Piše: Mirna Duhaček

Teroristički napad u Parizu uznemirio je Evropu i svijet, na granicama i aerodromima pojačane su kontrole, ulice većih evropskih gradova okupirale su policijske snage – vanredno stanje u Francuskoj unio je nemir među evropske građane. Pet dana nakon krvavog petka 13., kada je u koordiniranim terorističkim napadima u francuskoj prijestolnici ubijeno 129 nedužnih ljudi, uslijedila su i dva napada u Bosni i Hercegovini, od kojih je jedan okarakteriziran terorističkim, a drugi da 'ima elemenata krivičnog djela terorizma'. Oba slučaja preuzelo je Tužilaštvo BiH – i ubistvo dva pripadnika Oružanih snaga BiH (OS BiH) u kladionici u Rajlovcu, kao i bacanje bombe na Policijsku stanicu u Zavidovićima. 

U terorističkom napadu u Rajlovcu ubijena dva pripadnika OS BIH

Između ova dva slučaja dogodio se i jedan ozbiljan incident, kada je izvršen napad, kasnije se ispostavilo – pirotehničkim sredstvom  na prvog čovjeka Oružanih snaga BiH generala Antu Jeleča. Ispred njegovog vozila u tunelu blizu Mostara pripadnik Obavještajno-sigurnosne agencije BiH (!) i sin bivšeg čelnika AID-a za Hercegovinu Zlatko Humo bacio je topovski udar, a samo zahvaljujući prisebnosti Jelečevog vozača, izbjegnute su ozbiljnije posljedice.

Mlake osude u BiH

Svi ovi teroristički činovi – kako oni izvan zemlje, tako i ovi koji su se dogodili u zemlji – predstavnici bh. vlasti prilično su mlako osudili. Kao da se ne događaju nama i kao da nismo dodatno opterećeni najnovijim podacima o tome da smo prva evropska zemlja na listi koja daje najviše boraca ISIL-a po glavi stanovnika.

Predsjedništvo BiH, tačnije predsjedavajući Dragan Čović, saopćenjem je osudio napade u Parizu, ustvrdivši da 'ovaj podli, kukavički i bezumni čin ubijanja nevinih ljudi nije udar samo na Pariz i Francusku, već na cjelokupno čovječanstvo i demokratiju', da bi nekoliko dana poslije osudilo i ubistvo dva pripadnika Oružanih snaga BiH:

-    Predsjedništvo Bosne i Hercegovine najoštrije osuđuje brutalni teroristički napad na pripadnike Oružanih snaga BiH, koji se dogodio u sarajevskom naselju Rajlovac 18. novembra 2015. godine, u večernjim satima, a u kojem su živote izgubila naša dva vojnika, Nedeljko Radić i Armin Salkić, te ranjen treći, Dževad Ljukovac.

Bošnjački član Predsjedništva BiH, osim što je u razgovorima iza zatvorenih vrata sa šefom Misije OSCE-a u BiH ambasadorom Jonathanom Mooreom i crnogorskim reisu-l-ulemom Rifatom ef. Fejzićem osudio napad u Parizu (što je do javnosti stiglo šturim saopćenjem za javnost), nije se više nigdje oglašavao. Kada smo ga pitali za komentar, iz Izetbegovićevog kabineta smo dobili odgovor: 'Zahvaljujem se na javljanju i na pokazanom interesu za stajališta člana Predsjedništva BiH. Nažalost, nisam u mogućnosti pozitivno odgovoriti na Vaš upit, zbog unaprijed preuzetih obaveza člana Predsjedništva BiH, Bakira Izetbegovića'. 

Reis Kavazović: Pozivam muslimane u Evropi da sačuvaju mir i pribranost i da nemaju nikakvih dilema - teroristi ne predstavljaju ni našu vjeru ni našu zajednicu, a terorizam se ne može opravdati ni moralno, ni vjerski ni politički

Jedan od rijetkih kojih su otvoreno i promptno osudili terorističke napade bio je poglavar Islamske zajednice (IZ) u BiH reisu-l-ulema Husein-ef. Kavazović, koji se našao na udaru radikalnih internetskih stranica i samozvanih propagatora nasilnog radikalizma u BiH nakon što je izdao uputstvo muftijama da se u svim bh. džamijama ezan za podne-namaz 16. novembra uči u 12.05 sati, umjesto u 12, a u znak odavanja počasti Francuskoj nakon terorističkih napada u Parizu u petak u kojima je poginulo 129 osoba.

