Pišu: Jasmin DURAKOVIĆ i Angelina ALBIJANIĆ-DURAKOVIĆ

Usvajanje i objava plana Evropske unije za proširenje sigurno je jedan od najznačajnijih političkih događaja godine, naročito iz perspektive zemalja koje su kandidati. To su zemlje Zapadnog Balkana (BiH, Srbija, Crna Gora, Kosovo, Albanija i Makedonija) i Turska. Plan je objavio komesar za proširenje Johannes Hahn prošlog mjeseca u Evropskom parlamentu.

Johannes Hahn: Bosna i Hercegovina je postigla ključan napor u implementaciji reformi što je dovelo do toga da je Evropska unija donijela pozitivno mišljenje o nastavku procesa pridruživanja

- Bosna i Hercegovina je postigla ključan napor u implementaciji reformi što je dovelo do toga da je Evropska unija donijela pozitivno mišljenje o nastavku procesa pridruživanja, naglasio je Hahn, između ostalog, u svom govoru za govornicom Evropskog parlamenta i u razgovorima sa medijima.

Dan uoči objave plana u Evropskom parlamentu se obratio i tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, koji je predstavio napore u oblasti ekonomskih i političkih reformi koje aktualna vlast u BiH činila u namjeri da zemlju dovede do koraka bliže EU.

Generalna ocjena bh. učinka je pozitivna, a u kojim segmentima je BiH iskazala najviše napretka, za DEPO Portal pojašnjava Jamila Milović Halilović, glasnogovornica Delegacije EU i Ureda specijalnog predstavnika EU u BiH:

- Bosna i Hercegovina je bila uvjerljiva na svom reformskom putu ka EU, ali preostaju mnoga otvorena pitanja. Izvještaj o BiH za 2016. godinu istakao je kao pozitivne korake napredak u provedbi Reformske agende, usvajanje mehanizma koordinacije i zaključenje pregovora o prilagodbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Osim toga, napredak je postignut i usvajanjem Okvirne strategije za transport, objavljivanjem rezultata popisa iz 2013. godine, i usklađivanjem Zakona o zabrani diskriminacije sa pravnom stečevinom EU (acquis).

OPREČNI STAVOVI U EVROPSKOM PARLAMENTU: Objava Plana za proširenje zemalja Zapadnog Balkana i Turske u EU bila je prilika da se dopisnik DEPO Portala detaljnije upozna sa pristupom i stavovima koje će ova zajednica imati u budućem procesu prema zemljama kandidatima za ulazak u Uniju. Naši sagovornici u gotovo svom razgovorima naglašavaju činjenicu da je sam Evropski parlament kompleksna tvorevina u kojoj se mogu čuti vrlo različiti stavovi o svim pitanjima, pa i kada je u pitanju politički proces pridruživanja novih članica.

No, važno je znati i ovo - kada se jednom njeni članovi oko nečega slože, to postaje obavezujuća politika za sve zemlje EU.

Ulrike Lunacek: Čak i ako zemlje Zapadnog Balkana koje žele u EU ispune sve kriterijume, ne možemo garantovati da će biti primljene u članstvo. Postoje protivnici ulaska novih zemalja u Uniju i možete misliti kakva su njihova razmišljanja o proširenju

Također, sama situacija unutar Evropske unije je dosta složena i povezana sa krizom koja je u njoj nastala nakon referenduma u Velikoj Britaniji, niza terorističkih napada u velikim evropskim gradovima, daljnjim jačanje desničarskih političkih snaga, izbjegličkom krizom i sve većim problemom u komunikaciji sa Turskom. Sve to  objektivno otežava proces pridruženja EU novih članica koje dolaze iz Zapadnog Balkana. Postoji i bojazan da će izbor Dolanda Trumpa za predsjednika SAD-a dodatno otežati perspektivu i razvoj Evropske unije.

O tome je Ulrike Lunacek, potpredsjednica Evropskog parlamenta ističe sljedeće:

- Čak i ako zemlje Zapadnog Balkana koje žele u EU ispune sve kriterijume, ne možemo garantovati da će biti primljene u članstvo. Postoje protivnici ulaska novih zemalja u Uniju i možete misliti kakva su njihova razmišljanja o proširenju. Ne volim obećavati ono što ne možemo ispuniti i zato to kažem. Ali, treba da znate je u Evropskom parlamentu puno više onih koji održavaju ulazak novi zemalja u EU.

SRBIJA ISPRED DRUGIH: Kakve su konkretne pozicije zemalja koje su novi kandidati u ulazak u EU?

Za razliku od Bosne i Hercegovine, čiji je učinak, mada pozitivno ocijenjen, vrlo šturo komentarisan u Briselu, iznimne pohvale o napretku u procesu pridruživanja Evropskoj uniji iznijete su na račun susjedne Srbije i učinka vlade Aleksandra Vučića. Sam komesar Johannes Hahn je u svom govoru za medije Srbiji i njenim rezultatima u oblasti ekonomskih i političkih reformi posvetio daleko više pažnje.

 
- Vrlo sam zadovoljan našim zaključkom da je Srbija preduzela velike korake na svom putu ka EU. Ovde bih naglasio intenzivan rad na završetku akcionih planova o vladavini prava, ključne sporazume postignute sa Kosovom, kao i važne korake ka unapređenju regionalnih veza, uključujući tu i posjetu premijera Vučića Srebrenici. Srbiju takođe treba da pohvalimo i za vrlo humani pristup prema dosad neviđenom prilivu izbjeglica. To su vrlo teške okolnosti i želim da za to odam priznanje svim građanima Srbije, istakao je Hahn.

Pohvale vladi Aleksandra Vučića: Intenzivan rad na završetku akcionih planova o vladavini prava, ključni sporazumi postignuti sa Kosovom, kao i važni koraci ka unapređenju regionalnih veza, uključujući tu i posjetu premijera Vučića Srebrenici

- Vlada Srbije se upustila u ambiciozan plan za ekonomsku reformu, koji može znatno doprinijeti privlačnijem poslovnom okruženju, oživljavanju privrednog rasta, unapređenju konkurentnosti i stvaranju novih radnih mjesta. Već vidimo prve ohrabrujuće rezultate, dodao je komesar za proširenje.

Ono što su ocjenjuje slabostima Srbije u ovome procesu jeste pitanje slobode medija, ali je to slabost i većine drugih zemalja Zapadnog Balkana. Zanimljivo je da je Hahn dosta vremena u svojim razgovorima posvetio pitanju medija, javnih servisa, ali i potrebi reguliranja oblasti zaštite autorskih i internetskih prava, kao i, što se po prvi put moglo čuti iz usta nekog visokog pozicioniranog evropskog političra, uređenja marketinškog tržišta u zemljama ovih zemljama, ali i EU uopće.

CRNA GORA NAJBLIŽA EVROPSKOJ UNIJI: U Briselu je također naglašeno i kako je Crna Gora trenutno najbliža priključku u Uniju, ali je, kao i za sve zemlje Zapadnog Balkana, podvučeno da borba protiv korupcije i vladavina prava još uvijek nije na nivou kakvom se očekuje od zemalja koje žele da budu dio unije evropskih naroda i zemalja.

Također, očito je da EP i EU vrlo pažljivo prate trenutne političke procese u svim zemljama, te da puno očekuju od narednih izbora u Makedoniji.

Izvještaj o Albaniji sličan je kao i za druge zemlje Zapadnog Balkana, dok se od Kosova očekuje daljni napredak u ekonomskim i političkih reformama, kao i odlučna borba protiv korupcije, ali i jačanje dijaloga sa Srbijom u cilju daljnjeg rješenja pitanja odnosa između Albanaca i Srba u toj državi.
 

David Mcallister: Možda u prošlosti sve stvari i nisu najbolje vođene, ali i dalje ostaje glavno pitanje za sve nas, ali i za i njih – da li je Turska spremana da prihvati sve standarde koji se očekuju od jedne članice EU?

MUKE S TURSKOM: Odnosi sa Turskom danas su bolna tačka budućnosti EU ali i globalnih odnosa na Starom kontinentu. Sve zabrinjava, kako se to u Briselu naglašava, gušenje demokratskih sloboda u ovoj zemlji, ali i trenutno vrlo radikalno udaljavanje Erdoganove vlasti od Evrope i približavanje Rusiji i Kini.

Na direktno pitanje DEPO Portala upućeno Davida Mcallisteru, predstavniku njemačkog CDU u Evropskom parlamentu i potpredsjedniku transnacionalne Euroepean People Party (EPP), da li je svojim dugim držanjem Turske pred vratima EU sama Evropska unija jednim dijelom kumovala rastućem antievropskom stavu vlasti u Ankari, on je odgovorio:

- Pitanje je dobro i može se o tome diskutirati. Možda u prošlosti sve stvari i nisu najbolje vođene, ali i dalje ostaje glavno pitanje za sve nas, ali i za i njih – da li je Turska spremana da prihvati sve standarde koji se očekuju od jedne članice EU? Vidimo da to sada nije slučaj.

Ipak, svi u Briselu ističu kako je Turska dosad igrala vrlo konkstruktivnu ulogu u izbjegličkoj krizi i da se to od nje očekuje i dalje.

ŠTA (U)RADITI SA DODIKOM: A kako relano stoje stvari sa Bosnom i Hercegovinom? Iako su političari u BiH i mediji pod njihovom kontrolom slali pobjednosne izvještaje iz Brisela o priznanju napora koje je trenutna vlast u zemlji učinila u oblasti ekonomskih reformi, stvari u cijelini i ne stoje tako.

Svi naglašavaju da je određen napredak napravljen, ali također svi govore sa velikim oprezom o stanju u našoj zemlji, naročito u svjetlu predizbornog referenduma u RS-u koji je, prema stavovima iz Brisela, izašao izvan okvira Dejtonskog sporazuma i ima antiustavni karakter.

