Većina nas svoju nabavu namirnica obavlja u supermarketima ili obližnjim trgovinama. Pritom su tek rijetki svjesni da artikli koji se nađu u košarici uvelike utječu na naše zdravlje, ali i zdravlje cijele obitelji. 

Prvo pravilo kupovine da se u nabavku namirnica nikad ne ide gladan dobro je poznat. No za mudar odabir hrane koju unosimo u sebe to nije dovoljno. Potrebno je poznavati i izbjegavati proizvode koje se zbog lošeg nutritivnog sastava nikako ne bi smjeli naći u tvojoj košarici. 

Čips
Koliko god ukusan bio, s nutricionističkog gledišta, čips predstavlja pravu energetsku bombu. Razlog leži u činjenici što se ploške krumpira duboko prže u biljnom ulju upijajući velike količine masnoća. Pri tome dobar dio masnoća čine zasićene masne kiseline dokazano nepovoljnog učinka na zdravlje srca i krvnih žila. Dodatno, prženjem na visokim temperaturama kao nusprodukt u čipsu nastaje potencijalni karcinogen, akrilamid. Naravno, potreban je unos velikih količina čipsa i akrilamida da bi se ispoljio negativan učinak, no ako se u obzir uzmu djeca čije je tijelo osjetljivije i manje, a želja za čipsom velika, nije nerealno govoriti o štetnosti ove tvari.

Čips, nadalje, obiluje solju, koja sa sobom nosi rizik od povišenja krvnog tlaka. Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) dnevni unos soli za zdravu odraslu osobu iznosi oko 5 grama, a maksimalan unos ograničava se na 6 grama soli dnevno. Djeci je dovoljna puno manja količina soli, pa će čak 1 g soli dnevno biti dostatan za sve fiziološke potrebe malog organizma. Ako imaš na umu da vrećica čipsa nerijetko sadrži i više grama soli, postaje jasno koliku prijetnju predstavlja tvom zdravlju.

Iako mnogima čipsevi od voća i povrća nisu ni sjena originalnom čipsu, nutricionistički oni predstavljaju puno zdraviju alternativu. Plodovi se, naime, suše a ne prže, zbog čega je udio masnoća minimalan, dodatak soli nepostojeći, a istovremeno ostaju očuvani vrijedni minerali i vitamini te prehrambena vlakna blagotvornog učinka na zdravlje. Ipak, budi oprezan/a jer ovakav čips nerijetko obiluje jednostavnim šećerima koji uzrokuju velike oscilacije razine glukoze u krvi.

Bomboni
Bomboni nisu ništa drugo nego vješta mješavina šećera, zaslađivača, aroma i tvari koji sve sastojke drže ''na okupu''. Nutritivna vrijednost im je zanemariva, a energetska pozamašna, osobito ako se u obzir uzme činjenica da je teško stati samo na jednom. Bomboni su osobito mrski zubima jer vrlo brzo uništavaju zubnu caklinu i pridonose nastanku karijesa.

Unosom bombona, naglo raste razine glukoze u krvi, no ubrzo dolazi i do njenog naglog pada što može rezultirati umorom, ali i osjećajem gladi iako smo unijeli dovoljno ili čak i previše kalorija. Šećer se pohranjuje u obliku glikogena u jetri i mišićima, a ako su sve zalihe popunjene tada se pretvara u masno tkivo. Studije su pokazale kako je aktivnost fagocita, stanica koje uništavaju štetne tvari, narušena najmanje 5 sati nakon prevelikog unosa jednostavnih šećera.

Hrenovke
Hrenovke su lako probavljive i imaju nižu energetsku vrijednost u usporedbi s drugim suhomesnatim proizvodima, no riječ je o namirnici čiju bi konzumaciju valjalo ograničiti. Hrenovke, naime, obiluju solju te kolesterolom, dok je sadržaj vrijednih vitamina i minerala nizak. Sigurno ne pomaže ni činjenica da se u smjesu za hrenovke dodaju razne arome i boje koja se onda pakira, u pravilu, u plastične ovitke. Ipak, najveća ''mana'' hrenovki očituje se u prisustvu nitrita, aditiva koji se općenito koriste za konzerviranje suhomesnatih proizvoda. Nitriti u tvom želudcu prelaze u karcinogene spojeve koji se povezuju primjerice s karcinomom jednjaka ili želudca. Ako ne možeš odoljeti hrenovkama, uvijek čitaj deklaraciju na njima i odabiri one bez plastičnog ovitka i načinjene od primjerice piletine ili puretine.

Kokice za mikrovalnu
Kokice su vrijedan izvor prehrambenih vlakana i antioksidansa, ali pritom valja izbjegavati one koje se pripremaju u mikrovalnoj pećnici. Naime, u papirnatim vrećicama takvih kokica nalazi se kemikalija - perfluoroktanska kiselina (PFOA). Pri visokim temperaturama u mikrovalnoj kemikalija prelazi u kokice te se smatra da se akumulira u tijelu. Istraživanja na životinjama ukazuju na karcinogeni učinak PFOA. Zbog toga je uvijek bolje zaobilaziti kokice za mikrovalnu pećnicu, osobito ako se uzme u obzir da su takvim kokicama dodane i razne arome te obilje soli. Pripremom kokica na ''starinski'' način možeš uživati u njihovim blagodatima i istovremeno kontrolirati količinu soli koju unosiš u tijelo.

Gazirani bezalkoholni napitci
Konzumacija gaziranih napitaka u neprestanom je porastu, osobito kod mlađe populacije. Aromatizirani i zaslađeni napitci, iznimne kalorijske vrijednosti uz bogat sadržaj kofeina, a nerijetko i konzervansa naprosto su postali sastavni dio zapadnjačke kulture. Međutim gazirana pića obiluju štetnim sastojcima za zdravlje. Osim obilja šećera koji potiču gomilanje kilograma i nastanak zubnog karijesa tu su i fosforna kiselina i kofein koji se povezuju s nastankom osteoporoze i bubrežnih kamenaca. Light verzija, osim nešto niže energetske vrijednosti, ne pruža dodatne koristiti. Na učinke gaziranih pića su osobito osjetljiva djeca stoga je najmudrije posve ih izbaciti iz svoje košarice.

(zdravakrava.hr/DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/em)