Piše: Dina GANIBEGOVIĆ
Crnogorsko ministarstvo za ljudska i manjinska prava pripremilo je prijedlog Zakona o registriranom partnerstvu za istospolne parove, a očekuje se kako će prvi parovi stati pred matičara najkasnije 2018. godine. Kao model za prijedlog zakona poslužili su im zakoni najrazvijenijih zemalja EU, Hrvatske i Slovenije.
- Istospolnim parovima treba omogućiti reguliranje prava nasljeđivanja, socijalne zaštite i imovinska prava, no u prijedlogu ovog zakona neće biti mogućnosti posvajanja djece - pojašnjeno je iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava Crne Gore.
- Najprihvatljiviji model kroz koji je moguće zakonski regulirati istospolne zajednice u Crnoj Gori je registrirano partnerstvo, pokazala je analiza. To će biti osnova za donošenje zakona kojim će se regulirati istospolne zajednice, a koji bi trebao biti usvojen do 2018. godine - naveli su iz tog ministarstva.
U dokumentu je objašnjeno kako je model “registriranog partnerstva” najbolji, jer se može najlakše uklopiti u sadašnji pravni okvir. Predloženi model će omogućiti obim prava kao i bračnim, odnosno izvanbračnim zajednicama, prema uzoru na zakone iz Nizozemske, Njemačke, Engleske i Walesa i Hrvatske, navodi se u analizi.
Ministarstvo je u ovom dokumentu definiralo kako je riječ o zajednici dvije punoljetne osobe istog spola koje su registrirale svoj građanski partnerski odnos pred matičarem.
Njihova međusobna prava i obaveze temeljile bi se na pravima iz obaveznih, a ne porodičnih odnosa.
I SRBIJA IMA NACRT ZAKONA: Što se situacije u Srbiji tiče, tamo je nacrt zakona o istopolnim zajednicama izrađen još 2010. godine i od tada se radi na upoznavanju LGBT zajednice, civilnog društva i nadležnih institucija o njegovoj potrebi i sadržaju, pojašnjavaju iz organizacije za lezbejska ljudska prava Labris.
Tokom 2015. i 2016. godine Labris je, u saradnji sa Odborom za ljudska i manjinska prava, inicirao javno slušanje nacrta zakona u parlamentu, ali inicijativa nije realizovana zbog negativne medijske kampanje, te se nadaju se da će u 2017. godini imati prvo javno slušanje zakona, zaključuju iz ove organizacije.
A ŠTA JE SA BiH: U BiH nadležne institucije još uvijek nisu zauzele jasan stav o potrebi regulacije istospolnih zajednica, niti preuzimaju bilo kakve konkretne korake da bi prava i obaveze građana u istospolnim zajednicama zakonski regulisale.
- Obzirom da se BiH odlučila na svoj put prema EU i da je odlučna u uključivanju u zajednicu zemalja koje poštuju veoma visoke standarde ljudskih prava, ali i da je prema svom članstvu u Vijeću Europe obavezna regulisati istospolne zajednice života, ovakav zakon trebo bi u BiH i njenim entitetima biti usvojen što prije - napominju iz Sarajevskog otvorenog centra, te dodaju da je ovakav zakon prije svega neophodan je zbog građana BiH koji nemaju nijedno od gore navedenih prava, niti pogodnosti.
ŠTA TAČNO REGULIŠE OVAJ ZAKON: Zakon o registriranom partnerstvu za istospolne parove trebao bi regulisati prava i obaveze istospolnih parova kako partnera međusobno, tako i prema BiH. U BiH, sklapanjem braka supružnici dobivaju više od 1000 prava, privilegija i pogodnosti. Ova prava s obzirom da je vanbračna zajednica pravno izjednačena s bračnom dobivaju i vanbračni heteroseksualni parovi ukoliko njihova zajednica traje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno dijete.
| Samo neka od prava i pogodnosti koja ovi partneri dobivaju u BiH su, a koja bi donošenjem zakona o istospolnim zajednicama života imali i istospolni partneri su: |
|
*Pravo da donose ključne zdravstvene odluke u slučajevima životne ugroženosti svog partnera i pravo na posjete u bolnici.
*Pravo da budu zdravstveno osigurani preko svog bračnog ili vanbračnog partnera u slučaju nezaposlenosti i spriječenosti za rad.
*Mogućnost za podnošenje zahtjeva za mnoge prednosti poreskih benificija npr. neplaćanje poreza na prenos imovine, poreske olakšice u slučaju nezaposlenosti drugog partnera.
*Pravo na plaćeno odsustvo s posla u slučaju bolesti ili smrti drugog partnera bez rizika da će dobiti otkaz.
*Pravo na automatsko nasljeđivanje sve lične imovine koja je pravno vlasništvo bračnog ili vanbračnog partnera.
*Mogućnost nasljeđivanja penzije partnera.
*Bračni ili vanbračni status također može biti i osnov za sticanje boravka pa i državljanstva u državi u kojoj drugi partner živi i radi, kao i osnov za spajanje porodice.
*Mogućnost zajedničke kupovine i sticanja imovine, te pristupa povoljnijim kreditnim režimima koje banke nude u cilju rješavanja stambenog pitanja mladih bračnih parova.
*Pravo da zajednički odrede na koji način će se njihova imovina dijeliti u slučaju razvoda, raskida ili smrti. |
PROBLEMI S KOJIMA SE SUSREĆU ISTOSPOLNI PAROVI: Nije im dozvoljeno ni da posjećuju svoje partnere u bolnici jer se ne smatraju porodicom, a ni da donose odluke o zdravlju svojih partnera u hitnim slučajevima.
- Ne mogu biti zdravstveno osigurani preko partnera, te mogu izgubiti posao ukoliko uzmu odsustvo u slučajevima bolesti ili smrti osobe koju vole i s kojom žive, pojašnjavaju iz SOC-a i navode primjer da veliki broj lezbejki, gej muškaraca i biseksualnih osoba doživi neugodnosti i odbacivanje od strane svojih porodica kada im obznane svoju seksualnu orijentaciju i identitet osobe koju vole.
Stoga su istospolni parovi vrlo često jedina porodica jedno drugome.
APSURD: S obzirom da zakonodavstvo BiH u potpunosti ignoriše ove parove, dešavaju se situacije da u slučaju smrti ili bolesti jednog partnera, porodica tog partnera koja je prekinula kontakte sa svojim djetetom zbog osobe koju ono voli, dobiva pravo da odlučuje o njegovom zdravlju, životu, te zajedničkoj imovini tog para.
- Čak i u slučaju da jedan partner testamentom pokuša zaštiti prava drugog partnera na njihovu zajedničku imovinu, biološka porodica i dalje ima pravo da njegovu volju i testament osporava i traži svoj nasljedni dio, pojašnjavaju iz SOC-a i zaključuju da pravno prepoznavanje zajednica života parova bilo kojeg spola, bilo kroz brak, vanbračnu zajednicu, registrovano partnerstvo ili životne zajednice pruža nezanemariv nivo moralne, ekonomske i socijalne podrške parovima koji sklapaju te zajednice, te transformiše odnos dvije osobe u zajednicu zasnovanu na emocijama, prijateljstvu, ali i zajedničkim težnjama i nastojanjima, čime se ulaže u dobrobit cjelokupnog društva.
Prethodne EU reportaže možete čitati OVDJE.
(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN)
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook