Piše: Dina GANIBEGOVIĆ

Sedmica evropske klimatske diplomatije se od 12. do 16. septembra, u saradnji s EU i njenim državama članicama, obilježava u čitavom svijetu, a njen cilj je potaći opsežnu raspravu i zajednički odgovor na klimatske promjene koje prijete planeti.

Da je i BiH, barem deklarativno, shvatila značaj klimatskih promjena pokazano je u aprilu 2016. godine, kada je Predsjedništvo BiH donijelo Odluku o prihvatanju Pariškog sporazuma uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama.

POTPISALI SMO SPORAZUM, ŠTA SAD?: Sve zemlje potpisnice Pariškog sporazuma su se obavezale da će uložiti više truda s ciljem smanjenja emisije stakleničkih plinova koji se krive za globalno zatopljavanje.

- Prije održavanja konferencije zemalja potpisnica UN okvirne konvencije o klimatskim promjenama koja se održala u decembru prošle godine u u Parizu poslali smo svoj opis kontribucije o smanjenju emisija stakleničkih plinova (INDC), sa tri scenarija, koja uključuju snažnu međunarodnu podršku za implementaciju ciljeva smanjenja emisija. Kroz izradu nacionalnih izvještaja o emisijama stakleničkih plinova iz Bosne i Hercegovine, te Strategiju adaptacije na klimatske promjene i niskokarbonskog razvoja Bosne i Hercegovine, dali smo prijedlog aktivnosti i mjera koje se trebaju uraditi da bi smanjili emisije stakleničkih plinova. U toku je proces ratifikacije Pariškog sporazuma, nakon čega trebaju uslijediti aktivnosti provjere INDC-a, pripreme adekvatnih projekata te apliciranje za sredstva Zelenog klimatskog fonda. U svemu trebamo razviti mehanizme regionalne saradnje i akcenat baciti na adaptaciju na klimatske promjene. Naravno da procesi ublažavanja trebaju biti vidljivi posebno u oblasti energetike i transporta – pojasnili su za DEPO Portal iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, te naglasili da je u svemu neophodno ostvariti tijesnu saradnju sa Evropskom Unijom, koja je spremna finansijski pomoći u ostvarenju zacrtanih ciljeva.

Da bi pristupili odgvarajućim fondovima vezanih za okoliš i klimatske promjene, posebno kroz IPA sredstva, neophodno je usvojiti strategiju aproksimacije u oblasti okoliša te akcione planove na nivou entiteta i Distrikta Brčko BiH. Budući da to u BiH još nismo uradili, propustili smo period 2014. do 2017. za finansiranje projekata iz oblasti okoliša i klimatskih promjena

Da ipak nismo daleko odmakli u usvajanju neophodnih strategija i politika potvrđuju i iz ovog Ministarstva:

- Da bi pristupili odgvarajućim fondovima vezanih za okoliš i klimatske promjene, posebno kroz IPA sredstva, neophodno je usvojiti strategiju aproksimacije u oblasti okoliša te akcione planove na nivou entiteta i Distrikta Brčko BiH. Budući da to u BiH još nismo uradili, propustili smo period 2014. do 2017. za finansiranje projekata iz oblasti okoliša i klimatskih promjena. Iz tog razloga moramo učiniti sve da do kraja godine svi nivoi vlasti usvoje, kroz Projekat institucionalnog jačanja okolinskg sektora u Bosni i Hercegovini, predloženi dokument, te na taj način steknemo uslove za uključivanje u IPA finansiranje za period 2018. do 2020. - pojašnjeno je iz ministarstva i dodali da je do sada Bosna i Hercegovine pripremila i usvojila više strateških dokumenata koji joj daju smjernice za razvoja novih projekata koji bi se mogli ponuditi međunarodnim finansijskim institucijama za finansiranje – kazali su za DEPO Portal iz Ministarstva.

MAPA PUTA KOJIM BiH TREBA IĆI: Oko 25 miliona mogućih novih stanovnika EU iz Jugoistočne Evrope, od kojih svi troše energiju, je možda jedan on najsloženijih  problema sa kojima se ovaj region suočava.  On ima međusobno povezane i dalekosežne posljedice po nekoliko oblasti kao što su društvo, ekonomija i životna sredina, a pogotovu u situaciji kada se Jugoistočna Evropa suočava sa iminentnom deregulacijom tržišta u ne baš idealnom upravljačkom ambijentu.

Program politike održive energije Jugoistočne Evrope (SEE SEP) je kreiran da se bavi ovim izazovima. Radi se o programu koji obuhvata više zemalja i koji će trajati duži niz godina, a koji ima 17 partnera OCD-a iz cijelog regiona (Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Kosova, Makedonije, Crne Gore i Srbije) i EU, zajedno sa Mrežom za promjene Jugoistočne Evrope kao vodećim partnerom.

Iz Centra za zastupanje građanskih interesa (CPI Fondacija), partnerske organizacije na projektu SEE SEP, naglasili su da je Bosna i Hercegovina do sada uložila napore da se poveća nivo transponiranja pravne stečevine Evropske Unije u oblasti zaštite okoliša. Međutim, ističu da u određenim segmentima razina primjene i provedbe direktiva je i dalje nepotpuna

U okviru projekta SEE SEP (Strategija održive energije za Jugoistočnu Evropu - South East Europe Sustainable Energy Poverty) u junu je objavljena publikacija "Jugoistočna Evropa: Put u EU ili put ka nigdje? Energetska mapa puta za 2050". Ova mapa uključuje i BiH, jer pokriva Albaniju, BiH, Kosovo, Hrvatsku, Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju.

Mapa puta je nastala nakon tri godine rada na modelu, sakupljanja podataka na više od 500 sastanaka sa svim relevantnim akterima (ministarstva, kompanije, akademska zajednica, itd.), i objedinjavanja tih podataka u energetski model kojeg čine javni podaci koje je SEE SEP mreža sakupljala sa saradnicima. U tom je smislu model prvi open source model u regionu koji sadrži javne podatke, a pokriva jednu čitavu geografsku regiju.

Iz Centra za zastupanje građanskih interesa (CPI Fondacija), partnerske organizacije na projektu SEE SEP, naglasili su da je Bosna i Hercegovina do sada uložila napore da se poveća nivo transponiranja pravne stečevine Evropske Unije u oblasti zaštite okoliša. Međutim, ističu da u određenim segmentima razina primjene i provedbe direktiva je i dalje nepotpuna.

- Ne postoji Zakon o zaštiti okoliša na državnom nivou. Što se tiče Federacije Bosne i Hercegovine, novi Zakon o zaštiti okoliša mora biti usvojen u najkraćem mogućem roku i mora osigurati potpunu usklađenost s odredbama Direktive o procjeni utjecaja na okoliš. Nacrt Zakona o zaštiti okoliša je usvojen u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH 12.05.2016. godine. Nakon usvajanja, rok za komentarisanje i javnu raspravu je 90 dana. Republika Srpska je postigla visok stepen transponiranja Direktive o procjeni utjecaja na okoliš usvajanjem Zakona o zaštiti okoliša 2012. godine i povezanih pravilnika. Nekoliko pravilnika neophodnih za pravilnu provedbu Zakona usvojene su još u toku 2012. - 2013. godine, kazali su za DEPO Portal iz CPI Fondacije.

ŠTA ĆE BITI SA TERMOELKTRANAMA: Koliko je stavki BiH ispoštovala iz EU energetske mape puta za jugoistočnu Evropu, koju su objavili SEE SEP, pojasnili su nam iz CPI Fondacije, a podaci su razočaravajući...

Naime, BiH ulaže u obnovljive izvore i energetsku efikasnost, ali nedovoljno prema EU energetskoj mapi puta za Jugoistočnu Evropu.

- Postojeće politike i investicije će dovesti do toga da će većina zemalja Jugoistočne Evrope zaostajati za Evropskom Unijom u tranziciji prema čistoj energiji. Međutim, i dalje nije prekasno da regija JIE dostigne ovaj cilj, uzevši u obzir bogatstvo obnovljivim izvorima energije, koji su do sada samo djelimično iskorišteni, optimistični su iz CPI Fondacije.

Prema INDC-u (Namjeravani nacionalno utvrđeni doprinos), BiH planira postići smanjenje emisija za 2% u 2030. godini, što, u suštini, predstavlja povećanje emisija od 18% u 2030. godini., u odnosu na 1990. godinu

Ipak brojni se slažu da ključni problem u BiH predstavlja i dalje izgradnja termoelektrana i eksploatacija uglja, što dovodi do ograničavanja ispunjenja EU ciljeva o smanjenju emisija stakleničkih plinova. EU je definisala jasan dugoročni cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova za najmanje 80-95% do 2050. godine. U međuvremenu je postavila i ciljeve koji se odnose na udio u finalnoj potrošnji energije iz obnovljivih izvora od 20%, povećanje energetske efikasnosti za 20%,na nivou Evropske unije, do 2020. godine.

Usvojeni cilj za 2030. godinu uključuje smanjenje emisija za najmanje 40% - cilj na koji se EU obavezala na Konferenciji o klimatskim promjenama Ujedinjenih naroda u Parizu 2015. godine. Prema INDC-u (Namjeravani nacionalno utvrđeni doprinos), BiH planira postići smanjenje emisija za 2% u 2030. godini, što, u suštini, predstavlja povećanje emisija od 18% u 2030. godini., u odnosu na 1990. godinu.

Obzirom da su termoelektrane evidentno najveći zagađivači, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH upitali smo da li se planira zatvaranje termoelektrana u BiH?

- Škotska je nedavno objavila da zatvara svoju posljednju termoelektranu, jer su se okrenuli drugim izvorima energije, pa se i mi nadamo da ćemo biti svjedoci tog procesa u Bosni i Hercegovini, te proizvoditi energiju iz obnovljivih izvora - kažu iz Ministarstva, ali navode i da Bosna i Hercegovina ima veliki energetski potencijal kada je u pitanju proizvodnja energije iz uglja, jer prema nekim pokazateljima ima preko 5 milijardi tona rezervi uglja, te time razbili nade da će uskoro doći do zatvaranja termoelektrana u BiH.

- Proces zatvaranja energetskih postrojenja koja proizvode energiju iz uglja neće započeti u skorijoj budućnosti. U posljednje vrijeme vam je poznato da se pušta u rad termoelektrana u Stanarima, a u planu je modernizacija postojećih i izgradnja novih postrojenja. Mislim da nam u tome treba jasna vizija i veoma precizna analiza termoenergetskog sektora koji bi morao uključiti sve elemente od finansijskih, do socijalnih ekonomskih i enregetskih elemenata, te precizirati kako i pod kojim uslovima, te kada može doći do konačnog zatvaranja termoelektrana u BiH, istakli su iz Ministarstva.

HOĆE LI SE BIH 'ODREĆI' UGLJA: Dakle, iako se obavezala da će uložiti više truda s ciljem smanjenja emisije stakleničkih plinova, BiH se zahvaljujući svojoj energetskoj politici u skorijoj budućnosti neće moći napraviti značajan pomak.

Garret Tankosić-Kelly, direktor Fondacije SEE Change Net, regionalnog think-thanka koji zagovara bolju vladavinu prava, viši kvalitet života i efikasniju upotrebu resursa u Jugoistočnoj Evropi, istakao je da je jedini način da BiH napraduje u oblasti zaštite životne sredine je da se planirane investicije u ugalj zamijene investicijama u obnovljive izvore energije, energetsku efikasnost i pametne mreže.

- Kao zemlja koja teži ka članstvu u EU, BiH ima iste obaveze, primarno da smanji CO2 emisije za 40% do 2030. godine. Ovo se ne može desiti s novim termoelektranama. Namjeravani nacionalno utvrđeni doprinos (INDC) BiH se mora revidirati kako bi odražavao ozbiljnu predanost BiH da ispoštuje zaključke Pariškog sporazuma kojeg je i podržala. Naša Mapa puta pokazuje 10 veoma jasnih koraka koji vode ka čišćoj i efikasnijoj energetskoj budućnosti, a BiH ima mnogo mogućnosti da ih iskoristi, ističe Kelly i dodaje da ovi koraci uključuju investiranje u energetsku efikasnost, što bi proizvelo i više poslova, te upotrebu energije iz sunca i vjetra.

Preusmjeravanje BiH na ovaj put bi koštalo isto kao i nastavljanje putem koji uključuje eksploataciju uglja, koji sa sobom donosi zagađenje zraka, razne bolesti i uništavanje životne okoline. Izbor bi trebao biti jasan i trebalo bi ga napraviti odmah.

Prethodne EU reportaže možete čitati OVDJE

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/dg)