POPULARNI KOMANDANT ARMIJE RBIH NAJAVLJUJE

Knjiga koja će uzdrmati javnost u BiH - Mirsad Ćatić Čuperak: Ko je ubio Fadila Đozu na Igmanu '92?!?

Front07.08.16, 21:01h

Knjiga koja će uzdrmati javnost u BiH - Mirsad Ćatić Čuperak: Ko je ubio Fadila Đozu na Igmanu '92?!?
Kome je smetao komandant Igmana i TG 2 Mirsad Ćatić Čuperak? Ko je Fadil Đozo i zašto je ubijen? Ko su izvršioci atentata, a ko naredbodavci? Kakva je uloga Bakira Izetbegovića i njegovih prijatelja? Kakve su veze između politike i kriminala, a kakva uloga stranaca na Igmanu... Ovo je samo dio sadržaja iz knjige „Tajna sobe 401“, koja će ove jeseni sigurno uzburkati javnost u Sarajevu, ali i u cijeloj BiH

 

 

Čuveni komadant Armije RBiH Mirsad Ćatić Čuperak najavio je danas na svome zvaničnom Facebook profilu skori izlazak knjige „Tajna sobe 401“ koja će, po njegovoj najavi, otkriti dugo čuvanu tajnu o atentatu koji je '92 izvršen na Igmanu i u kojem je smrtno stradao Fadil Đozo, a sam Ćatić bio teško ranjen. Povod za najavu ove knjige bila je današnja proslava „Igman '93“ i fabrikovanje lažne historije o događajima u ovoj zoni odgovornosti tokom rata.

 

- Igman '92,  nismo znali šta nas čeka, Igman '42, bila nam je predaleka... Borac sa Igmana stihom nije ni slutio da će danas i '92. mnogima biti predaleka. Igman je i ovog augusta 2016. godine bio stjecište nekolicine preživjelih boraca, malo rodbine i roditelja poginulih patriota i puno više onih kojima treba promocija. Nije čudno što nisam pozvan na Igman kao komandant Igmana iz 1992. godine, kada je slobodni Igman bio simbol spasa i svijetla tačka oko opkoljenog Sarajeva. Mogu to pripisati mojoj kandidaturi za načelnika općine Novo Sarajevo gdje sam suprostavljen koalicionom kandidatu (SDA i SBB), dosadašnjem načelniku općine i bojazni za moju eventualnu promociju i pobjedu, napisao je na svom FB profilu popularni i omiljeni komadant tog kraja.


Po njemu, već godinama aktuelna politika želi 'izbristati '92. godinu na Igmanu i slaviti '93. godinu,  kada je politika „porazila“ tadašnji vojni vrh i pripisala sebi zasluge za zaustavljanje neprijateljske ofanzive i spas „puta života“ preko Igmana.


- Amnezija ili namjera su lice i naličje ovog uhodanog i politički motiviranog promotivnog skupa na kome su uloge statista dobili iskonske patriote. Zaborav je bolest posmatrača koju liječi sjećanje učesnika, a laž je bolest kukavica koju liječi istina boraca. Prije 24 godine je planski i mučki spriječeno oslobađanje Sarajeva. Na putu za Grebak, na našoj teritoriji, ubice su sačekale komandanta Igmana i njegove saradnike, a naredbodavci nestrpljivo očekivali njihovu smrt. Nažalost, Đozo je podlegao ranama, ja sam ranjen i izbačen iz ratnog stroja. Igman je padao a naredbodavci i ubice su oko nas. Da se ne zaboravi i ne laže, mi učesnici rata moramo pisati i pripovijedati događaje, da nam i '92. ne postane predaleka. Već sam objavio ratni dnevnik „Sjena nad Igmanom“ i tada obećao knjigu „Tajna sobe 401“, koja će uskoro ugledati svjetlo dan. U njoj ću, zbog sebe i drugih koji su stradali, javnosti ponuditi priču šta se stvarno događalo te '92. i kako je došlo do atentata koji nikada nije razjašenjen u javnosti, niti je sudski dovršen do kraja - najavio je komandant Ćatić na kraju svog posta, uz koji je objavio i naslovnu stranu svoje nove  knjige.

 

mirsad-catic-cuperak


Tragom ovoga FB posta, saznali smo da je, nakon uspješne i danas tražene knjige ratnih dnevnika “Sjena nad Igmanom“, Ćatić finalizirao obećenu knjigu o ratnim dešavnjima na jedinoj slobodnoj planini oko opkoljenog Sarajeva. Kao komandant Taktičke grupe 2, imao je zonu odgovornosti od Ilidže na istoku do Ivan Sedla na zapadu, i Trnova i Rogoja na jugu do Kiseljaka na sjeveru. Strateški važni Igman i prevoji Ivan Sedlo i Rogoj bili su stalna meta svih obavještajnih službi, političkih i vojnih moćnika i logističkih lobija.


