Roditelji tvrde da je dječak bio žrtva nasilja na najbrutalniji način, te da nije jedini u toj školi.
 

Ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo Ismir Jusko poručio je da određeni zakoni moraju modifikovati u vezi vršnjačkog nasilja i maloljetničke delikvencije. Ministar Jusko je rekao da je MUP Kantona Sarajevo završio svoj dio posla u vezi sa istragom u slučaju maloljetnog Rakovca, te da je predmet proslijeđen Kantonalnom tužilaštvu.

- Ako je neko sa svojih 15 ili 16 godina u stanju uraditi takvo zlo svom vršnjaku i ako to zlo prođe nekažnjeno, šta možemo očekivati od te osobe u 22. ili 23. godini, upitao se ministar MUP-a KS.

Istraga u ovom slučaju posebno je intenzivirana nakon što su Mahirova majka Alisa Mahmutović i očuh Dubravko Lovrenović u javnost iznijeli šokantne detalje o tome da je njihovo dijete bilo žrtva najbrutalnijeg, čak i seksualnog nasilja vršnjaka. 

U junu prošle godine, Mahira su ispisali iz Internacionalne škole na Ilidži, ali zlostavljanje je nastavljeno, potvrdio je Lovrenović, te poručio da Mahir nije jedina žrtva u toj školi.

"Društvo nema adekvatan odgovor na pojavu bilo kakvog nasilja. A ono o čemu se vrlo rijetko govori je sistemsko nasilje, koje nastaje unutar jednog društva, zbog toga što se uopšte ne spriječavaju ili se vrlo malo spriječavaju, bilo koji oblici nasilja, odnosno imamo određene propise koji zapravo često i potiču nasilje, jer nema sankcije", objašnjava za Radio Slobodna Evropa psihologinja Remzija Šatić.

Građani su osnovali Facebook grupu "Pravda za Mahira" i traže "Mahirov zakon" po uzoru na "Aleksin zakon", koji još uvijek nije donesen u Srbiji, nakon tragičnog samoubistva dječaka Alekse Jankovića, koji je također bio žrtva vršnjačkog nasilja.

Poslije višemjesečnog fizičkog zlostavljanja u školi, 14-godišnji Aleksa Janković iz Niša izvršio je samoubistvo. Slučaj, koji se dogodio prije četiri godine, proteklog mjeseca dospio je u medije u Srbiji nakon potresnog svjedočenja njegovih roditelja o borbi protiv šutnje sistema. Kako bi se povećala odgovornost roditelja i nastavnika te pooštrile kazne za maloljetničko nasilje, javnost u Srbiji traži donošenje "Aleksinog zakona".
 

Maloljetnici koji su maltretirali Aleksu, dobili su "ukor" suda, a vođa grupe pojačan vaspitni nadzor šest mjeseci do dvije godine. Škola je kažnjena novčano sa 4.000 eura, a direktorica sa 400 eura. Svi nastavnici koji su znali za slučaj i dalje rade.
 

U posljednja tri mjeseca na društvenim mrežama traje kampanja za donošenje "Aleksinog zakona". Zadatak je preuzela Dragana Ćorić, profesorica sa Pravnog fakulteta u Novom Sadu, s timom svojih studenata.

"Aleksin zakon" predviđa osnivanje nezavisnog organa za prevenciju vršnjačkog nasilja, suspenziju učenika kao novu vaspitno-disciplinsku kaznu, kazne za neodazivanje roditelja: prijava slučaja kao "zanemarivanje djeteta" i novčana kazna do 800 eura te pooštravanje odgovornosti direktora škole: oduzimanje licence.

Sve ove mjere, ili još strožije, mogle bi da zažive i u BiH ukoliko bi se usvojile izmjene Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja i Zakona o zaštitniku prava djeteta. No, hoće li tako i biti ili će i ovaj slučaj kroz nekoliko dana progutati mrak i zaborav?!

Peticiju za izmjene Zakona o maloljetničkoj delikvenciji, s ciljem oštrijih sankcija za maloljetne prijestupnike u BiH do sad potpisalo je preko 10.000 ljudi, a ako je želite potpisati i vi, možete je pronaći OVDJE.

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/dg)