Piše: Ahmed HRAPOVIĆ

Strip, za razliku na prošla, sa sigurnošču se može reći, daleko bolja vremena u našoj regiji, posebice u pogledu kriterija, danas, na veliku žalost trpi sve, nije pretjerano reći, čak i uvredljivo „autorsko“ ponašanje prema stripu.

U posljednje vrijeme pojedinci, klasični antitalenti za crtanje, strip koriste za neki način iživljavanja i te svoje škrabotine pravdaju time kaKo tim škrabotinama odašilju neke poruke, a opet te poruke niko ne razumije i „autori“ se polomiše objašnjavajući šta je pjesnik htio reći, što needucirani stripom mnogi medijski radnici veličaju, ne znajući da takvim prilozima strip kao najmasovniju umjetnost srozavaju i urušavaju mu ugled, pa i ne čudi činjenica da je interes za strip u našem okruženju na veoma niskom nivou.
    

Jedan od strip pregalaca iz naše regije, Božidar Milojković Bam (Srbija), crtač je koji se odvažio da digitalnu tehniku iskoristi na najbolji mogući način i stripu podari nešto novo u našoj regiji, što neki nazivaju foto stripom mada to nije

Neminovno je da napredak tehnologije zahvati i strip, posebice se to odnosi na digitalno koloriranje što se nekada radilo u štamparijama i trajalo daleko duže i komplikovanije nego danas sa svim čudima digitalizacije. No, strip-umjetnost ne dozvoljava da se tehnološki napredak koristi za plagiranje, precrtavanje djela autora koji su svoje stripove radili kao prirodno nadareni crtači, što je i pored svih zabrana čest slučaj.
    

Jedan od strip pregalaca iz naše regije, Božidar Milojković Bam (Srbija), crtač je koji se odvažio da digitalnu tehniku iskoristi na najbolji mogući način i stripu podari nešto novo u našoj regiji, što neki nazivaju foto stripom mada to nije, jer Milojković ne radi strip od niza fotografija, nego svoj talent koristi da fotografije pretvara u crteže i nizom takvih crteža veoma uspješno realizira epizode crtane čarolije u nešto što je u svijetu poznato kao hiperrealizam, umjetnički pravac slikanja nastao u Americi krajem 60-tih godina proteklog stoljeća, a Milojković je to „foto slikanje“ iskoristio za izradu stripova.

Uglavnom su to filmovi, poznata remek djela svjetske i regionalne kinematografije kao što su: „Ben Hur“, „Tačno u podne“, „Maratonci trče počasni krug“, „Kleopatra“, „12 žigosanih“ i „Spartak“.

A kako je sve počelo, Božidar Milojković Bam kaže:
    

- Sve je počelo krajem 90-tih kada sam definitivno napustio crtanje stripova na klasični način iz mnogo razloga i posvetio se drugom poslu. Ipak, crtanje i slikanje nikada nisam zapostavio. Svakodnevno, poslije posla, odmarao sam crtajući i slikajući; istraživao sam nove tehnike crtanja i slikanja. Naročito mi se svidjela tehnika slikanja poznatija u svijetu kao hiperrealizam i okušao sam se u toj tehnici, pri čemu su mi ponajviše pomogla djela srbijanskog slikara Dragana Maleševića Tapija. Malo po malo, uz pomoć raznih programa digitalne tehnike, savladao sam tehniku hiperrealizma i počeo je primjenjivati u strip umjetnosti. Svjestan sam da ova tehnika crtanja stripa nema umjetničku vrijednost kao što je rad na papiru, ali ovoj tehnici se posvetim kompletan, s ljubavlju pristupam svakoj sličici i uvjeren sam da sam u ovoj tehnici uspio.

Na ovakvu vrstu stripova mnogi imaju zamjerke, posebice oni koji se baš i ne razumiju u strip. Pogotovu ne u proizvodnju stripa. Istina, ovo nije crtež iz ruke, ne osjeti se škripa olovke ili pera na papiru, nit miris tuša ili boje, ali je kao savremena forma digitalne izrade stripa, naročito kod adaptacije filmskih djela, u slučaju Božidara Milojkovića Bama u potpunosti uspjela. Stoga s punim pravom ovu vrstu pristupa proizvodnji stripa možemo i moramo uvrstiti u okvire devete umjetnosti. Naravno ne rame uz rame sa djelima koja su ostvarili vrhunski majstori svjetskog stripa radeći s olovkom, perom i tušem (bojom), ali svakako ni uz rame sa škrabotinama koje svakodnevno susrećemo u raznim niskotiražnim časopisima.

Hiperrealistički radovi Božidara Milojkovića Bama daleko su od škrabotina netalentiranih pojedinaca, ujedno i izdavača svojih „remek djela“ koja po pravilu niko ne kupuje

Naravno, hiperrealistički radovi Božidara Milojkovića Bama daleko su od škrabotina netalentiranih pojedinaca, ujedno i izdavača svojih „remek djela“ koja po pravilu niko ne kupuje. Svakako valja istaći da Božidar Milojković sa stripom druguje od najranijeg djetinjstva i crtati je počeo još kao osnovac, a poslije je prerastao u vrsnog strip crtača, naročito karikaturalnog stila. Ostvaruje saradnju sa mnogim listovima u bivšoj Jugoslaviji, a počeo je 1975. godine u beogradskom Ježu,  zatim  nastavlja vrlo plodnu saradnju sa listovima: Ekspres politika, Crtani humor, Studio, Čvorak, Popaj, Sexi humor, Humor na kvadrat, Eks almanah, Yu strip, Politikin zabavnik, Kontjner, Finesa i još mnogo drugih listova današnje regije.  Poznati su mu stripovi iz klasične proizvodnje „Paceri“, „Pera palica“, „Šašavci“, „Šerif“, „Super paceri“....
    

Božidar Milojković Bam okušao se i u izdavaštvu pa je tako  bio suosnivač strip magazina Kontejner i samostalni izdavaČ  strip revije Finesa.
    

Mnogi Bama pitaju kako uspijeva dostići taj nivo kvaliteta, a Bam, bez imalo uvijanja i skrivanja profesionalnih tajni, poručuje:
    

- Osnovna tajna je u tome što radim na grafičkoj tabli visoke HD-rezolucije i „aktivne“ površine 52X32 cm i svaki kadar je te veličine, a po potrebi može i više da se povećaju detalji. To mi daje velike mogućnosti da radim veoma grubo, a samim time i brzo. I pored mnogo pohvala, moram priznati da još nisam u potpunosti zadovoljan svojim radom, jer, gledajući tutorijale, kako rade drugi u svijetu, hvata me blaga depresija što nisam bolji u mom poslu. A, opet, tješi me što mnogi moje radove uspoređuju s fotografijom, što znači da idem ka savršenstvu.
    

I Istina je da Bam ide ka savršenstvu, što znači da će dostići najjače u ovom načinu prozvodnje stripa. Talenat je tu, upornosti ne fali, što je garancija da je Bam već sad rame uz rame s najboljima.

Ono što je najbitnije, a to i Bam vrlo često ističe, je i činjenica da je ostvario svoju želju iz djetinjstva i svoje najdraže filmove pretočio u strip, i to visoke digitalne kvalitete, što može smatrati i najvećom nagradom za uloženi trud. A odricanja ima dosta, rad počinje ujutro u 7 i završava oko 22 sata, ponekad ga rad ponese i do duboko u noć ili bolje reći rano jutro narednog dana.
    

Začetnik hiperrealističnog stripa u našoj regiji, Božidar Milojković Bam, rođen je 28. decembra/prosinca 1952. godine u Sremskoj Mitrovici i, eto, skoro svoj cijeli životni vijek je posvetio stripu, umjetnosti koju na digitalni način rada želi dovesti u ovoj tehnici do savršenstva što će, u to ne treba sumnjati, sigurno i uspjeti, jer Bam je prirodno talentirani crtač stripova i, uz svu pomoć suvremene digitalne tehnike, bit će među prvima u svijetu kao realizator hiperrealističnog stripa.

Mnogi, koji svojim škrabotinama pokušavaju da se uvuku u devetu umjetnost, trebaju da se zamisle kada vide Bamove radove, da svoja šaranja usporede sa Bamovim remek djelima digitalne tehnike, budu pošteni i sami sebi kažu da su daleko od strip umjestnosti, da su daleko od onoga što stvaraju prirodno nadareni strip crtači koji stvaraju savršena djela, adaptirajući najbolje filmske klasike na najkvalitetniji način kako to radi Božidar Milojković Bam.

I Istina je da Bam ide ka savršenstvu, što znači da će dostići najjače u ovom načinu prozvodnje stripa. Talenat je tu, upornosti ne fali, što je garancija da je Bam već sad rame uz rame s najboljima

I još nešto, mnogi autori bi željeli da stripove niko ne crta, samo oni, kod Bama je stiuacija sasvim drugačija; Bam bi želio da se što više talentiranih crtača uključi u ovu vrstu proizvodnje stripova, mada mu imponuje što je u našoj regiji krenuo prvi.

Važno je napomenuti da Bam ne krade, ne plagira, ne kopira tuđe stripove, već adaptira istinski velika filmska ostvarenja u strip. I vrlo važno, možda najvažnije u strip umjetnosti – Bamova djela sama pričaju svoju priču, ne trebaju objašnjenja – sve se samo kaže, a to i jeste cilj devete umjetnosti i u sadržajnom i u crtačkom dijelu da sve ispriča na najlepršaviji način.
                                                                                                

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)