Ćatić nas pričom vodi kroz ratni vihor i novim dokumentarnim prilozima osvjetljava ulogu tadašnjih i sadašnjih autoriteta i profiterskih klanova. Knjiga po njegovoj najavi otvara niz pitanja i dilema.


Da li je bio u pitanju unutrašnji atentat na Ćatića i Đozu ili neprijateljska diverzija? Kome je smetao komandant Igmana i TG 2 Mirsad Ćatić Čuperak? Ko je Fadil Đozo i zašto je ubijen? Ko su izvršioci atentata, a ko naredbodavci? Kakva je uloga KOS-a i Rekića? Ko je Edib Šarić? Kakva je uloga Bakira Izetbegovića i njegovih prijatelja? Šta je otkrila zvanična istraga o atentatu? Kakve su kazne izrečene? Zašto je smijenjeno sudsko vijeće? Sta kažu svjedoci? Kakve su posljedice atentata? Kakve su veze između politike i kriminala, a kakva uloga stranaca na Igmanu?


Sve ovo je samo dio sadržaja iz knjige „Tajna sobe 401“, koja će ove jeseni sigurno uzburkati javnost u Sarajevu, ali i u cijeloj BiH.


Knjiga se za 20 KM može kupiti u predprodaji i na sljedećoj web adresi: http//cuperak.ba.

 

MIRSAD ĆATIĆ ČUPERAK

Ratni komadant Armije BiH i nosilac priznanja Zlatni ljiljan, autor nekoliko knjiga (Sjena nad Igmanom, Kad utonem u javu), scenarista i producent filma „Ja sam iz Krajine, zemlje kestena“, direktor produkcije dugometražnih filmova „Sevdah za Karima“ i „Body Complete“.


Do '91. godine radio je u Artiljerijskom školskom centru u Zadru kao komandir baterije, nastavnik andragoških disciplina, zamjenik komandatna artiljerijskog diviziona ŠRO. Kao polaznik komandno štabne škole usavršava strateško planiranje i vođenje operacija u složenim uslovima, kao racionalno korištenje ljudskih potencijala. Da nije počeo rat, postao bi major 1992. godine, sa 34 godine.


Rat u Bosni zatekao ga je u Pazariću kraj Hadžića. Za kratko vrijeme sa svojim saborcima oslobađa Golo brdo, Treskavicu, Straište, hidroelektranu Bogatić, Kijevo, Bjelašnicu, Trnovo i prijevoj Rogoj, te uspostavlja stabilnu liniju na više od 800 km², koja je i dočekala dejtonski mir.


Prolazeći ratne dužnosti prvog komandanta Artiljerijskog diviziona, komandanta Štaba TO Hadžići i komandanta Taktičke grupe 2, biva ranjen u zasjedi na našoj teritoriji, na putu za Grebak. Nakon kraćeg liječenja u Konjicu, gdje mu je sanirano lijevo a amputirano desno stopalo i dio šake te djelomično zaliječene ostale rane, prihvaća se dužnosti komandanta Štaba TO Konjica i uspješno stabilizuje stanje na trusnom konjičkom području.


Ponovo se vraća na Igman krajem 1992. godine, ali stanje s ranama mu se pogoršava i, zbog liječenja, napušta Bosnu. Liječen je u Njemačkoj, gdje se aktivirao u pomaganju ranjenicima iz Bosne i organizovanju povratka dobrovoljaca. Krajem 1994. godine počinje raditi u Ambasadi BiH u Njemačkoj, na stručnim poslovima vojnog atašea.


Na traženje svojih saboraca i na poziv državnog vrha, vraća se u Bosnu sredinom 1995. godine i aktivno uključuje u završne vojne operacije. U kriznim situacijama iskazuje visok stepen profesionalnog vojničkog koda i sa kvalitetnim procjenama i odlukama doprinosi uspješnosti operacija. Kraj rata je dočekao kao neposredni učesnik oslobodilačke ofanzive Petog korpusa Armije BiH.

Nakon rata je bio savjetnik Željka Komšića u mandatu načelnika općine Novo Sarajevo i rješavao probleme boraca. Kao direktor JU “Međunarodni centar za djecu i omladinu Novo Sarajevo“ obnovio je Centar i značajano usmjeravao tok kulturnih dešavanja grada Sarajeva. Na RTV FBiH, kao izvršni direktor sektora HR, sarađuje sa BBC-ijem timom za rekonstrukciju RTV sistema BiH i uspostavlja komplet novih standarda u organizaciji poslovanja i sistematizaciji rada.


Predsjednik je KUD „Proleter“. Oženjen i otac osmero djece.


Kandidat je za načelnika Općine Novo Sarajevo ispred SDP-a BiH na ovogodišnjim lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini.

 

 

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ak)


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook