Piše: Maja RUČEVIĆ

Otkako je 2013. Republika Hrvatska postala punopravnom članicom Evropske unije, mnogo se toga promijenilo u susjednoj državi. I Hrvatska je osjetila određene blagodati vezane za razvoj i rast ekonomije,a sve to kroz sustav poticaja koje dodjeljuje EU.

Osim uvriježenog mišljenja da je turizam grana koja pokreće hrvatski prosperitet, postoji i rasprostranjen stav javnosti o velikom potencijalu i važnosti poljoprivrede. DEPO Portal Istraživao je koliko je i u čemu ostvaren najveći napredak, čime su sada, nakon ostvarenog članstva u EU, zadovoljniji poljoprivrednici u susjednoj zemlji, ali i gdje su slabe tačke na kojima se još mora poraditi kako bi ovaj sektor važio za ključni motor hrvatskog razvoja.

ŠTA ZNAČI DOBITI EU POTICAJ: Sa tri geografske cjeline - ravnicom na sjeveru, sredozemnim priobaljem na jugu i planinskim dijelom u središnjem dijelu te raznolikim tipovima klime, reljefa i tla u Hrvatskoj je lako zamisliva proizvodnja brojnih poljoprivrednih proizvoda: od ratarskih i industrijskih usjeva, do vinograda, kontinentalnog i mediteranskog voća i povrća. Mnogo potencijala za razvoj autohtonih sorta i proizvoda, ali i mnogo izazova kad se zađe dublje u regulativu.

Šta to znači 'dobiti EU poticaj' i kako se do njega i pod kojim uslovima dolazi, te kakvo je stanje u ovom sektoru općenito, pojasnio nam je ing. Vedran Stapić, urednik središnjeg hrvatskog portala posvećenom poljoprivredi www.agroklub.com

Zanimalo nas je, za početak, u kojim poljoprivrednim granama je ostvaren najveći napredak otkako je Republika Hrvatska pristupila Europskoj uniji?

- Gledajući u cjelini, poljoprivreda za sada nije monetizirala ulazak RH u EU iz razloga što najveći broj proizvođača (a oni su većina u strukturi poljoprivrede) nije bio spreman za ono što unija pruža. Benefite ulaska u EU za sada su iskoristili uglavnom veće tvrtke koje su jedine imale financijski I ljudski kapacitet za pisanje i provođenje projekata. Otvaranjem granica došla je uglavnom jeftiinija roba sa zapadnih tržišta i napravila dodatan pritisak na otkupne cijene. Dodatno, EU konkurenti su daleko logistički i marketinški spremniji za distribuciju roba preko trgovačkih lanaca od domaćih proizvođača, pa su domaći brandovi prisiljeni na razvoj i velika ulaganja, kazao je za DEPO portal Stapić, ali istaknuo i pozitivne pomake.

- Pozitivnih pomaka ima u sektoru finalnih proizvoda odnosno prehrambene industrije, dok kod sirovina nije bajna situacija. Ide se u smjeru realizacije proizvoda veće vrijednosti I zaštitu značajnijih proizvoda određenih sredina. Mišljenja sam da je to dobar model da, s obzirom da raspolažemo malim resursima u odnosu na tržište EU, budemo prepoznatljivi po nekoliko snažnih proizvoda (npr. istarsko maslinovo ulje, drniški pršut ili baranjski kulen). Vinogradarstvo i vinarstvo je sigurno na većoj razini nego prije 10-ak godina. Infrastruktura je također nešto na čemu se radi, a ona otvara prostor za ruralni turizam koji je također u ekspanziji- rekao je Stapić.

EUROPSKI POLJOPRIVREDNI FOND ZA RURALNI RAZVOJ - EAFRD 2014. - 2020.: Naime, proračunom EU za poljoprivredu za razdoblje 2014. – 2020. godina, za Program ruralnog razvoja Hrvatske predviđeno je 2,3 milijarde eura. Program nudi i veliku lepezu nepovratnih sredstava za male i velike poljoprivrednike. Šta to u praksi znači?

VEDRAN STAPIĆ: Mišljenja sam da je to dobar model da, s obzirom da raspolažemo malim resursima u odnosu na tržište EU, budemo prepoznatljivi po nekoliko snažnih proizvoda (npr. istarsko maslinovo ulje, drniški pršut ili baranjski kulen). Vinogradarstvo i vinarstvo je sigurno na većoj razini nego prije 10-ak godina. Infrastruktura je također nešto na čemu se radi, a ona otvara prostor za ruralni turizam koji je također u ekspanziji

- Što se tiče zajedničke poljoprivredne politike, ona se prvenstveno dijeli na izravna plaćanja i mjere ruralnog razvoja. Za izravna plaćanja možemo reći da je sustav realno dosta kompliciran, ali se pomalo uhodava I proizvođači su prihvatili njegovu logiku plaćanja po hektaru, grlu stoke i ostale modele, ističe sagovornik DEO Portala i nastavlja: 

- Kod mjera ruralnog razvoja, u domeni financiranja smo u priličnom problem realizacije. Od ukupno različitih 16 mjera realizirano je tek par posto isplata, a mnogi natječaji postali su dnevno politička tema. Veliki sustavi su izlobirali bolje pozicije na natječajima, a mali proizvođači time ispali iz igre. To je bila i jedna od važnijih tema aktualnih parlamentarnih izbora I trenutno smo u velikom iščekivanju nadolazećih natječaja. Očito je da nam treba još vremena da uhvatimo ritam i logiku novih pravila.

SARADNJA SA BH. POLJOPRIVREDNICIMA:  Govoreći o logici novih pravila, očigledno je da evropske regulative i zakonitosti zahtijevaju izuzetan fokus i poznavanje materije ne bi li se predao što bolji poslovni plan te tako zaslužio itekako koristan poticaj. Na pitanje koliko su poljoprivrednici informirani o mogućnostima razvijanja agrobiznisa te što još treba učiniti da bi se kvalitetnije uputili u prava koja im pripadaju, Stapić ističe da je 'ljestvica postavljena izuzetno visoko' te da će, kako kaže, 'mnogi na njoj zapeti'.

- Logiku fondova – pisanja i provođenja projekata mogu pratiti samo oni koji su dovoljno educirani, ostali kaskaju u tim procesima. Službe Ministarstva poljoprivrede, Agencije za plaćanja u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju te Savjetodavnoj službi provode mjere informiranja, ali mnogi još nemaju dovoljno jasnu sliku što trebaju raditi. Činjenica je da je EU birokracija prilično zahtjevna, možda čak i više od nacionalne, a mislili smo da smo u tome jaki, zaključuje sagovornik Stapić.

A sve u iščekivanju da i naša zemlja postane članica velike evropske zajednice, potražili smo odgovor na pitanje i postoji li ikakav vid saradnje u smislu pokretanja proizvodnje s regionalnim predznakom? Primjerice, ako u Posavini sa bh. i hrvatske strane raste ista vrsta grožđa, ima li inicijative da se ostvari zajednički posao?

Ozbiljnije povezivanje dogoditi će se ulaskom BiH u EU jer će tek tada nestati adimistrativne barijere i otvorit će se prostor za posao. To mora biti osnovni zadatak svih zemalja u okruženju

- Predpristupni fondovi imaju upravo to za cilj i vjerujem da će BiH i RH realizirati neke od tih tema kroz fondove za prekograničnu suradnju, ali to je prvenstveno pitanje razvoja biznisa s obje strane granice- kazao je Stapić i naglasio: 

- Ozbiljnije povezivanje dogoditi će se ulaskom BiH u EU jer će tek tada nestati adimistrativne barijere i otvorit će se prostor za posao. To mora biti osnovni zadatak svih zemalja u okruženju. Primjera radi, naše najrazvijenije regije graniče sa susjednom Slovenijom i Mađarskom (od Istre do Međimurja). Važno je već sada pripremati gospodarstvo za EU integraciju bez obzira na to kada će se ona vremenski dogoditi, jer će to biti i opasnost i prilika za domaću proizvodnju u BiH. 

BUDUĆNOST POLJOPRIVREDE JE NA MLADIMA: Budući da je za svaku uspješnu poljoprivrednu priču potrebno i mnogo snage, volje i odlučnosti, na pamet nam odmah padaju mladi ljudi, kao ključni inicijatori pozitivnih agrobiznis primjera. Zanimalo nas je kako stvari stoje po tom pitanju kod susjeda. 

MLADE POLJOPRIVREDNE SNAGE Pozitivan primjer mladih snaga predstavlja kod susjeda Hrvatska udruga mladih poljoprivrednika (HUMP), osnovana u cilju razvoja i promicanja mladog i inovativnog poljoprivrednog sektora širom RH. U djelatnosti udruge spadaju pomoć mladima pri upotrebi novih tehnologija, ostvarivanje komunikacije između mladih poljoprivrednika, naulnika i regulatornih agencija u RH i EU, jačanje suradnje sa srodnim agencijama itd. Neke od korisnih inicijativa kojima se bavi ova udruga su i organizacija skupova mladih poljoprivrednika koji rade na širenju edukacije te prezentaciji EU sredstava i fondova, kao i mogućnosti kreditiranja i paketa za mlade poljoprivrednike.  Iz ove udruge ističu zA DEPO Portal da je mladih poljoprivrednika u RH tek 18.875, što je samo 10 % od ukupnog broja, pa je stoga za pohvaliti aktivnosti kojima se bave u cilju poticanja mladih generacija.

- S obzirom da ZPP (zajednička poljoprivredna politika) protežira mlade poljoprivrednike isti koncept integriran je u naš program ruralnog razvoja. Možemo reći da ima prilika za mlade ljude koji imaju dovoljno ambicije, stručnosti I barem dio resursa. Upravo je realiziran jedan natječaj za mlade, a očekuju se I sljedeći. Imamo i nacionalnu udrugu mladih poljoprivrednika (HUMP) koja pomaže mladim ljudima koji imaju želju ostati I raditi na selu. Dolazi do kašnjenja u objavama natječaja, a to je posljedica spomenute političke nestabilnosti I čestih promjena u zadnje vrijeme- zaključuje Vedran Stapić.

A zvanični stav ministarstva po pitanju toga iznio je i ministar Davor Romić kazavši da je ponosan na "povećanje alokacija od 11,8 milijuna eura za natječaje za mlade i male poljoprivrednike".

-Time je omogućeno financiranje 366 mladih i 1120 malih s 35,1 milijun eura. Kad smo suočeni s nezaposlenošću mladih, raseljavanjem ruralnog prostora, a naročito odlaskom u inozemstvo, izuzetno sam ponosan što je toliko malih i mladih sudjelovao na natječaju. Toliko je izvrsnih projekata prijavljeno da sam inzistirao na povećanju alokacije kako bi svi bili financirani. To mi je jedan od najvećih motiva za daljnji angažman u ovom poslu, istaknuo je Romić.

Sve u svemu, uz nešto više političke stabilnosti za koju se nadamo da će na našim balkanskim prostorima uskoro zaživjeti kao redovna, a ne endemska pojava, te uz mnogo truda i volje za edukacijom te ravnopravnim natjecanjem, poljoprivreda će u Hrvatskoj brzo važiti za sinonim prosperiteta. Europska unija je tu, pod određenim uslovima i sa mnogo korisnih poticaja koje treba zaslužiti i valjano iskoristiti za dobrobit što proizvođača, što konzumenata.

U skorijoj budućnosti nadamo se da će, poučeni iskustvom bliskih susjeda, i bh. poljoprivrednici ravnopravno koristiti sredstva zajednice kojoj će uskoro pristupiti te brendirati svoje proizvode čiji će kvalitet cijeniti u Evropi i svijetu.

Prethodne EU reportaže možete čitati OVDJE

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN)