Kako saznajete koje sve funkcije imaju bubrezi, to ćete biti više zadivljeni. Bubrezi u sebi imaju posebne ćelije, poznate kao glomerule, koje funkcionišu kao mali filteri. Ovi filteri pomažu u uklanjanju toksina iz krvotoka tako što ih izbacuju iz organizma kroz urin. Bubrezi svakodnevno profiltriraju oko 200 litara krvi i izdvoje iz organizma oko dvije litre toksina za izbacivanje. Istovremeno, bubrezi pomažu da se esencijalni nutrijenti zadrže u organizmu. Zato je važno održavati bubrege zdravim i funkcionalnim, jer su oni nezamjenjivi kad je u pitanju i zadržavanje nutrijenata u organizmu i detoksikacija.

Ono što jedete i pijete i način vašeg života imaju uticaj na zdravlje bubrega. Redovna konzumacija nezdrave hrane pojačava opterećenje bubrega i s vremenom može i oštetiti bubrege.

Čak i ako imate neku bubrežnu bolest, promjena načina ishrane i načina života, kao i obraćanje više pažnje na ljekarske savjete vam može dosta pomoći. Možete nastaviti da živite zdravim životom i da godinama nemate nikakve komplikacije. Ne postoje dva ista slučaja nekog bubrežnog oboljenja. Plan ishrane će zavisiti od toga koliko vam bubrezi dobro funkcionišu i od toga koju vrstu oboljenja imate i koliko je bolest teška. Ipak, postoje neke generalne preporuke vezane za ishranu i način života koji mogu pomoći svakome ko ima neko bubrežno oboljenje.

Ovdje navodimo devet stvari koje mogu u velikoj mjeri loše uticati na zdravlje bubrega.

1. Crveno meso

Ishrana bogata proteinima životinjskog porjekla, poput crvenog mesa, može izazvati oštećenje bubrega. Zapravo, ishrana bogata proteinima može pogoršati postojeće probleme za bubrezima. Metabolizam proteina je veliko opretećenje za bubrege i otežava eliminaciju toksina iz organizma. Metabolizam proteina životinjskog porjekla dovodi do povećane kiselosti organizma. Konzumacija crvenog mesa je povezana sa povećanim rizikom od oboljenja bubrega. Pored toga, ishrana bogata proteinima životinjskog porjekla povećava rizik od nastanka kamena u bubregu.

Jedite optimalnu količinu proteina iz različitih, zdravih biljnih i životinjskih izvora proteina. Posavjetujte se sa nutricionistom kako da odaberete najbolje namirnice za vas, piše portal Prirodnoizdravo.com

2. Alkohol

Alkohol u malim količinama – po jedno ili dva pića s vremena na vrijeme – obično nema ozbiljnijih efekata. Ali prekomjerna konzumacija alkohola može imati gore posljedice po bubrege nego neka bubrežna bolest. Unos mnogo alkohola uzrokuje promjene u funkcionisanju bubrega i čini da bubrezi teže filtriraju krv. Osim toga, alkohol dovodi do dehidratacije organizam, što utiče na normalno funkcionisanje ćelija i svih organa, uključujući bubrege.

Velika i prekomjerna konzumacija alkohola su značajan faktor rizika za nastanak albunimurije, koja je znak oboljenja bubrega. Hronični alkoholizam dugoročno dovodi do disfunkcije bubrega. Dokazano je da alkohol ima negativan uticaj na bubrege i njihovu ulogu u zadržavanju tjelesnih tečnosti, elektrolita i balansiranja pH vrijednosti organizma. Ovo za uzvrat dovodi do povećanog rizika od različitih oboljenja bubrega.

Ako volite da ponekad popijete alkohol, nema problema ako je umjereno. To znači da je za žene i starije ljude dovoljno jedno piće dnevno, a za muškarce dva. Ipak, najbolje je posavjetovati se sa svojim ljekarom.

3. So

Organizmu je svakako potrebno malo natrijume kako bi održao optimalan odnos tečnosti, ali previše soli može biti pogubno za bubrege. Kada jedete više soli nego što je potrebno, bubrezi reaguju tako što zadržavaju vodu u tijelu kako bi se razrijedio ovaj elektrolit u krvotoku i kako bi srce funkcionisalo kako treba. Ovo stvara dodatno opterećenje za bubrege.

Veliki unos soli takođe povećava i količinu proteina u urinu, što povećava „trošenje“ bubrega i povećava rizik od oštećenja bubrega. Pored toga, previše soli može biti jako štetno za srce i aortu.

Preporučena dnevna doza soli je najviše 5 grama dnevno (jedna kafena kašičica soli ima oko 6 grama). Sve preko toga je vrlo štetno za bubrege i zdravlje u cjelini. Ako volite slan ukus, opredijelite se za kvalitetnije vrste soli, npr. himalajsku.

4. Kofein

Kofeinom su bogati kafa, čaj, gazirana pića i neke namirnice i kofein dosta opterećuje bubrege. Pošto je stimulans, kofein pojačava cirkulaciju, što dovodi do skoka krvnog pritiska i većeg opterećenja bubrega. Prevelika konzumacija kofeina dugoročno dovodi do zastoja u radu bubrega. Pored toga, unos kofeina, posebno na prazan stomak, u dosta slučajeva dovodi do stvaranja kamena u bubregu.

Povrh svega, kofein ima diuretski efekat, što znači da može dovesti do dehidratacije, što je veliki faktor rizika kad je u pitanju stvaranje kamena u bubregu.
Kofein u umjerenim količinama neće izazvati zdravstvene probleme kod većine ljudi. Zato nemojte piti više od dvije šolje kafe ili tri šolje čaja tokom dana. Ograničite i unos kofeina tako što ćete smanjiti ili potpuno izbaciti iz potrebe sokove, energetska pića sa kofeinom, čokoladu, kakao i lijekove koji sadrže kofein.

5. Vještački zaslađivači

Ako ste iz zdravstvenih razloga počeli da koristite vještačke zaslađivače razmislite još jednom. Kao što je rafinisani šećer loš za zdravlje, toliko su loši i vještački zaslađivači, jer imaju jako negativan uticaj na bubrežne funkcije.

Više različitih kliničkih ispitivanja je potvrdilo da je konzumacija vještačkih zaslađivača izuzetno loša za bubrege i da dugoročno moeže dovesti do zastoja rada bubrega.

Da biste poboljšali rad svojih bubrega, izbacite iz upotrebe vještačke zaslađivače i koristite steviju ili med kako biste zasladili hranu i piće.

6. Mliječni proizvodi

Problem sa mliječnim proizvodima je sličan onom sa unosom drugih proteina životinjskog porijekla. Konzumacija mliječnih proizvoda dovodi do povećanog nivoa kalcijuma u urinu, što je u jakoj vezi sa stvaranjem kamena u bubregu.

Mliječni proizvodi su izvrsni izvori proteina, ali ako imate neku bubrežnu bolest, važno je da uzimate proteine iz različitih vrsta namirnica, uključujući i mlijeko i mliječne proizvode. Nepravilno funkcionisanje bubrega može dovesti do toga da otpadne supstance nakon metabolisanja proteina ostanu u organizmu i ugroze zdravlje.

Ako vam bubrezi ne funkcionišu pravilno zbog nekog oboljenja, onda ne mogu da izluče suvišni fosfor koji organizam ne iskoristi. Ovo dovodi do povećanog nivoa fosfora u krvi, što dovodi do toga da se kalcijum ne zadržava u kostima, kao i do kožnih problema. Sem toga, kalijum iz mliječnih proizvoda može početi da se nakuplja u krvotoku ako ga bubrezi ne procesuiraju kako treba. Ovo može izazvati razne srčane i mišićne bolesti. Zato se raspitajte koliko je loše uzimati mlijeko i mliječne proizvode ako imate neko bubrežno oboljenje i ograničite količinu mliječnih proizvoda u redovnoj ishrani.

7. Gazirana pića

Gazirana pića, poput sokova i energetskih pića, dovode do stvaranja kamena u bubregu i različitih oboljenja bubrega. Pošto su ova pića bogata šećerom ili vještačkim zaslađivačima, kao i kofeinom i fosfornom kiselinom, nikako nisu dobra za bubrege. Dvije ili više čaša coca-cole tokom dana povećavaju rizik od dobijanja hroničnih bolesti bubrega; prevelika konzumacija sokova dovodi do povećanja tjelesne težine i dosta povećava rizik od dobijanja dijabetesa tipa 2, što takođe predstavlja veliki faktor rizika za dobijanje različitih bolesti bubrega.

Zato izbacite iz upotrebe gazirana pića i umjesto toga pijte običnu vodu sa malo limuna ili ledeni čaj koji ste sami napravili.

Unos tečnosti

Jedna od glavnih funkcija bubrega jeste održavanje optimalnog balansa tečnosti u organizmu. Kada postoji neko oboljenje bubrega, organizam ne može da izbaci suvišnu tečnost. Iako možda zvuči bezazleno, višak vode u organizmu uzrokuje povišeni krvni pritisak i u konačnici može dovesti i do srčanih oboljenja. Stoga, ako imate neku bubrežnu bolest, pijte optimalnu količinu vode tokom dana. Ljudi koji idu na dijalizu moraju da piju manje tečnosti.

Preveliki unos vode kod ljudi sa oboljenjem bubrega stvara dodatno opterećenje na bubrege – zato ne pretjerujte. Preporučena količina tečnosti koju treba unijeti varira u zavisnosti od toga koliko su vam bubrezi oštećeni. Lekar će vam sigurno reći koliko tečnosti dnevno bi trebalo da pijete i pridržavajte se tog savjeta.

Vrlo je teško unositi manje tečnosti nego što osjećate da vam je potrebno. Kako biste ugasili žeđ, pokušajte sa grgotanjem vode, sisanjem kockice leda ili žvakanjem žvake.

Dodatni savjeti

- Ako imate suvišnih kilograma, držite dijetu kako biste ih skinuli
- Ubacite u svakodnevnu rutinu fizičku aktivnost. Pitajte svog ljekara koje bi vježbe za vas bile najbolje
- Jedite zdravu hranu i izbalansirajte ishranu. Ako imate teže oštećenje bubrega, možda je potrebno da se pridržavate posebnog režima ishrane koji je preporučio nutricionisa
- Ako imate dijabetes ili visok pritisak, održavajte tu bolest pod kontrolom koliko god možete
- Pazite na nivo holesterola u krvi i držite ga pod kontrolom
- Uzimajte prepisane lijekove
- Normalno pijte vodu, osim ako vam ljekar nije rekao drugačije tj. ograničio unos
- Primite vakcine protiv gripa i upale pluća, jer oštećeni bubrezi povećavaju rizik od dobijanja ovih bolesti

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)