u 85. godini života

U Sarajevu preminula profesorica Lamija Hadžiosmanović

Hronika09.05.16, 17:52h

U Sarajevu preminula profesorica Lamija Hadžiosmanović
Dženaza će se klanjati u utorak, 10. maja, poslije podne-namaza u haremu Gazi Husrev-begove džamije, a ukop će se obaviti u 14:30 sati na gradskom mezarju Bare

 

Bh. orijentalistkinja i filologinja, doktorica nauka Lamija Hadžiosmanović, preminula je jutros u Sarajevu, u 85. godini.


Dženaza će se klanjati u utorak, 10. maja, poslije podne-namaza u haremu Gazi Husrev-begove džamije, a ukop će se obaviti u 14:30 sati na gradskom mezarju Bare.

 

Prof. dr. Lamija Hadžiosmanović rođena je 1931. godine u Sarajevu. Diplomirala je 1957. godine na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.

 

Pohađala je postdiplomski studij i odbranila magistarski rad na Univerzitetu Ayni Šems u Kairu, s temom iz islamske civilizacije 1966. Doktorsku disertaciju, pod nazivom "Biblioteke u Bosni i Hercegovini za vrijeme austrougarske uprave 1878–1918. godine", odbranila je 1977. na Odsjeku za opštu književnost, scenske umjetnosti i bibliotekarstvo Filozofskog fakulteta u Sarajevu.

 

Od 1960. radila je kao bibliotekarka na Odsjeku za orijentalnu filologiju, a 1975. kao asistent počinje raditi na Odsjek za opštu književnost, scenske umjetnosti i bibliotekarstvo.

 

Penzionisana je 2005. godine, a kasnije je izabrana za profesora emeritusa.

 

Proučavala je deftere iz osmanlijskog razdoblja, bavila se bibliografijom, bibliotekarstvom, prevođenjem s turskog jezika književnih i naučnih djela iz starijeg razdoblja, kao i savremenih autora (također poezije bosanskohercegovačkih pjesnika na turski), te priređivanjem antologija pjesništva nastalog na turskom jeziku (Odjek, Treći program Radio Sarajeva, Bibliotekarstvo, Anali Gazi Husrev-begove biblioteke, Prilozi za orijentalnu filologiju, Prilozi Instituta za istoriju).

 

Bila je član Izdavačkog savjeta preduzeća Svjetlost (1972–1977), član redakcija Anala Gazi Husrev-begove biblioteke i Godišnjaka BZK "Preporod", član Savjeta BZK Preporod, član Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca i član Savjeta Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH. Bila je predsjednik Upravnog odbora Filozofskog fakulteta u Sarajevu.

 

Dobitnica je Zlatnog broša za oblast nauke (1988), Srebrenog alema s ljiljanom od SDA (2007), Srebrene plakete za postignute rezultate u oblasti obrazovanja i nauke (2010) i Nagrade za životno djelo "Hasan Kaimija" za 2012 (prva žena koja je dobila ovu nagradu). Bila je član Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti.

 

(Oslobodjenje, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/mr)

 


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook