Optužnice podignute protiv 100 povratnika

Dosad 875 osoba s Balkana otišlo na ratišta u Siriju i Irak

Hronika30.03.16, 19:37h

Dosad 875 osoba s Balkana otišlo na ratišta u Siriju i Irak
Prema podacima do kojih su došli novinari BIRN-a, oko 875 osoba je otišlo u Siriju i Irak od 2012. godine iz BiH, Albanije, Kosova, Srbije, Makedonije i Crne Gore

 

Vlasti na području zapadnog Balkana moraju izvršiti temeljitije istraživanje fenomena radikalizacije i odlazaka na strana ratišta kako bi se efektivnije borili s ovim društvenim pojavama, zaključeno je na konferenciji Balkanske istraživačke mreže (BIRN),  koja je održana u Sarajevu.

 

Ovom prilikom prezentirani su rezultati regionalnog istraživanja novinara BIRN-a u vezi s odlascima osoba na strana ratišta, kao i nastojanjima vlasti iz regije da istraže i procesuiraju te predmete.

 

Prema podacima do kojih su došli novinari BIRN-a, oko 875 osoba je otišlo u Siriju i Irak od 2012. godine iz Bosne i Hercegvoine, Albanije, Kosova, Srbije, Makedonije i Crne Gore. Najveći broj odlazaka je zabilježen 2012. i 2013. godine. Broj odlazaka na strana ratišta je smanjen sredinom 2013. godine kada su usvojeni zakoni u kojima je definirano da se radi o krivičnom djelu.

 

Ukupno se u zemlje regiona vratilo oko 300 osoba, od kojih je oko trećine optuženo primjenom novih zakona.

 

Zamjenik direktora Direkcije za koordinaciju policijskih tijela u BiH Uroš Pena rekao je na konferenciji da za borbu protiv radikalizacije nije dovoljno samo krivično goniti osobe koje su otišle.

 

- Ako nemamo sveobuhvatnu analizu fenomena, kako mislimo razviti efikasno strategiju - upitao se Pena te dodao da se policija mora vratiti djelovanju u zajednici, kao i da "moraju biti među ljudima kako bi se efikasnije borili protiv ovih problema".

 

S ovim se složila i ekspertica Međunarodnog centra za borbu protiv terorizma iz Haaga Bibi Van Ginkel.

 

- Radikalizacija se dešava zbog osjećaja besperspektivnosti. Religija je manji faktor... Ona ima svoje mjesto, ali ne u inicijalnim momentima - rekla je Van Ginkel.

 

Vehbi Bushati iz Odjela albanske protuterorističke jedinice rekao je da nezaposlenost i osjećaj besperpektivnosti najveći razlog zbog kojih se veći broj mladih radikalizira.

 

- Realnost je da mlađe generacije nemaju sretne uslove života u regiji - kazao je Bushati.

 

Na konferenciji je razgovarano i o modelima deradikalizacije i istaknuta je značajna uloga medija, kao i islamskih zajednica u zemljama regiona, saopćeno je iz BIRN-a.

 

(FENA/em)

 


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook