Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić zatražio je od Suda u Haagu da bude pušten na privremenu slobodu, sve dok se ne odluči o žalbi koju će on uložiti na presudu kojom je osuđen na 40 godina zatvora.

Karadžić je u podnesku naglasio da, po pravilima Suda, ima pravo da bude pušten na privremenu slobodu, obećavajući da će se u Haag vratiti na svaki poziv i da neće ugrožavati svjedoke i žrtve.

Iako to ne navodi izričito, iz podneska proizlazi da Karadžić traži da na privremenu slobodu bude pušten u Republiku Srpsku, čijim je vlastima uputio kopiju zahtjeva, prenosi BIRN-Justice Report. 

- Neću preduzimati bilo kakve akcije koje bi mogle predstavljati opasnost za bilo koju žrtvu, svjedoka ili bilo koju drugu osobu. Poštovaću sve razumne uslove za oslobađanje, poput javljanja lokalnim vlastima i ograničenja kretanja i putovanja - napisao je Karadžić.

Haški tribunal je 24. marta osudio Karadžića na 40 godina zatvora, proglasivši ga krivim za genocid u Srebrenici, progon Bošnjaka i Hrvata, terorisanje stanovništva Sarajeva dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem, i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

On je podsjetio da je, iako se nije dobrovoljno predao, poslije hapšenja u julu 2008. “u potpunosti sarađivao s Tribunalom” i da “nijedan svedok nije prijavio nijedan slučaj uznemiravanja u mom procesu”.

Kao posebnu okolnost u korist svog privremenog oslobađanja, Karadžić navodi da mu se zdravlje, koje je do hapšenja “bilo perfektno”, pogoršalo tokom osmogodišnjeg boravka u pritvoru, zato što više nije mogao da se zdravo hrani i uzima vitaminske dodatke.

Sekretarijat Haškog suda je u podnesku odbacio Karadžićeve navode, podsjećajući da Međunarodni Crveni krst i holandske vlasti provode redovan nadzor nad pritvorom i da su utvrdili da on zadovoljava najviše međunarodne standarde.

Zato što je pritvoren, Karadžić, kako tvrdi, ne može da na efikasan način učestvuje u pripremi žalbe, niti da svom pravnom savjetniku pruži neophodnu pomoć. To, kako kaže, djeluje “frustrirajuće na moje psihičko i fizičko zdravlje”.

Karadžić se Tribunalu požalio i na to što ima zastarjeli kompjuter, ali ne i pristup internetu. Sekretarijat Suda obećao je, u odvojenom dopisu sudijama, da će pritvorenici dobiti bolje računare do sredine maja.

Karadžić, na kraju, naglašava da “čvrsto ostaje pri stavu da je nevin”.

- Odobravajući moje puštanje na privremenu slobodu, Žalbeno vijeće bi preduzelo važan korak da obezbijedi pravičnost žalbenog postupka u mom slučaju. Zato od vas tražim da mi odobrite privremenu slobodu za vrijeme žalbenog postupka - zaključio je Karadžić.

O Karadžićevom zahtjevu nakonadno će odlučiti Žalbeno vijeće, kojim predsjedava američki sudija Theodor Meron. 

(FENA/em)