Zastupnički dom Parlamenta Bosne i Hercegovine će na današnjoj sjednici razmatrati Prijedlog zakona o neradnim danima za vrijeme vjerskih praznika u BiH.
Prema Prijedlogu zakona o neradnim danima za vrijeme vjerskih praznika koje predlaže Ministarstvo civilnih poslova BiH, muslimani u našoj zemlji imali bi dva slobodna dana za vrijeme Ramazanskog bajrama, dva dana za vrijeme Kurbanskog bajrama i jedan dan u toku godine prema ličnom izboru vjernika povodom rođenja poslanika Muhameda ili Nove hidžretske godine.
Za pripadnike pravoslavne vjere neradni dan bi bio jedan dan za Božić, jedan dan za Svetog arhiđakona Stefana, jedan dan za Veliki petak, jedan dan za Vaskrs i jedan dan za Duhove.
| POVUČEN SA DNEVNOG REDA |
|
Ministar civilnih poslova Bosne i Hercegovine Adil Osmanović uime Vijeća ministara povukao je danas s dnevnog reda sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Prijedlog zakona o neradnim danima u vrijeme vjerskih praznika zbog dodatnih konsultacija.
Zakon je usaglasilo Vijeće ministara, a predložilo ga je Ministarstvo civilnih poslova i predviđa određen podjednak broj neradnih dana tokom godine za obilježavanje vjerskih praznika za muslimane, pravoslavce, katolike, pripadnike jevrejske i svih ostalih vjera u državi.
Zaposleni u svim institucijama, organima, organizacijama, poduzećima i svim drugim oblicima organiziranja za obavljanje djelatnosti i usluga na teritoriji BiH bi, prema ovom zakonu, trebali imati pet plaćenih neradnih dana u vrijeme vjerskih praznika.
Osmanović je prethodno podsjetio da se BiH kao potpisnica ugovora sa Vatikanom i Srpskom pravoslavnom crkvom obavezala na donošenje posebnog zakona o neradnim danima u vrijeme vjerskih praznika u BiH.
Nakon Osmanovićevog obraćanja poslanicima Prijedlog zakona o neradnim danima za vrijeme vjerskih praznika skinut je sa dnevnog reda današnje sjednice, a prethodno su skidanje ove tačke s dnevnog reda zatražili brojni poslanici -javlja Fena. |
Pripadnici katoličke vjere bi imali jedan neradni dan za vrijeme Bogojavljanja, jedan dan za Tijelovo, jedan dan za Uznesenje Blažene Djevice Marije ili Veliku Gospu, jedan dan za Sve Svete i jedan dan za Božić.
Pripadnici jevrejske vjere, kako se navodi u Prijedlogu, imali bi jedan neradni dan za vrijeme Sukota, jedan dan tokom praznika Šavuota, jedan dan za Pesah, jedan dan ta Roš Hašanu (Novu godinu), i jedan dan za Jom Kipur (Dan pomirenja).
Pripadnici ostalih vjera u Bosni i Hercegovini također bi imali pet neradnih dana u godini za potrebe obilježavanja vjerskih praznika.
Ukoliko neki od navedenih dana pada u nedjelju, neradni dan će biti i prvi naredni radni dan.
Prijedlogom je utvrđeno da zaposleni imaju pravo na naknadu plate - plaćeno odsustvo.
Prijedlog zakona možete pročitati ovdje.
(N1, DEPO PORTAL,BLIN MAGAZIN/md)
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook