- Akademik Redžić je neosporno bio jedna moralna gromada koja je u najvećoj mogućoj mjeri doprionio da se Krug 99 profilira na način da bude otvoren za različite kulturne i druge opcije, na suživot u BiH, što je tradicija ove zemlje - kazao je Adil Kulenović.

Nakon komemoracije, danas su o temi „Klimatske promjene su lokalne i globalne“ danas razgovarali bh. eksperti u toj oblasti doc.dr. Senad Oprešić, član delegacije BiH na Konferenciji UN-a u Parizu o klimatskim promjenama, prof.dr. Tarik Kupusović, Željko Majstorović i Martin Tais.

- Ne razvijaju se i ne preživljavaju najinteligentniji, niti najjači, nego oni koji su u stanju da se prilagode klimatskim promjenama – kazao je Kupusović i dodao da iako su klimatske promjene danas hit, u svijetu se dešavaju i mnoge druge promjene.

Njegova teza je da je na inteligenciji u BiH da te promjene prepozna, da obavijesti javnost i uvjeri u potrebu prilagođavanja, „pa će onda i političari to prepoznati da bi dobili glasove masa na izborima“ te da  jedino prilagođavanjem promjenama možemo opstati i razvijati se i poboljšati klavitet života.

Oprešić je podsjetio Pariški sporazum o klimatskim promjenama obavezujući za sve zemlje svijeta a njegova karakteristika je da se nastoji izbjeći, odnosno, smanjiti potrošnja fosilnih goriva i „to je prvi zadatak na kome trebamo zajedno raditi“.

On kaže da je za BiH potrebno da što prije krene s pripremama za implementaciju tog Sporazuma, do 26. aprila ove godine, i nepohodno je formirati timove ljudi koji će raditi na provedbi Sporazuma.

- Potrebno je da obratimo pažnju na tri segmenta, energetika, transport i poljoprivreda, kao najveće emitere stakleničkih plinova, a tu je i ostala industrija koja mora biti uključena u čitav proces implementacije, odnosno, postizanja globalnog cilja. Ne smijemo dozvoliti zagrijavanje planete na više od 2 stepena u odnosu na predindustrijsko doba - naglasio je Oprešić.

Istraživanja koja je Željko Majstorović vršio pokazuju da se efekti klimatskih promjena vide i u BiH. Temperatura je u prosjeku porasla za 0,8 stepeni za proteklih 100 godina, s tim što u zadnje vrijeme pokazuje znakove ubrzanja tog procesa, ali da ima iznenađenja, a posebno postoji poremećaj u režimu padavina.

On kaže da iako ukupna količina padavina ostaje gotovo ista, ali, s jedne strane izaziva poplave, a s druge strane izaziva duže sušne periode, a kada se to sabere, to je na istom nivou, ali taj poremećaj u režimu padavina donosi sve veće probleme.

Po njemu, najvažnija je edukacija građana i političara, jer će BiH imati pristup raznim fondovima koji su otvoreni za pomoć zemljama u razvoju i to treba iskoristiti i na vrijeme se pripremiti, edukovati za pristup projektima i kandidirati ih.

- Glavni zadatak je prilagoditi i zakonodavstvo, jer ovi projekti ne mogu čekati kao Trebevićka žičara, pet šest godina da bi se realizirali, oni imaju svoje rokove i rješenja - naglasio je Majtorović te ukazao da postoji širok spektar projekata održivog razvoja, kao što je energetska efikasnost, pošumljavanje...

Martin Tais je kategoričan pa kaže da je suština svega „mi smo povrijedili prirodu, priroda nam vraća“ i sada dobijamo 10 posto energije Sunca zbog klimatskih promjena i efekta staklenika, odnosno, CO2 omotača koji se nalazi oko Zemlje, a „10 posto energije je nešto što je ogromno“.

- Klimatske promjene su tu i onaj koji se prvi prilagodi tome taj može profitirati. Sada mi imamo štetu, imamo suše, poplave, a nemamo projekte, kako i šta napraviti, šta uraditi da se prilagodimo. Suština je adaptacija na klimatske promjene, a to znači da izvučemo koristi od klimatskih promjena - naglasio je Tais.

Njegov je savjet da je poterbno čuvati vodu, da se prave rezervoari vode pa kada je suša da se može koristiti za zalijevanje, da prave kanali za zalijevanje, a kada su velike padavine, ti rezervoari mogu smanjiti prve udarne talase poplava.

- Mi nemamo mnogo vremena, jer priroda će kad tad sve žešće vratiti, a jedan stepen znači 10 posto, dva stepena 20 posto energije Sunca više. BiH s emisijom CO2 učestvuje s 0,1 posto u svjetskoj emisiji, a u odnosu na 1990. godinu nismo je ni povećali ni smanjili a to je zbog toga što nam je industrija razrušena. Nemamo nikakvu obavezu da smanjujemo emisiju, međutim ako mislimo ući u Evropi, mi imamo obavezu da to sve radimo. Znači da na vrijeme moramo planirati i uraditi neke stvari - naglasio je Tais.

Govoreći o magli i zagađenom zraku u Sarajevu, on misli da su magle u Sarajevu prirodna pojava. Grad je napravljen na planini, iznad 500 metara nadmorske visine, okružen planinama, nalazi se kao u loncu. Nema industrije, ali ima stabilne situacije da se kumulira zagađenost.

- To je problem emisija koje moramo smanjiti i na kojima trebamo raditi. Svaki čovjek utiče na emisiju, zagađenost, ali je svaki čovjek može i smanjiti, manjim korištenjem automobila,  štediti energiju - zaključio je Tais.

(FENA/dg)