Na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo, u subotu, 21. januara, sa početkom u 19:30 sati,  za sve ljubitelje operne umjetnosti na repertoaru je naša dugo očekivana opera “Zmaj od Bosne”, kompozitora Asima Horozića, u režiji Ozrena Prohića i prema libretu Nijaza Alispahića.

Kostime za ovu operu kreirala je kostimografiknja Vanja Popović, koja uz Ozrena Prohića stvalja svoj potpis i na scenografska riješenja.

U predstavi sudjeluju solisti i hor Opere NPS, Balet NPS, Izudin Bajrović, Amar Bojičić, Nadin Đipa i Sarajevska filharmonija kojom će dirigovati Nada Matošević Orešković, gošća iz Hrvatske.

Glavne likove tumače graju Denis Isaković/Ivan Šarić (Husein-kapetan Gradaščević), Leonardo Šarić/Ivica Šarić (sultan mahmud II), Vedrana Šimić/Katarina Kikić (Meleć-hanuma, majka Huseinova), Adema Pljevljak/Melisa Hajrulahović (Hanifa-hanuma, žena Huseinova), Amir Saračević/Ileš Bečei (Osman-paša, stariji brat Huseinov), Siniša Markanović (Fra ILija Starčević) i mnogi drugi.

SADRŽAJ PREDSTAVE:

Tridesete godine XIX stoljeća. U bosanskom gradiću Gradačcu stoluje mladi i moćni kapetan Husein-beg Gradaščević. Vrijeme skidanja neposlušnih bosanskih glava je prošlo, ali uznemirenost i nezadovoljstva još traju. Turska carevina je oslabila, i jedna od njenih europskih provincija (Bosna) u žiži je interesa velikih sila.

Sultan Mahmud II i Visoka Porta čine sve da očuvaju nekadašnju moć Carevine uvodeći radikalne reforme, koje ne zaobilaze ni Bosnu, “sultanovo najdraže hise”. U Bosni i nadalje tinja buktinja pobune, i u ovoj historijskoj burnoj sekvenci prerasta u pokret širokih razmjera na čijem je čelu najmlađi i najmoćniji kapetan Husein-beg Gradaščević.

Počinju otvoreni sukobi bosanske vojske s Osmanlijama, i kruna tih sukoba je veličanstvena pobjeda Bosanaca na Kosovu polju, nakon čega se Husein-kapetan s vojskom vraća u Bosnu. Gradaščević se proglašava vezirom na Bosni, iz rodnog Gradačca prelazi u vezirski grad Travnik, gdje započinje svoje vladanje slobodnom i autonomnom zemljom Bosnom.

Sultan Mahmud II ne miri se sa porazom i razvojem događaja u Bosni. Priprema se za novi vojni pohod i zadužuje revnosnog Rešid-pašu da smiri i urazumi pobunjene Bosance, uvede red u Bosni, i sprovede pobunjene vođe na čelu sa Husein-kapetanom kao sužnjeve u Stambol.

Istovremeno šalje Osman-pašu Gradaščevića, starijeg Huseinovog brata, u mirovnu misiju, koja doživljava potpuni neuspjeh. Uzaludno je bilo i preklinjanje Huseinove majke Meleć-hanume da urazumi sina i nagovori ga na pokornost sultanu. Ni hercegovački ajani i kapetani nisu više uz Husein-bega, i na Sarajevskom polju, gdje se odigrava presudna bitka, i oni mu otkazuju poslušnost i bore se na strani Osmanlija.

Vojska Husein-kapetanova doživljava potpuni poraz. Sa užim krugom istomišljenika i članova porodice Husein-beg skloni se u rodnom Gradačcu, a zatim prebjegne preko Save u Osijek, na područje Austrougarske monarhije.

Husein-beg provodi teške dane izgnanstva u Osijeku. Preko prijatelja fra Ilije Starčevića uzaludno pokušava da ga primi Meternih ili car Franc u audijenciju, kako bi se razrješila sudbina i Husein-begova i sudbina njegovih prijatelja. Napokon stiže Herr Apel, ađutant generala Radoševića, i donosi pismenu odluku Ratnog savjeta u Beču kojom se naređuje ekstradicija Husein-bega i njegovih prijatelja u Beograd, a zatim u Stambol, gdje će Sultan i Visoka porta razrješiti dalji status zatočenih bosanskih pobunjenika. Husein-kapetan je morao ispoštovati ovu za njega ponižavajuću odluku.

Nakon dolaska u Tursku zatočenici su smješteni u tvrđavu Trapezunt na obali Crnog mora. Opet traju teški dani zatočeništva i neizvjestnosti. Napokon dolazi sultanov izaslanik i saopštava Husein-begu da će ga konačno primiti u audijenciju osobno sultan Mahmud II.

Sultan pokušava da urazumi Gradaščevića, nudi mu oslobađanje prijatelja, nudi mu visoka odličja i lagodan život, samo da se odrekne Bosne i borbe za njenu autonomiju. Husein-beg odbija sve sultanove laskave ponude, nanovo biva vraćen u podrume Trapezunta, u kojima ubrzo skončava svoj mladi život.

(DEPO PORTAL/ad)