku iz EU fondova pokazuje primjer IT startupa Eynio iz Mostara, koji je na nedavno održanom sajmu ICE Totally Gaming u Londonu, uspio osigurati investiciju od 600.000 KM

Valentina Visković, marketing managera ovog startupa, rekla je tada da će ova sredstva omogućiti ovom startupu da preraste u kompaniju, te pojasnila kako je došlo do podrške iz EU fondova:

- Naš predstavnik je imao priliku razgovarati s brojnim investitorima i potencijalnim klijentima koji su prepoznali rad i prednosti naše aplikacije te je sama investicija dokaz da je bilo korisno sudjelovati na sajmu.

Pri tome je startup bio dobro predstavljen, sa jasno profilisanim ciljevima. Radi se o razvijanju aplikacija za automatizaciju, nadzor i sigurnost, a konkretno o dva proizvoda - aplikacije Eynio Click i Eynio Vision.

Eynio Click je rješenje za automatizaciju doma koje omogućuje upravljanje i povezivanje raznih pametnih uređaja pomoću jedne aplikacije te tako činilakšim i jednostavnijim opremanje pametne kuće ili kompanije u kojoj korisnici, samo sa svojim mobitelom, mogu upravljati prekidačima, svjetlima, termostatima i mnogim drugim uređajima.

Eynio Vision je video sustav za nadzor s kojim je Eynio tim želio pokriti nedostatke postojećih sustava na tržištu i poboljšati korisničko iskustvo prilikom korištenja ovakvih sustava. Vision prikazuje kamere preko bilo kojeg sučelja i dopušta korisnicima brz pristup svim lokacijama i kontrolu nad njima, bez obzira gdje se nalaze.

Ove aplikacije bit će dostupne za korisnike diljem svijeta, pri čemu će biti omogućeno on line plaćanje usluga na mjesečnoj ili godišnjoj bazi.

Još jedan startup iz BiH: Parttimerz platforma za honorarno zapošljavanje

- Parttimerz platforma služi za honorarno zapošljavanje ljudi te poštovanje poslova. Ovo je startup pokrenut u 2016. godini i do sada smo završili fazu MVP-a (minimum viable product), i trenutno radimo na optimizaciji platforme da bismo postigli PMF (product market fit) do sredine 2017-te godine. Još uvijek smo “pre-revenue” sa velikim potencijalom da postanemo multimilionerska kompanija u rasponu od tri - pet godina. Cilj nam je da budemo jedna od vodećih kompanija za pružanje freelancing usluga ne samo u BiH, već i šire, prepoznati smo od strane Techflier.com portala kao jedna od najperspektivnijih startup kompanija u BiH, a ovu titulu opravdavamo svakodnevno sa svojim trudom i zalaganjem, ovako ukratko predstavlja svoj startup Sanela Skulj, suosnivač Parttimerz platforme. Cilj ove platforme je da isfiltrira najbolje freelancere koji se mogu naći na tržištu, zadržavajući fokus na najboljim stručnjacima sa Balkanao i Istočne Evrope. Parttimerz također nudi svojim korisnicima preko strateskih partnera i ostale pogodnosti kao sto su seminari i profesionalno usavršavanje, osnivanje kompanije i sl. - Naš biznis model je jedinstven i razlikuje se od ostalih freelancing platformi koji se mogu naći na tržištu u smislu da se fokusiramo na kvalitet više nego kvantitet i težimo da ponudimo našim klijentima najbolju freelancing uslugu koju mogu dobiti na tržištu. Pored toga što se fokusiramo na regrutaciju Premium Grade freelancera sa prostora Balkana i Istočne Evrope, također smo razvili algoritam koji pomno prati ponašanje i performans svakog pojedinačno freelancera i na osnovu istog nagrađuje freelancere sa dodatnom zaradom koji su imali top performance, ali isto tako odstranjuje freelancere koji su imali loš performance i nisu zadovoljili određene uslove. Na ovaj način mozemo osigurati klijentu da uvijek dobije najbolji kvalitet usluge, pojašnjava Sanela Skulj za DEPO Portal. Ideja startupa bila je dvostruka - da omogući stvaranje baze honorarnih poslova i na taj način podigne kvalitet života ljudi koji imaju priliku honorarno zaraditi novac,a kao i da pruži pogodnost klijentima u pronalasku profesionalnih usluga sa garancijom da će se poslovi obaviti na kvalitetan način. Ovaj startup još nije aplicirao ni na jedan EU fond, ali služi kao primjer projekta koji bi takvu podršku mogao dobiti ukoliko zadovolji tražene kriterije.

Prethodne EU reportaže čitajte OVDJE

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)