Gumene čizme uprljane blatom i različita imena na vrećicama koja su djeca uz pomoć odgajateljica sama izvezla od vune stoje na ulazu sarajevskog vrtića Jabuka, okruženog zelenilom bez puno gradske buke.

U bašti ispred, na ljuljaškama i toboganima izrađenim od drveta, između biljaka koje su sama posadila, djeca se igraju u pijesku. Boravak u prirodi i predmeti prirodnog porijekla bitan su dio odgoja ovih mališana, jer se u vrtiću primjenjuje 'valdorfska' pedagogija.

“Mi djeci ne branimo ni da se igraju sa pijeskom, zemljom, kada je kiša ne branimo im da šljapkaju po lokvama i da iskuse šta to znači biti mokar, i da je hladno i toplo. Oni zajedno sa odgajateljicom jednom sedmično mijese hljeb i pojedu ga sa začinskim biljem kojeg su sami u bašti posadili i ubrali. Kroz takve jednostavne procese rada, djeca uče da razlikuju od čega je šta nastalo, sposobnost koja će im trebati za cijeli život”, opisuje jednu od primjene valdorfske pedagodije direktorica i odgajateljica u vrtiću Leila Kostić.

Slikanje voštanim bojama kontrolisanog porijekla, modeliranje domaćim pčelinjim voskom umjesto plastelinom, filcanje vunom, sviranje harfe i frule, pjevanje bez CD playera te igranje jednostavnim igračkama od prirodnih materijala bez puno obrisa, kako bi djeca mogla maštom kreirati idealan izgled lutke - još su neke metode specifične za ovaj vrtić koji u Sarajevu postoji već 16 godina.

“U valdorfskoj pedagogiji spontana igra je jedan segment koji je neizmjerno važan, jer ništa ne može dijete tako razviti psihički, fizički i intelektualno, razviti socijalne sposobnosti, saradnju sa drugim ljudima što će im biti potrebno u životu, na radnom mjestu”, objašnjava Kostić dok pokazuje igračke koje su djeca uz pomoć odgajatelja sama napravila od drveta, vune i drugih prirodnih materijala.

Kroz ovaj vrtić prošlo je više od stotinu djece, a nedavno je u Sarajevu otvoren još jedan koji također primjenjuje pedagogiju koja će 2019. obilježiti sto godina od postojanja prve škole u Stuttgartu. 

A najava o incijativi za uvođenje valdorfske pedagogije u osnovne škole nedavno se desila i u Bosni i Hercegovini, odnosno Kantonu Sarajevo.

Ministar obrazovanja ovog kantona Elvir Kazazović sastao se sa valdorfskim profesorom i suosnivačem fakulteta "Rudolf Steiner University College" u Oslu Davidom Brierleyem, gdje je najavljeno da će se u narednom periodu krenuti sa izradom strategije kojom će se težiti uvođenju ove pedagogije u osnovne škole na području Kantona Sarajevo.

“Koncept uvođenja je planiran tako, da se, prema evropskom nastavnom planu i programu za valdorfske škole, izradi nastavni plan i program za valdorfske škole u Bosni i Hercegovini. Valdorfski program ne bi bio djelomično primjenjivan, već bi roditelji, pri upisu djeteta u školu mogli birati program prema kojem će njihovo dijete učestvovati u nastavi”, rečeno je iz ovog ministarstva.

Planirano je da valdorfski program bude realiziran u jednoj školi, u školskoj 2017/2018. godini, dodaje se.

Međutim, da bi se omogućilo pokretanje ovakvog odgojno-obrazovnog programa, neophodno je pripremiti i kurikulum za obrazovanje valdorfskih učitelja i odgajatelja na akademskom nivou te organizirati seminare i predavanje za javnost, kako bi se roditelji upoznali sa ovom pedagogijom.

Za sada iz udruženja Vijeće roditelja osnovnih škola Kantona Sarajevo kažu da nisu upoznati sa inicijativom ministarstva niti da ih je iko kontaktirao u vezi toga.

