Radi ispunjavanja briselskih obaveza iz oblasti energijske efikasnosti i okoliša trenutno se kadrovski jača Sektor za EU fondove i provode edukacije kao osnovni preduvjet za naredne aktivnosti - izjavio je u intervjuu za Fenu direktor Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH Fuad Čibukčić.

Fond je ispunio svoje zadatke dobivene u procesu popunjavanja Upitnika Evropske komisije.

Nadležna ministarstva sada očekuje ispunjavanje veoma složenih zahtjeva u pogledu zaštite okoliša i energijske efikasnosti.

- U tom procesu veliku podršku pružaju im entitetski fondovi za okoliš imajući u vidu da u BiH nije uspostavljena agencija za zaštitu okoliša, tako da na Fond padaju dijelom i obaveze agencije – kazao je Čibukčić. 

Ukazao je na važnost investiranja u povećanje energijske efikasnosti navodeći da se time utiče na upošljavanje domaće radne snage angažovanjem građevinskog sektora kao direktnih benefita, pri čemu se potiče domaća proizvodnja građevinskih materijala, stolarije i slično kao indirektnog benefita.

- Nedavno je sačinjena studija koja je istraživala direktne uticaje investiranja u povećanje energijske efikasnosti. Rezultati su zapanjujući i kažu da ukoliko investiramo milion eura omogućavamo kreiranje 96 radnih mjesta za godinu dana – konstatuje Čibukčić.  

Za investiranje u poboljšanje to jest povećanje energijske efikasnosti  objekta ili tehnologija u industrijskim procesima namijenjena su sredstva Revolving fonda, koji je osnovan u Fondu za zaštitu okoliša.

Ocjenjuje da su to najpovoljnija namjenska sredstva koja se mogu naći na tržištu budući da je riječ o povratnim, kreditnim sredstvima s veoma povoljnim uvjetima dodjele. Kamata je dva posto, grace period 12 mjeseci, a period povrata sedam godina.

 Na raspolaganju su javnom sektoru, svim nivoima vlasti i privrednim subjektima.

 - Za korištenje sredstava mogu se prijaviti vlasnici javnih objekata škola, bolnica, vrtića, domova zdravlja i slično, a to su općine, gradovi, vlade kantona odnosno resorna ministarstva, zavisno od nadležnosti. Investiranjem u ove objekte građani imaju direktnu korist što će imati ugodnije boravke u bolnicama, djeca u vrtićima odnosno u svim objektima javne namjene koji su svakodnevno na usluzi našim građanima – smatra on.  

S druge strane, titulari, vlasnici tih objekata kroz investiranje ostvaruju uštede kako u potrošnji energije, smanjenju zagađujućih emisija tako čine i uštede u lokalnim budžetima, gdje oslobađaju sredstva koja bi inače davali na račun troškova za energiju.

Ista se, pojašnjava, mogu alocirati na neke druge, potrebnije namjene, poput investiranja u stalna radna sredstva, nabavku CT aparata, proširenja kapaciteta svojih usluga, odnosno bilo kojeg drugog sredstva neophodnog za njihov dobar i uspješan svakodnevni rad.

Privredna djelatnost je, tvrdi, najčešće smještena u relativno lošim kapacitetima u smislu građevinskih cjelina koje traže velike troškove za energiju u svrhu obavljanja svoje djelatnosti.

- Procesi, odnosno tehnologije su zastarjele pa troše velike količine energije, a upravo se investiranjem postiže smanjenje troškova za energiju. Promjenom tehnologije ostvaruje se direktna korist na izlaznom proizvodu jer povećavate produktivnost i utičete na sam kvalitet izlaznog proizvoda – kazao je.

Osim spomenutog Revolving fonda, najavio je da Fond za zaštitu okoliša planira uspostaviti novi finasijski mehanizam- revolving fond za reciklažnu privredu, kojim će se davati određeni poticaji onima koji namjeravaju pokrenuti ili poboljšati vlastiti posao/industriju kroz reciklažu otpada.

- To je znatan doprinos razvoju ove djelatnosti, ali i kompletnom sistemu upravljanja otpadom. Naravno još ima dosta prostora za poboljšanja regulative kada je ova oblast u pitanju – navodi. 

Dodaje da Fond ima sporednu ulogu u procesu prikupljanja naknada i upravljanje električnim i elektroničkim otpadom, jer je ta obaveza prebačena na operatere sistema: Zeos i Kim Tec Eko. Oni prikupljaju i distribuiraju najveći dio naknada, a u Fond se prikupljaju samo naknade od onih subjekata koji nisu uključeni u sistem putem operatera.

- Ključna uloga Fonda je u kontrolama izvještaja, gdje će se prava poboljšanja i sistemske kontrole ostvariti uspostavljanjem informacionog sistema upravljanja otpadom. Ključne pripreme za početak realizacije ovog projekta su obavljene, te se u Federaciji čeka na donošenje izmjena Zakona o upravljanju otpadom, kojim se treba i propisati ova aktivnost, kao i donošenje uredbe o uspostavljanju informacionog sistema, kojom će biti postavljeni osnovni okviri, sadržaj, kao i načini provođenja pojedinih aktivnosti - kazao je.

Planirano je da se sistem uspostavlja u fazama, od kojih je prva izrada Projekta informacionog sistema, a zatim njegovo uspostavljanje po modulima. Na taj način osiguravaju se preduvjeti za bolji nadzor nad provođenjem mjera i aktivnosti zaštite okoliša i praćenje ostvarenja ciljeva održivog razvoja.

- Radi ostvarenja postavljenih ciljeva, entitetski fondovi za okoliš, kao nosioci poslova uspostavljanja i vođenja Informacionog sistema, s nadležnim ministarstvima radit će na uspostavljanju saradnje sa svim subjektima koji posjeduju podatke o otpadu, te osiguranju jedinstvenog pristupa vođenja podataka o otpadu na svim nivoima u BiH, kroz osiguranje jedinstvene metodologije, obrazaca, upitnika i drugih tehničkih pomagala - poručio je u intervjuu za Fenu direktor Federalnog fonda za okoliš Fuad Čibukčić.

(FENA/dg)