Svijet i Evropa se nalaze na pragu epohalnih gepolitičkih promjena, odnosno na prekretnici koja će umnogome odrediti pravac  razvoja odnosa na globalnom planu, te može imati refleksije na budućnost BiH i regiona zapadnog Balkana.

 

Istaknuto je to danas na okruglom stolu o temi „Geopolitičke promjene u svijetu i Evropi i položaj Bosne i Hercegovine“, koji je u Sarajevu organizirala Akademija nauka i umjetnosti BiH (ANUBiH) - Odbor Odjeljenja društvenih nauka.

Kako je Feni kazao prof. dr. Nerzuk Ćurak, jedan od uvodničara skupa, savremenici smo takvog nivoa političkih promjena koje se mogu nazvati epohalnim, odnosno prekretnicom koja se može 'mjeriti' s okončanjem 'hladnoratovske ere' i bipolarne strukture svijeta.

 

U kontekstu elaboriranja teme „Geopolitičke promjene u svijetu na početku XXI stoljeća“, Ćurak smatra da aktuelni procesi koji dovode na vlast neokonzervativne, ksenofobne desničare mogu dovesti u pitanje započetu transformaciju svijeta u smislu ostvarenja opće dobrobiti.

 

Stava je da bi te pozitivne tendencije mogle biti neutralizirane povratkom 'na scenu' snažnih suverenitetskih nacionalizama, odnosno snažne nacionalne države, koji su i najveća opasnost za ideju Evropske unije (EU).

 

- EU je za BiH iznimno važna, jer ako ostanemo s 'prokletstvom nepripadanja' bojim se da bi različiti izazovi mogli snažnije da utječu na procese u BiH i da u konačnici BiH i region zapadnog Balkana ne uđu u članstvo EU - precizira Ćurak, navodeći da bi debate u tom kontekstu trebale ponuditi interpretacije/ekspertize , odnosno odgovore na pitanja u kojem pravcu 'idu' ključni geopolitički procesi.

Prof. dr. Slavo Kukić je u kontekstu geopolitičkih i društvenih postavki za ubrzanje integriranja države BiH u EU izdvojio tri ključna pitanja - interes EU da u svom sastavu vidi BiH, činjenicu da se Rusija definitivno vratila na geopolitičku scenu, te da ona pokazuje interes za prostor jugoistočne Evrope, kao i pitanje koje se tiče procesa unutar BiH.

 

Obrazlažući ove teze, Kukić je podsjetio da na interes i pozitivno raspoloženje EU spram BiH, što, kako navodi, zorno pokazuje prihvatanje zahtjeva BiH za članstvo, iako nisu ispunjeni svi uvjeti neophodni u tom pogledu.

 

Upozorava, međutim, da uz interes EU i stalno stimuliranje evropskih procesa u BiH, postoje i varijable koje predstavljaju neku vrstu kočnice, a tiču se buđenja ruskog interesa za prostor zemalja bivše socijalističke zajednice, o čemu svjedoče predsjednički izbori u Bugarskoj i Moldaviji.

 

Kukić navodi da Rusija pokazuje sve izraženiji interes za prostor BiH i Srbije, koristeći one koji su skloni intenziviranju bliskosti s tom zemljom.

 

- Treći važan detalj vezan je za procese unutar BiH. Mislim da se u tim procesima, iako političari operiraju frazom 'kako je veliki put pređen' javljaju dvije vrste kočnica. Jedna je vezana za upit - kakav put prema Evropi i da li, istodobno, taj put podrazumijeva priključivanje NATO-u, a druga za nesuglasje o samoj BiH - pojašnjava Kukić u izjavi za Fenu, podsjećajući na referendum u RS-u i najave novih referenduma, te svakodnevne rasprave o ustavnim i promjenama Izbornog zakona...

 

Mišljenja je da bi te 'unutarnje kočnice' mogle biti 'veliki uteg o vratu' u općem opredjeljenju građana BiH da se postane dijelom društva evropskih naroda.

Prof. dr. Ivan Šijaković Feni je kazao da se BiH nalazi u specifičnom geopolitičkom položaju, navodeći da se Evropa razvija po konceptu, odnosno da se konstituira po principu: jezgro (Njemačka, zemlje Beneluksa, Francuska...)- poluperiferija (Španija, Italija, Grčka...) i periferija (Bugarska, Rumunija...).

 

U osvrtu na geopolitičku sliku u kojoj partcipira BiH, Šijaković navodi da bi naša zemlja i cijeli prostor zapadnog Balkana mogli, eventualno, ući u status poluperiferije, a da je trenutno u statusu 'subperiferije', bez puno šansi da se status ovih prostora ozbiljnije valorizira.

 

Ocijenio je da se drugi aspekt gledanja fokusira na način konsituiranja EU, što se ogleda u jačanju evrocentralizacije i naročito jačanje njenih vojnih efektiva, o čemu, uz vojno prisustvo u 32 zemlje svijeta, svjedoči i podatak o planiranom vojnom budžetu u iznosu od 260 milijardi.

 

Šijaković, između ostalog, navodi i problem tehnološkog zaostajanja BiH te neopravdano duge tranzicije koja je pogrešno orijetirana, te je umjesto da se fokusira na ekonomski razvoj, krenula putem političke tranzicije, što je zakočilo napredak zemlje i suzilo njene šanse za efikasnije funkcioniranje.

 

Dodao je da, uz unutarnje elemente, u sagledavanje ukupnog stanja treba opservirati linije prelamanja interesa u prostoru ovog dijela Evrope, izdvajajući geopolitičke igrače - EU, SAD, Rusiju i Tursku, koji nastoje ostvariti vlastite strateške ciljeve u regionu Balkana.      

 

Prema najavi organizatora okruglog stola, cilj debate koja je, između ostalog, uključila i razmatranje prijetnji i izazova koje nameće pojava terorizma, jeste da se na naučnoj i stručnoj osnovi rasvijetle najbitniji aspekti geopolitičkih promjena u svijetu i Evropi tokom druge decenije 21. stoljeća i u tom kontekstu identificiraju nove opasnosti za promjene u položaju BiH.

 

Istovremeno, elaborirani su koncept i ideja EU, te implikacije najnovijih previranja na tom planu, uključujući vojni konflikt  uUkrajini, te Brexit u Velikoj Britaniji, kao i pogled na EU kao savez država, ili nešto više, uvodeći pojmove kao što su nadnacionalna, ili superdžava i pravno uređen prostor.

 

(FENA/em)