“Mi zaista nismo uključeni i nismo davali svoje mišljenje, nemamo materijala na osnovu kojeg bi mogli zasnovati neki stav. Uvijek od ministarstva tražimo adekvatne, relevantne analize bilo koje novine koja se uvodi u odgojno-obrazovni proces, jer samo kvalitetnom analizom i projekcijom ciljeva i rizika možemo utvrditi da li je nešto korisno za našu djecu ili štetno”, ističe Admir Katica, predsjednik Skupštine Vijeća roditelja.

S druge strane pedagozi pozdravljaju najavu o uvođenju valdorfske pedagogije, smatrajući da je to pozitivno za djecu, ali i da će trebati dosta vremena kako bi se uvela u školski sistem.

“Ono što ja i moje kolege podržavamo jeste da se da veća sloboda djeci da kroz praktičan rad i neke vježbe oblikovanja od prirodnih materijala dolaze do spoznaje o životu, tu dolazi do povezanosti duhovnog i životnog učenja, onoga što valdorfska pedagogija zagovara. Znači, jednostavno da se dijete pripremi za život koji ga očekuje”, kaže Samela Alagić iz Udruženja pedagoga Kantona Sarajevo, koja je pedagoginja u jednoj sarajevskoj osnovnoj školi.

Kako objašnjava, kod valdorfske pedagogije jedan učitelj je uz djecu svih osam godina školovanja, nema brojčanih ocjena i ispitivanja djece, osim pismenog provjeravanja na kraju školske godine, a učenici ne mogu ponavljati razrede.

“To su sve dobri principi obrazovne pedagogije. Mi konkretno imamo dvoje, troje djece iz valdorfskog vrtića u našoj školi i mogu reći da sam jako zadovoljna njihovim znanjem i onim čim oni još raspolažu osim tog pukog znanja.”

Valdorfski vrtići i škole danas postoje širom svijeta. Nedavno je jedan takva osnovna škola otvorena u Palestini, u Kini postoje čak 400 vrtića i škola uz tri fakulteta za ovu pedagogiju, u Njemačkoj, Mađarskoj, Sloveniji, Austriji i Holandiji valdorfske škole dio su normalnog školskog sistema, dok su u skandinavskim zemljama toliko razvijene da se očekuje da će u budućnosti možda zamijeniti i državne.

U Sloveniji djeluje čak i srednja škola, a razmišlja se o otvaranju još jedne zbog velikog interesa roditelja, dok u susjednoj Hrvatskoj ova pedagogija u osnovnom obrazovanju već odavno postoji.

Valdorfska škola u Zagrebu osnovana je 1993, a u Rijeci djeluje već 16 godina. Prije 18 godina pokrenut je i dopunski studij za valdorfsku naobrazbu odgajatelja i učitelja, gdje se usavršavaju i pedagozi iz BiH.

Interes roditelja i popunjenost razreda su sve veći, ističe Gordana Brzaj, direktorica osnovne valdorfske škole u Rijeci, dodajući da zbog toga trenutno traže veće prostorije.

“Sada je u školi svih osam razreda te 54 učenika. Ove godine posebno smo zadovoljni jer ima sve više upita za upise u sve razrede za narednu školsku godinu, a za prvi razred imamo 16 prijavljene djece.”

Učenici imaju redovne predmete koji postoje i u državnim školama, kao što je maternji jezik, matematika, biologija, fizika, ali pored toga od prvog razreda se izučava i ručni rad, sviranje flaute, engleski i njemački jezik, euritmija (umjetnost pokreta), od petog razreda umjetnička obrada drva, od šestog vrtlarstvo.

Osim toga, kako dodaje Brzaj, uvedena je i zoologija, botanika, mineralogija, astronomija, koje se izučavaju uz mnogo eksperimenata.

Valdorfsku pedagogiju opisuje kao „učenje glavom, srcem i rukama“ gdje je ključna riječ sloboda, odnosno pravo čovjeka da razvije svoje sposobnosti i primjeni ih u životu.

"Teži se tome da se odgoji čovjek, da prepoznate i njegujete u djetetu kompetencije da kada bude odrastao čovjek bude sposobno da ima ideale i da ih primjeni u praktičnom životu. Svi znamo puno ljudi u okolini koji dosta toga znaju, ali nisu sposobni da to primjene", objašnjava Leila Kostić iz vrtića Jabuka.

(Al Jazeera Balkans, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/dg)