ZABRANITI PUŠENJE U KAFIĆIMA ILI NE

Šta je s nama koji ne pušimo: Otkud pravo bilo kome da odlučuje šta će ući u moj organizam?!

Hronika04.01.16, 14:27h

Šta je s nama koji ne pušimo: Otkud pravo bilo kome da odlučuje šta će ući u moj organizam?!
Mi ne dozvoljavamo alkoholičarima da ulijevaju piće u usta drugih ljudi, ne dozvoljavamo drugima da stavljaju ruke u čašu vode iz koje pijemo. Zašto bismo dozvolili da nečiji ispuhnuti dim prodre u naše tijelo protiv naše volje?

 

U svrhu usklađivanja domaćih zakona sa evropskom regulativom, u Federaciji BiH uskoro na red dolazi i Zakon o zabrani pušenja na javnom  mjestu, koji pored zabrane pušenja u svim odgojnim, obrazovnim i zdravstvenim ustanovama (što je već na snazi) uključuje i zabranu konzumiranja cigareta u restoranima i kafićima... Da li će ovaj zakon i kako preživjeti u BiH ili će se tražiti razna alternativna rješenja, pokazat će se nakon što zakon stupi na snagu.

No, kako god, ostaje pitanje: Šta je sa onima koji ne puše i nihovim pravom na prostor bez dima od cigarete?!


Izvor: Novo vrijeme/Autor: Ivo Belan


Ako živite u uvjerenju da ste kao nepušač zaštićeni od zdravstvenih opasnosti koje izazivaju cigarete, prevarili ste se. Stručnjaci tvrde da je raditi u tipičnom uredu u kojem ima pušača jednako kao ispušiti četiri cigarete dnevno, a rizik da ćete oboljeti od raka povećan je triputa.


U posljednje vrijeme svjetska javnost sve više obraća pažnju na opasnosti od cigaretnog dima kojem su izloženi ljudi u okolini pušača. Postoje čvrsti dokazi o nastanku plućnih oboljenja kao rezultatu izlaganja dimu cigareta. Hemičar Lowrey, istraživač u laboratoriji američke ratne mornarice, u studiji koju je nedavno objavio u časopisu “Science”, tvrdi da je nivo zagađenja zraka cigaretnim dimom u zatvorenoj prostoriji veći nego zagađenje atmosfere na autoputu u Los Angelesu u špici prometa. On svoju studiju zaključuje upozorenjem da zagađenje sobnog zraka dimom pušača predstavlja veoma ozbiljan rizik za zdravlje nepušača koji su prisiljeni udisati taj dim, to jest pasivno pušiti.

 

Nivo zagađenja zraka cigaretnim dimom u zatvorenoj prostoriji veći je nego zagađenje atmosfere na autoputu u Los Angelesu u špici prometa

 

Japanski znanstvenik Hirajama je tokom 14 godina promatrao 91.000 žena nepušača (u dobi od 40 i više godina). Pronašao je da što su njihovi muževi više pušili, povećavao se rizik njihovih žena da obole od raka pluća. Rizik se kretao od dvaput više za žene čiji su muževi pušili jednu kutiju dnevno do čak 4,5 puta više kod žena čiji su muževi pušili dvije ili više kutija na dan. Ovaj istraživački rad pružio je tačnije podatke od nekih dobijenih u Americi, jer se zna da japanske žene više borave u kući nego Amerikanke.

 

Liječnici su odnedavno počeli ispitivati i zdravstveno stanje djece čiji roditelji puše. Rezultati mnogih studija pokazuju da takva djeca češće pate od bolesti dišnog sistema kakva je bronhitis. Dijete će prije oboljeti ako je majka pušač, što je i razumljivo, jer većina djece provodi više vremena s majkama nego s očevima. Najvećoj opasnosti izložena su mala djeca “kod kuće”. Njih je najteže zaštititi, jer su zbog manje tjelesne težine i manjih pluća efekti nikotina, katrana, raznih smola, ugljenmonoksida i najmanje 30 drugih otrova iz dima cigareta veći.


Danas smo svjedoci širenja pokreta nepušača u svijetu. Osnivaju se brojna udruženja i organizacije nepušača. Donose se i zakoni koji zabranjuju pušenje na javnim ali i mnogim radnim mjestima. I mi imamo zakon koji obavezuje radne organizacije da osiguraju posebnu prostoriju u kojoj će se pušiti. U avionima, vozovima i drugdje pušači se odvajaju u posebne odjeljke. U Americi je 1971. godine donesen zakon o zabrani reklamiranja cigareta na televiziji i radiju; 36 američkih saveznih država danas ima zakon o ograničavanju pušenja na javnim mjestima, dok je prije deset godina takve zakone imalo samo pet država. Niko nema pravo terorizirati i ugrožavati zdravlje drugog, svi imaju pravo na čist zrak.

 

Zašto bismo dozvolili da nečiji ispuhnuti dim prodre u naše tijelo protiv naše volje?


Sve u svemu, očito je da se stav društva prema pušenju u cjelini mijenja. To je snaga koja je mnogo važnija i veća nego zakonodavstvo.


Regina Carlson, predsjednica Organizacije za borbu protiv zagađenja pušenjem u New Jerseyu, kaže: “Otkud pravo bilo kome da odlučuje o tome šta će ući u moj organizam? Mi ne dozvoljavamo alkoholičarima da ulijevaju piće u usta drugih ljudi, ne dozvoljavamo drugima da stavljaju ruke u čašu vode iz koje pijemo. Zašto bismo dozvolili da nečiji ispuhnuti dim prodre u naše tijelo protiv naše volje?”

 

Ima pravo, zar ne?

 

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/aa)


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook