Tokom unakrsnog ispitivanja, Karadžić je britanskog potpukovnika Mola pitao "da li je muslimanska strana pucala na svoje građane u cilju postizanja statusa žrtve i izazivanja međunarodnih simpatija i strane vojne intervencije"

Svjedok je to pitanje nazvao "dobrim i kontroverznim", rekavši da je "bilo elemenata zbog kojih su posmatrači Unprofora bili prilično uvjereni da je to istina", ali da nisu mogli da prikupe dovoljno dokaza.

- Osjećali smo da je to istina i nelagodno smo se osećali. Ne mogu da navedem nijedan konkretan primer jer, s obzirom na okruženje u kojem smo bili, nismo mogli da sprovedemo istragu - izjavio je Mol.

On je naznačio i da je muslimanska strana "koristila Sarajevo da bi održavala status žrtve" i "zloupotrebljavala civilne objekte", uključujući i bolnice, smještajući oružje u njihovoj blizini, da bi izazvala odgovor srpskih snaga.

Mol je potvrdio i da je ABiH otvarala vatru iz okoline komande Unprofora u Sarajevu i da je on, kao jedan od komandanata posmatrača, više puta pozivao muslimanske oficire da to ne čine.

U jučerašnjem glavnom iskazu, Mol je svjedočio da je Vojska Republike Srpske u jesen 1992. nasumično granatirala Sarajevo.

Prema tadašnjim procjenama vojnih posmatrača UN, u Sarajevu je svakog dana ginulo petnaestak civila od artiljerijske i snajperske vatre, precizirao je svjedok.

Dan u kojem bi na Sarajevo palo 100 granata, posmatrači bi opisivali kao "miran" s obzirom da se dešavalo da na grad bude ispaljeno i više od "600 projektila", izjavio je juče Mol.

Tadašnji predsjednik RS Karadžić je optužen za "terorisanje" civila u Sarajevu tokom kampanje artiljerijskih i snajperskih napada; genocid nad nesrbima u Srebrenici i još osam bosanskih opština; etničko čišćenje širom BiH i uzimanje međunarodnih talaca 1992-95.

U nastavku suđenja, tužioci su pred sudije izvele sljedećeg svedoka, Ričarda Higsa.

(rtrs.tv, BLIN/sv)