Korak je to naprijed ka magičnom Kamenu mudraca. Osim što može običan metal pretvoriti u zlato, alhemičari su vjerovali da, u tekućem obliku, može poslužiti i kao eliksir života koji čovjeka liječi i podmlađuje, a ponekad mu čak daje i besmrtnost. U potrazi za kamenom mudraca alhemičari su dali velik doprinos modernoj hemiji pronašavši brojne hemijske elemente i spojeve.

Rukopis Isaaca Newtona star gotovo 400 godina stoljećima je bio dio privatne zbirke, a 16. februara ga je na Bonhamsovoj aukciji u Pasadeni kupila američka Zaklada za hemijsko nasljeđe (Chemical Heritage Foundation) iz Philadelphije.

U rukopisu iz 17. stoljeća opisan je proces proizvodnje 'filozofske žive'. Newton je recept prepisao od drugog poznatog alhemičara. Napisan na latinskom kako je tada bilo i uobičajeno.
'Alhemijski tekst će biti dostupan online za sve zainteresirane', kazao je James Voelkel kustos za rijetke knjige u Zakladi. 'Ovaj rukopis je za nas od velikog značaja jer je dio Newtonovih alhemijskih aktivnosti. To nam pokazuje što je čitao, što ga je zanimalo i s čime je eksperimentirao u alhemiji'. 

Tada se vjerovalo da je 'filozofska živa' supstanca koja bi se mogla koristiti za razlaganje metala na sastavne dijelove i da se njihovih ponovnim spajanjem mogu dobiti drugi, skuplji metali, poput zlata.

Iako naučnici nisu sigurni je li Newton i sam pokušao proizvesti supstancu, Voelkel je kazao da se 'od njega tako nešto moglo očekivati'. U stvari, Newton je po rukopisu črčkao svoje bilješke i ispravljao pogreške u originalnom tekstu. Na kraju rukopisa opisan je i jedan Newtonov eksperiment. 'Postoji bilješka o postupku destilacije sastojka rude olova koji brzo izvjetri. Ti rani alhemijski eksperimenti su dali uzlet modernoj hemiji', kazao je Voelkel.

Stručnjaci kažu da je autor teksta od kojeg je Newton prepisao recept bio američki hemičar George Starkey, koji se školovao na Harvardu i 1650. godine preselio u Englesku kako bi radio sa svjetski poznatim hemičarima. Radio je s Robertom Boyleom, jednim od Newtonovih suvremenika. No, Starkey je pisao pod psudonimom Eirenaeus Philalethes što mu je omogućavalo da kontrolira pristup drugih hemičara svojim eksperimentima. Štampanu verziju objavio je 1678. godine.

'Ovaj rukopis povezuje Newtona i Starkeya', istaknuo je Voelkel. 'On je vjerojatno prvi američki poznati objavljeni naučnik'.

(Dnevnik.hr, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/mr)