Više varijanti prijedloga izmjena Zakona o akcizama BiH i dalje se razmatra u prostorijama Ministarstva finansija BiH, a uz povećanje akciza na naftu i naftne derivate, pivo i alkohol, entitetski ministri Željka Cvijanović i Fadil Novalić dosjetili su se toga da bi nove namete mogli udariti i proizvođačima bezalkoholnih pića.

Pod parolom pomoći zdravstvenom sektoru, ovi su zahtjevi razjedinili i članove UO UIOBiH, pa je zasad neizvjesno da li će se ovaj akt ikad i naći pred članovima Vijeća ministara.

Prof. dr. Daniel Hamilton, direktor Centra za transatlantske odnose, upozorio je kako se zdravstvo kao crna rupa BiH ne može oporavljati preko leđa realnog sektora, te da bh. vlasti pažnju trebaju usmjeriti ka reformama.

S tim se slaže i Miodrag Femić, predsjednik Sindikata radnika u zdravstvu Republike Srpske.

- Prvo reforme, pa sve ostalo. Posebna je priča da ljudi koji su zdravstvo doveli u ovakvo stanje moraju odgovarati. Klinički centar Banja Luka i onaj u Kasindolu jesu prvaci po visini dugova, ali dugovanja imaju i sve ostale ustanove. Da ne govorimo o fondovima, PIO i zdravstvenog osiguranja, koji su takođe nagomilali dugove, što se vidi prema podacima revizora. Problem je i što neki domovi zdravlja, koji pozitivno posluju, opet trpe nestašice materijala i osnovnih sredstava za rad, što možemo vidjeti i u Federaciji, umjesto da budu nagrađeni za svoje rezultate, istakao je Femić.

Dodao je kako je osnovni problem zdravstvenog sektora zaostavština iz bivše Jugoslavije, "po kojoj kod nas ne postoji kazna za nerad”.

Način na koji funkcioniše zdravstveni sektor ništa nije bolji ni u Federaciji BiH. Prema podacima Zavoda zdravstvenog osiguranja Federacije BiH za 2014. godinu, javni zdravstveni sektor imao je prihod od 1,6 milijardi maraka, od toga su 1,2 milijarde prihodi od obaveznog zdravstvenog osiguranja. Istovremeno, rashodi zdravstvenog sektora iznosili su 1,7 milijardi maraka, dakle, 100 miliona više od prihoda. Najviše je potrošeno na plate i naknade 27.206 zaposlenih u zdravstvu - 709 miliona. Skoro duplo manje je potrošeno na lijekove - 444 miliona, a za kapitalna ulaganja - opremanje bolnica svega 57 miliona.

Prema podacima Zavoda, javne zdravstvene ustanove u 2014. su iskazale konsolidovani gubitak od 33 miliona maraka. Međutim, sindikati imaju drugačije podatke. Kako je kazao Abud Sarić, predsjednik Nezavisnog sindikata zdravstva FBiH, ukupni dugovi bolnica u Federaciji već su prešli milijardu maraka. Najveći dužnici su, kako je kazao, univerzitetski klinički centri - Mostar 150 i Sarajevo 120 miliona maraka.

Vlada Federacije BiH u ovoj godini je planirala donijeti zakon o finansijskoj konsolidaciji zdravstvenog sektora, te je u tom smjeru usvojila i zaključak. Podaci Ministarstva zdravstva FBiH, ipak, govore o znatno manjem iznosu duga. Zaključno sa polovinom prošle godine dug samo bolničkog sektora FBiH iznosio je 339 miliona maraka. Iznos duga je, naravno, različit i zavisi od pristupa i metodologije. Jedno je sigurno, do guše su u dugovima.

Za ilustraciju, samo za poreze Sveučilišna klinička bolnica Mostar dužna je 54,6 miliona, JU Opšta bolnica Konjic 12,6 miliona, JU Dom zdravlja Rama 309.387, Županijska bolnica "Dr. fra Mihovil Sučić” Livno 7,1 milion, domovi zdravlja Drvar - 4 miliona, Glamoč - 1,2 miliona, a Kupres - 202.905 KM.

Željko Šukalo, predsjednik Sindikata Univerzitetsko-kliničkog centra Banja Luka i potpredsjednik Unije sindikata radnika u zdravstvu RS-a, kaže za Oslobođenje kako situacija nije dobra u bilo kojem gradu BiH.

- Trebinje i Zvornik su u RS-u nešto bolji, ali najveće dugove i imaju one bolnice koje su najviše opterećene. Čisto sumnjam da bi i povećanje akciza pomoglo, jer prema podacima koji su nam prezentovani, povećanjem akciza Fond RS-a dobio bi oko 200 miliona KM godišnje, a samo za tekuće potrebe potrebno je duplo više. Imam kontakte i sa UKC-om Tuzla, znam da i oni slično razmišljaju. U UKC-u Banja Luka imamo iz 2012. neuplaćena 23 mjeseca doprinosa. I pored sporazuma sa Poreskom upravom, nama se i zadnjih deset mjeseci isplaćuje samo neto plata, a sve su to novci kojima bi se Fond punio, zaključuje Šukalo.

(Oslobodjenje.ba, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/dg)