ISIL je 'mačiji kašalj'

S ovim reisovim potezom problema je imao njegov podređeni, poznati sarajevski imam Muhamed ef. Velić, koji je svoje otvoreno neslaganje iskazao na svom Facebook profilu, na kojem aktivno i svakodnevno radi, napisavši da ga je reisova fetva „kopkala cijelu noć“, jer nije znao „je li to bilo 'onako za medije i javnost' ili je zaista riječ o fetvi i obavezujućoj preporuci“:

Muhamed ef. Velić: Moram biti iskren pa kazati da se baš i ne slažem s preporukom reisu-l-uleme Kavazovića da se u bh. džamijama ezan za podne-namaz uči u 12.05 sati, umjesto u 12, u znak odavanja počasti Francuskoj nakon terorističkih napada

-  Jutros u devet sati smo dobili i zvanični mail iz Muftijstva i Medžlisa u kojem nam se i službeno potvrđuje preporuka reisu-l-uleme. Moram biti iskren pa kazati da se baš i ne slažem s ovom preporukom. Moje mišljenje je drukčije. 

Danas mi je slobodan dan. Na putu sam za Olovo. Idem da obiđem staru majku, svoju nanu hadži Fatimu. Baš sam je poželio. Radujem se susretu i viđenju s njom. 

P.S. Također, nazvao sam mujezina i muteveliju svoje džamije, obavijestio sam ih o fetvi reisu-l-uleme i rekao im da se ezan prouči u 12:05 – napisao je  Muhamed Velić.

Efendija Velić je u jednom od svojih brojnih statusa na Facebooku napisao i da smatra da je "ISIL načinio višestruku štetu islamu i muslimanima", ali i da je naspram "masovnih zločina i genocida koji su počinjeni u ime kršćanstva, ISIL opet 'mačiji kašalj' naspram tih nekih strašnih sistema koji su odnijeli na milione života".

'Zlikovci ne predstavljaju ničiju vjeru'

Prije nego je zbog pariških žrtava pomjerio ezan za 12:05 u svim bh. džamijama, reis Kavazović je saopćenjem za javnost još 14. novembra – dan nakon masakra – najoštrije osudio terorističke napade u Parizu i ubistvo nevinih ljudi.

-    Islamska zajednica i muslimani u Bosni i Hercegovini izražavaju najdublje suosjećanje i solidarnost sa francuskim narodom u njegovoj boli. Mi se sjećamo podrške i solidarnosti francuskih građana kada smo u nedavnoj prošlosti prolazili kroz iskustvo sijanja straha i terora. Uvjeren sam da će franuska država i društvo adekvatno odgovoriti na terorizam, ali i da će se odlučno suprotstaviti ostvarenju namjere terorista da svojim napadima izazovu gnjev i odmazdu prema muslimanima i muslimanskim zajednicama u Evropi. Posebno pozivam muslimane u Evropi da sačuvaju mir i pribranost i da nemaju nikakvih dilema: teroristi ne predstavljaju ni našu vjeru ni našu zajednicu, a terorizam se ne može opravdati ni moralno, ni vjerski ni politički - kaže se u saopćenju reisu-l-uleme, koji je prošli petak održao i hutbu u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu, u kojoj, je između ostalog rekao da "ne smijemo imati nikakve dileme da zlikovci ne predstavljaju ničiju vjeru, a naročito ne, da pripadaju našoj zajednici dobra i mira", te da je "grijeh saosjećati s njima". 

Bombardovanjem protiv terorizma?

Akademik Esad Duraković: Mogu i atomskim bombama uništiti Siriju, ali će se time samo povećati i pojačati terorizam u svijetu, jer je očigledno – kako oni to ne vide?! – da teroristi stižu i iz evropskih zemalja, a ne samo i ne u prvome redu iz Sirije

Dok saveznici protiv Islamske države, koja je na sebe preuzela napade na francusku prijestolnicu 13. novembra, najavljuju odlučniju borbu protiv terora (čitaj: bombardovanje), akademik Esad Duraković u svom komentaru na DEPO Portalu piše "svi oni koji razaraju Bliski istok i neke zemlje Afrike ne uočavaju jednu fundamentalnu činjenicu, a možda je i uočavaju pa je svjesno podržavaju - upravo razaranje toga svijeta (da, nisu uništeni samo politički režimi nego je razoren jedan svijet) dovelo je do porasta terorizma".

-     U skladu s tim, sigurno je da pojačanim bombardiranjem neće pobijediti terorizam, naprotiv. Mogu i atomskim bombama uništiti Siriju, ali će se time samo povećati i pojačati terorizam u svijetu, jer je očigledno – kako oni to ne vide?! – da teroristi stižu i iz evropskih zemalja, a ne samo i ne u prvome redu iz Sirije – piše akademik Duraković, pa nastavlja da ne treba uopće sumnjati u sljedeće: što se više i bjesomučnije bude razarao Bliski istok, to će utjecati na sve veću radikalizaciju i motiviranost muslimana u cijelome svijetu, a ne samo na Bliskom istoku.