Eduard Kukan: Još uvijek razmatramo odgovor na antiustavni referendum koji je sprovela Republika Srpska. Ali nismo htjeli da naš odgovor bude prebučan, jer bi upravo to bio najveći kompliment Miloradu Dodiku

-    Još uvijek razmatramo odgovor na antiustavni referendum koji je sprovela Republika Srpska. Ali nismo htjeli da naš odgovor bude prebučan, jer bi upravo to bio najveći kompliment Miloradu Dodiku. Nastojima da kroz strukturalne promjene koje će BiH morati učiniti smanjimo opasnost od ovoga i novih pokušaja koji mogu doći u tome pravcu. Pred nama je veliki posao u oblasti reformi i na to se trebamo fokusirati, naglasio je za DEPO Portal Eduard Kukan, član radne grupe za Zapadni Balkan.

Osim toga, u Briselu su se mogli čuti i stavovi da će se „rješenje“ za Dodika pronaći kroz reformske procese koji idu svojim tokom, jer „on igra na to da su ljudi na Balkanu ponosni, ali zaboravlja i da su gladni. Tu Republika Srpska danas prednjači i zato takvo stanje ne može dugo trajati“!

Koliko su ova uvjerenja ispravna, pokazaće vrijeme pred nama, no za sada ih stanje u Republici Srpskoj, pa i cijeloj BiH – uporno demantira.

 
NOVI IZAZOVI TEK DOLAZE: Isti dan kada je Plan o proširenju predstavljen u Briselu, šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH ambasador Lars-Gunnar Wigemark uručio je u Sarajevu predsjedavajućem Vijeća ministara BiH Denisu Zvizdiću „Izvještaj o Bosni i Hercegovini“.

- Izvještaj je mnogo pozitivniji nego što je bio izvještaj za prošlu godinu. Posebno me raduje da se na Vijeće ministara BiH, ali i na entitetske kolege, gleda kao na generatore evropskih procesa, svih aktivnosti za dinamiziranje puta BiH ka evropskim integracijama. Ta proaktivna uloga je nešto što raduje, ali i dodatno obavezuje, naglasio je tom prilikom Denis Zvizdić.

Šta BiH čeka u idućoj godini?

Osim Upitnika sa više hiljada pitanja, nastavljaju se i reforme u BiH, koje u narednih godinu dana moraju biti još konkretnije. Šta se sve očekuje od bh. vlasti?      - Sada je važno da se svi predstavnici vlasti usredotoče na reforme koje su neophodne da bi se nosili sa ekonomskim i socijalnim izazovima u zemlji. Kao temelj imamo dobar napredak, i treba nastaviti provedbu Reformske agende sa punom odlučnošću. Vlasti sada treba da se aktivno uključe na svim nivoima kako bi se osiguralo da proces dobivanja Mišljenja teče glatko. S obzirom na izazovnu prirodu ovog procesa, to će biti ključni test funkcionalnosti mehanizma koordinacije o pitanjima EU. Strategije za cijelu zemlju u oblasti poljoprivrede, energije i okoliša, kao i za upravljanje javnim finansijama, koje tek treba da se usvoje, će pomoći ovoj zemlji da krene naprijed. Također je potrebno ojačati nezavisnost pravosuđa i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Ove, i ostale, reforme će koristiti Bosni i Hercegovini i svim njenim građanima kroz stvaranje novih prilika i perspektiva za bolju budućnost, pojašnjava za DEPO Portal Jamila Milović Halilović, glasnogovornica Delegacije EU i Ureda specijalnog predstavnika EU u BiH.

Međutim, novi izazovi tek predstoje, a u narednoj fazi slijedi dobijanje upitnika sa 3500 pitanja na koja BiH mora odgovoriti. Upravo ovaj upitnik će pokazati stvarnu spremnost vlasti u BiH da krenu istinskim putem političkih i ekonomskih reformi, vladavini prava i rješavanju brojnih socijalnih i društvenih tema i problema.

- Sada će od presudnog značaja biti da se iskreno uđe u ovaj proces. Mi smo svjesni da su mnogi politčari u BiH double-players, jedno govore, a u praksi drugo rade. To više neće moći tako, jer se ovdje radi o konkretnim stvarima koje treba završiti. Recimo, mi znamo da u BiH postoji veliki problem javne uprave koja se mora ubrzano reformirati i prilagoditi evropskim standardima, ali i potrebama bh. građana, ističe Eduard Kukan.

Rok za ispunjenje upitnika teče od 9. decembra, a čitav proces do davanja Mišljenja o zahtjevu za članstvo od strane Evrospke komisije traje od 12 do 18 mjeseci. Nakon toga u BiH mnoge stvari više neće biti iste.

No, kako god da odgovorimo na pitanja iz Upitnika i kakvo god Mišljenje dobila Bosna i Hercegovina,   teško i gotovo nemoguće je očekivati kandidatski status ukoliko se, ultimativno, ne promijeni politička klima u državi i ne stvori pozitivniji ambijent.

Dakle, pred državom BiH je nemoguća misija... No, u zemlji čuda ostajemo da vjerujemo da su i ovakva čuda moguća!

Prethodne EU reportaže čitajte OVDJE.

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN)