Za Fenu piše: Hana Imamović

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko kazao je da je BiH imala najzahtjevniju tranziciju od svih postkomunističkih zemalja u Evropi, jer je nakon proglašenja nezavisnosti i njenog međunarodnog priznanja uslijedio razorni rat.

U intervjuu za Fenu povodom obilježavanja 25 godina otkada je BiH postala nezavisno priznata država Inzko je ocijenio da je tranzicija ustvari počela s Daytonom, koji je predvidio aktivnu ulogu međunarodne zajednice.

Podsjetio je da  je prvih 10 godina od Daytona (1995. godine) taj period tranzicije bio uspješniji, ali u sljedećih 10 došlo je do svojevrsnog vakuuma, odnosno stagnacije, što je omogućilo da isplivaju negativni trendovi, brzina provođenja reformi iz prvih deset godina nije se nastavila u sljedećih deset.

- Danas je BiH na raskršću. Pozitivni trend približavanja Evropskoj uniji još nije u potpunosti prevladao negativne, retrogradne trendove. Kao rezultat, napredak u BiH je sporiji nego što bi međunarodna zajednica i većina bh. građana to željeli - stav je visokog predstavnika.

Govoreći o ključnim događajima koji su se dogodili u BiH u ovih 25 godina, Inzko je kazao da je od tada bilo mnogo pomaka, ali naveo je da su u saradnji s međunarodnom zajednicom, nakon rata, bh. vlasti osnovale Centralnu banku, uspostavile konvertibilnu marku i ustanovile sistem indirektnog oporezivanja, kao i mnogo institucija neophodnih za reguliranje moderne ekonomije.

- Formirane su jedinstvene Oružane snage BiH, Državna granična policija i druge agencije odgovorne za zaštitu građana BiH. Tu su i državni simboli, a Bosna i Hercegovina danas je integrirana u mnogo međunarodnih struktura - naglasio je Inzko.

Smatra da BiH danas nastavlja tim putem, napredujući ka evroatlantskim integracijama te je izrazio nadu da će što prije uslijediti i novi pomaci, kao što je aktiviranje Akcionog plana za članstvo u NATO-u i dobijanje kandidatskog statusa za članstvo u Evropskoj uniji.

- S dovoljno političke volje i dobro razumijevanje koristi koju ti pomaci donose građanima, siguran sam da su i oni mogući - istaknuo je Inzko.

Budući da BiH  nema novi zakon o praznicima i to je dugogodišnja polemika između bh. dužnosnika, pa se tako 1. mart, Dan nezavisnosti, ne proslavlja u cijeloj državi, Inzko ističe da je pitanje donošenja zakona blokirano zbog različitih viđenja političkih stranaka i naroda o određenim historijskim datumima, ali i stavovima određenih političkih stranaka koje misle da taj zakon ne treba niti usvajati na državnom nivou.

Kao i kod brojnih drugih pitanja u ovoj zemlji, dodao je, izlaz bi se mogao naći ako bi se političari fokusirali na oblasti gdje je dogovor moguć, a uzdržali se od parola, kloneći se retorike podjela.

Smatra da bi inkluzivan dijalog, s najboljim namjerama, mogao riješiti pitanje javnih praznika kroz odgovarajući zakon, uključujući i usvajanje zakona na državnom nivou.

Povodom 25-godišnjice od proglašenja nezavisnosti bivši visoki predstavnik u BiH Christian Schwarz-Schilling koji je tu dužnost u BiH obavljao od 30. maja 2006. do 30. juna 2007. godine, u intervjuu za Fenu izrazio je uvjerenje da bi se korektnom anketom među stanovništvom BiH došlo do rezultata da i danas većina građana želi nezavisnu državu BiH.

- Krivica je lokalnih političara što temelj stvoren u Daytonu nije odgovarajuće zaživio, nego su lokalni političari izostankom reformi i nejedinstvom spriječili prosperitetan razvoj ekonomskih i socijalnih uvjeta - ocijenio je Christian Schwarz-Schilling.

Istovremeno, mora se primijetiti, dodaje, da međunarodna zajednica kod obavljanja svog zadatka, koji po Dejtonskom sporazumu ima, a kako bi otvorila put BiH u pravcu države koja se samostalno razvija i utrla njen put ka Evropi, nije bila dovoljno dosljedna i odlučna.

Mišljenja je da je međunarodna zajednica poslala sliku neodlučnosti i nepodnošljive birokratije, kako iz Brisela tako, nažalost, i iz Vašingtona, a odlučnost da se vrše kontrolne funkcije, koje je međunarodna zajednica dobila kroz Dejtonski sporazum, nisu bile primjetne u zadnjih 25 godina.

U najuspješnije ključne događaje u BiH u ovih 25 godina i on je ubrojio uvođenje KM, koje je osiguralo da kroz vezivanje za raniju njemačku marku, odnosno euro, KM postane stabilna valuta, a druga važna odluka je da BiH korača putem ka Evropskoj uniji i u različitim oblastima provodi konstruktivne reforme.

Međutim, među ključne negativne događaje izdvojio je konstantno slabljenje pravne države, kako u odnosu na političke institucije u BiH, tako i u odnosu na sudstvo i pravosuđe u cijeloj BiH, prije svega u Republici Srpskoj.

- U BiH apsolutno polazište svih razmatranja zakonodavstva mora biti priznanje presuda Ustavnog suda. Konstantna baražna paljba iz Republike Srpske, pod vodstvom predsjednika RS-a Milorada Dodika, dovela je do toga da pravna država nije postala temeljitija i potpunija, već je zbog želje za otcjepljenjem Dodika i RS-a došlo do zastoja - stav je Schwarza-Schillinga.

I u ovom slučaju, smatra bivši visoki predstavnik u BiH, međunarodna zajednica bi na osnovu Dejtonskog sporazuma bila dužna da uspostavi odgovarajući demokratski i besprijekoran sistem vladavine prava.

Podsjetio je da i da je tokom mandata započeo taj posao, kroz savjetodavna tijela za parlament kao i za institucije u BiH, ali je konstatirao da se nakon njegovog mandata o ovim pitanjima nije odlučno radilo dalje, zbog čega su posljedice sada i vidljive.

Prošlo je 25 godina otkada su građani Bosne i Hercegovine izašli na referendum o nezavisnosti odlučujući tada da li žele ostati kao jedna od republika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ).

Većinom glasova, odnosno 62 posto glasača izjasnilo se da želi živjeti u nezavisnoj i suverenoj državi. Referendum je održan 29. februara i 1. marta 1992. godine, od kada se ovaj datum i obilježava kao Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine.

(FENA/mr)