"Ovaj narod zaslužuje da vlada sam i da mu niko, ponavljam niko spolja ne diktira šta treba, a šta ne treba da radi", kazao je Zeman u četvrti Albertov u širem centru Praga, dočekan oduševljenim aplauzom nekoliko hiljada Čeha sa nacionalnim zastavama, transparentima protiv islama poput "Islam je esencija zla" i mnoštvom bijelih zastava sa saobraćajnim znakom precrtane džamije u crvenom krugu.

Češki predsjednik kazao je da elite i novinari sprovode najstrašniju medijsku masažu naroda oko izbjegličke krize, zaboravljajući da u slobodnom društvu ne bi smjeli da etiketiraju ljude koji misle drugačije da su ksenofobi, islamofobi, rasisti ili ekstremisti.

"Naš narod nije ksenofoban. U ovom narodu, u ovoj zemlji živi više od pola miliona stranaca, umiju da žive sa našom kulturom, prihvatamo ih prijateljski, nema sa njima problema, daju doprinos našem društvu. Međutim, njihova kultura je u potpunosti u skladu sa evropskim vrijednostima. Nije to kultura ubica i vjerske mržnje", kazao je Zeman.

Češki predsjednik upitao je javno Sirijce i uopšte sve muškarce u sadašnjem izbjegličkom talasu šta će u Evropi, a ne u svojoj otadžbini da se za nju bore.

"Znam da su u velikoj većini ti nelegalni imigranti mladi, uhranjeni muškarci. Pitam zašto ti muškarci ne ratuju za slobodu svoje zemlje protiv Islamske države? A ako dolaze iz zemalja gdje se ne ratuje, pitam se zašto ne rade tamo za svoju domovinu", kazao je Zeman.

Češki predsjednik oprostio se od mitinga protivnika izbjeglica i islama porukom da ne dozvole nikada da im ispiru mozgove.

Miting Bloka protiv islama, prvobitno je bio najavljen ispred predsjedničkog zamka u Pragu, ali kada su čuli da će predsjednik Zeman biti na Albertovu, mjestu odakle su krenuli studenti 17. novembra 1989. u dozovoljenom pohodu, da bi ih u centru grada prebila policija i počela "plišanu revoluciju", vođe Bloka porotiv islama premjestili su miting na Albertov, kako su kazali "Bićemo tamo gdje je naš predsjednik".

Obilježavanje godišnjice studentskih krvavih demonstracija protiv nacističke okupacije od 28. oktobra do 17. novembra 1939. godine i brutalno rasteranog studentskog marša iz 17. novembra 1989. godine, ove godine potpuno je u sjenci izbjegličke krize i u Pragu se održava 20 raznih manifestacija za i protiv prihvatanja izbjeglica.

(Nezavisne.com, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/dg)