Hoće li se saveznici znati suprotstaviti sve jačem i organiziranijem ISIL-u i kakvu će ulogu u svemu odigrati BiH, koja je prema najnovijim pokazateljima prva zemlja u Evropi i četvrta u svijetu koja daje najviše boraca Islamskoj državi po glavi stanovnika? Ova neslavna statistika svakako je pokazatelj da obezglavljene i izgubljene bh. vlasti nemaju strategiju kako spriječiti svoje državljane da se idu boriti na strani terorista, a niti ih sankcionisati po povratku. Ali prije svega pokazatelj je da je civilizovana Evropa, pa i BiH, danas više nego ugrožena – jer ako se jedna Francuska i jedna Belgija ne mogu nositi s teroristima i osujetiti njihove napade, nema potrebe da se zavaravamo da će nesređena i neorganizovana BiH to biti u stanju učiniti.

Šta o svemu za DEPO Portal kaže zamjenik ministra odbrane za politiku i planove Emir Suljagić, pročitajte u kratkom razgovoru ispod:

SULJAGIĆ: Sigurnost bh. vojnika u rukama agencije čiji se službenici zabavljaju bacanjem topovskih udara na vojne automobile   Emir Suljagić, zamjenik ministra odbrane za politiku i planove, za DEPO Portal komentariše najnovije terorističke napade u BiH i izvan zemlje, govori o našem obavještajnom aparatu, te odgovara na pitanje kako je moguće da bh. državljani, i pored usvojenog zakona, odlaze na strana ratišta, a da vlasti po tom pitanju ništa ne čine.   U anketi DEPO Portala velika većina naših čitatelja smatra da je terorizam u Parizu posljedica loše politike Zapada prema islamskom svijetu. Kako to komentarišete i šta mislite o ovakvim kvalifikacijama? Koji su, prema Vašem mišljenju uzroci nastanka 'islamskog terorizma'?   -    Nisam siguran da sam kvalificiran da dajem opšte, globalne ocjene o tome. Ono o čemu nemam sumnje jeste da su korijen tog problema u odsustvu jasne vizije rukovodstva Republike Bosne i Hercegovine u jednom ključnom trenutku njene istorije, kada su ovdje počele da pristižu stotine “dobrovoljaca” sumnjivog porijekla, a sa njima i selefijske pare I uticaj. Nesposobnost tadašnjeg državnog vođstva da sagleda pune implikacije toga, odnosno otvoreno flertovanje i zaštita tog pokreta poslije rata – sjetimo se samo “novih muslimana” Mustafe ef. Cerića, Aktivne islamske omladine i drugih sličnih polumilitantnih organizacija, poziva na “sarajevsko ljeto” – doveli su do toga da danas postoji nekih tridesetak zajednica, tridesetak džemata u BiH koji funkcioniraju u potpunosti izvan zvaničnih struktura Islamske zajednice, otvoreno su neprijateljski raspoloženi prema državi i zagovaraju u najmanju ruku njeno ignorisanje, a u gorem slučaju negiraju ustavno-pravni poredak.    Je li BiH u stanju izaći na kraj s ekstremistima? Trebamo li se plašiti tih, kako kažete, polumilitantnih organizacija?   -    Ono što mene plaši mnogo više od njih je inherentna slabost institucija koje su za to nadležne da se uhvate u koštac s njima. Slabost institucija, međutim, proizlazi iz nečega mnogo opasnijeg: dilema koje o tome ima veliki dio političkog, medijskog i intelektualnog establishment ovdje, naročito onog koji se svrstava u “muslimanski kulturno-povijesni krug”, o čemu svjedočimo svaki put kada dođe do napada na institucije ove zemlje. Posvemašnja relativizacija, zavjerologija, upiranje prstom u sve druge, sve osim zagledanja u vlastitu odgovornost.    Na šta konkretno mislite?   -    Kada je Haris Čaušević digao u zrak policijsku stanicu u Bugojnu i ubio jednog, a ranio drugog policajca, Bakir Izetbegović je tada kao poslanik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH rekao kako to nema veze sa terorizmom i da je u pitanju “roker”, koji “se nalazi u stanju stresa”. Kada je došlo do napada na policijsku stanicu u Zvorniku, dobar dio medijske i intelektualne scene je odgovor pokušao naći u činjenici da je napadač ostao siroče 1992. Prije nekoliko dana, kada su ubijena dva vojnika OS BiH, prvo što smo saznali o napadaču je da je – narkoman. Kako mislite da se osjećaju policijski službenici, oni koji se nalaze na prvoj liniji tog sukoba sa terorizmom kada čuju ovako dvosmislene političke poruke?   Na teritoriji BiH sve su češći teroristički napadi, pa su se samo u ovoj godini dogodila dva - u Zvorniku i nedavno u Rajlovcu. Da li ova učestalost treba da zabrinjava vlasti i građane, te da li upućuje na organiziranost ili smatrate da je riječ o pojedinačnim slučajevima?   -    Sa stanovišta posljedica to nije relevantno. Mislim da je suština u tome da mi kao društvo donesemo odluku o tome gdje se nalazimo u globalnom ratu protiv terorizma, jasno odlučimo s koje strane linije razgraničenja se nalazimo i onda u skladu s tim poduzimamo mjere koje su potrebne. Sramno je da su, izuzme li se Ministarstvo odbrane, mnogo oštrije i jasnije osude ubistva naše dvojice vojnika došle iz Islamske zajednice BiH i od reisu-l-uleme, nego organa vlasti zaduženih za borbu protiv terorizma, odnosno agencija za provođenje zakona. Neki vršitelji vlasti, kao što je premijer Kantona Sarajevo - što nije nebitno - su i nakon što je i Tužilaštvo BiH ubistvo u Rajlovcu kvalifikovalo kao terorizam, nastavili da serviraju  javnosti tu uvredljivu priču o “narkomanu”. Znam da se teško suočiti s tim da je neko kidnapovao naša uvjerenja i da u njihovo ime ubija nevine ljude u našoj zemlji: ali, što prije kažemo da to nije u naše ime, prije ćemo biti u stanju da se suočimo I izađemo na kraj s tim problemom.   Kako je moguće da bh. državljani, i pored usvojenog zakona, odlaze na strana ratišta, a da vlasti po tom pitanju ništa ne čine?   - Siguran sam da ću biti predmet osuda zbog ovoga što ću reći, ali s druge strane u ovom ratu protiv terorizma se nalaze ljudi koji razumiju jedino jezik sile. Oni negiraju naš način života, naše pravo na taj način života i ne postoji ta količina uvjeravanja koja će promijeniti njihovo mišljenje. O našem obavještajnom aparatu sam sve rekao u prethodnih nekoliko dana: OSA je jedna duboko politizirana institucija, koja ima ozbiljan problem sa nepotizmom – kako nazvati instituciju koja je počela da služi kao uhljebljenje potomstva ovdašnjih političara? – i objektivno nije više vjerodostojan sagovornik našim partnerima u Evropi i Sjedinjenim državama. Činjenica da je, u slučaju Oružanih snaga, sigurnost naših vojnika bila povjerena u ruke agenciji čiji se službenici zabavljaju bacanjem topovskih udara na vojne automobile, rječitije nego bilo šta što ja mogu reći, govori o stanju u toj agenciji.   Da li je pravi odgovor na terorističke napade u Evropi bombardovanje Sirije i još intenzivnije razaranje Bliskog istoka? Da li ta činjenica može samo pomoći jačanju redikalizacije i motiviranosti islamista u cijelom za nove akcije terorista ili...?   -    Čini da je sve što se danas događa na Bliskom istoku posljedica puštanja krvoločnog i ubilačkog režima Bašara Asada da nesmiljeno masakrira vlastiti narod. Sirija danas, nažalost, izgleda kao u najbolju ruku Afganistan između 1979. i 1989. i šta god da dođe sljedeće biće gore, teže i brutalnije od ovoga što vidimo sada.    Nedavno je objavljena lista zemalja koje daju najviše boraca Islamske države po glavi stanovnika, a na visokom četvrtom mjestu našla se Bosna i Hercegovina, koja je na istoj listi i prva od evropskih država (prije BiH su samo još Jordan, Tunis i Saudijska Arabija). Je li ovo poziv za uzbunu i na koji način bi odgovorni trebali reagovati?   -    Postoji zakonodavni okvir koji agencijama za provođenje zakona, ministarstvima unutrašnjih poslova daje pravni osnov da se time bave. Do sada su se svi anti-teroristički napori BiH sveli na presudu Bilalu Bosniću. Neki od ljudi povezani sa počiniteljem terorističkog čina u Rajlovcu su, kao u slučaju Zvornika, boravili pa se onda vratili iz Sirije i očigledno je da nisu bili pod potrebnim nadzorom. Ali, kao što rekoh, to je rezultat toga što dio naše političke elite, onaj koji je pobijedio na izborima i onaj koji treba da donese te odluke još uvijek ima dileme oko toga da li je to terorizam i šta je to što trebamo raditi. Ko god ima te dileme, molim ga da posjeti porodice rahmetli Armina Salkića i pokojnog Nedjeljka Radića. I neka poslije toga donese odluku šta treba raditi da bi se suočili sa ovim problemom.    U slučaju Bosne i Hercegovine, naša sposobnost da sačuvamo komad državnosti koji smo teškim mukama sačuvali i platili morem krvi zavisi od toga koliko brzo ćemo donijeti tu odluku i koliko odlučno ćemo krenuti u obračun sa ovom pojavom.

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN)