- Teško je proći nekim od putnih pravaca u Srpskoj, a da vidite oznaku za restorane, prodavnice, sela ili izletišta ispisana ćirilicom. Ovo govori da je srpski narod zapao u krizu identiteta i da ne poštuje svoj jezik, pismo, kulturu, onako kako to poštuju svi evropski narodi - objašnjava psiholog i sociolog Aleksandar Milić.

Smatra da je glavni uzrok zašto Srbi ne posvećuju dovoljnu pažnju ćirilici taj što su se nesvjesno počeli udaljavati od svog identiteta i identifikovati sa drugima.

- Srpski narod je zapao u krizu identiteta. Do toga je doveo prvo komunizam, a potom posljednji rat i satanizacija i pravoslavlja i srpskog naroda. Sve to dovelo je Srbe u stadijum kada se stide sebe i vrlo često, nesvjesno, ignorišu i ćirilicu kao izraz vlastitog identiteta - rekao je Milić.

On ističe da je jedini način da se ovaj problem uredi zakonima, kao što se uređuje svuda u svijetu.

 - U svim sredinama zakonski se uređuje korišćenje službenog pisma, a kod nas, iako je Ustavom garantovano, prepušteno je da ga koristi ko kako hoće - naglasio je Milić i dodao da se propisima treba učiniti da imena firmi budu, ako ništa, bar na dva pisma napisana.

Profesor i književni kritičar Duško Pevulja istakao je da ćirilica u Srpskoj jeste u inferiornom položaju u odnosu na latinicu.

- Za to nisu jedino i isključivo mjerilo samo natpisi i nazivi kafića, restorana ili butika. Jača pozicija latinice proizlazi iz toga što globalizacija preuzima danak i po inerciji se preuzima i latinica - smatra Pevulja.

Dodaje da borba za ravnopravniji status ćirilice ne smije biti potkrepljena time da latinica nije srpsko pismo jer je i nju reformisao Vuk Stefanović Karadžić.

- Treba određenim naredbama ili propisima regulisati da natpisi moraju biti na dva pisma kao što se uradilo sa auto-oznakama za gradove - rekao je Pevulja.

Rade Udovičić iz banjalučkog Udruženja za zaštitu ćirilice srpskog jezika "Ćirilica" smatra da je na zaborav ćirilice uticala nemarnost srpskog naroda za svoje vrijednosti.

- Srbi su podložni da kao narod u cjelini prihvataju druge vrijednosti, a da ne čuvaju svoje. Pokušali smo da uputimo inicijativu u skupštinu grada da se ne izdaju upotrebne dozvole za lokale, firme i ugostiteljske objekte, ako njihov naziv nije na ćirilici, međutim, nismo naišli na podršku - rekao je Udovičić.

I dok svi upozoravaju da ćiriličnih oznaka nema u FBiH, iako je ovo pismo u Ustavu ravnopravno sa latiničnim, ništa bolja situacija nije ni u samoj RS. I u krajevima koja se ponose hajdučkom srpskom istorijom, poput Manjače ili Romanije, najveći broj imena restorana i kafana ispisan je latiničnim pismom.

- Pismo predstavlja jezik, a jezik narod. I zato nema naroda bez jezika, a jezika bez pisma. Zalažemo se za poštovanje naše kulture, tradicije, običaja, našeg jezika i pisma - kaže Ivan Stratimirović, predsjednik srpskog udruženja građana "Kultura ćirilice".

Upozorava da je srpska ćirilica istovremeno i veliki dragulj svjetske kulture i da bi za svjetsku civilizaciju bilo pogubno da to pismo nestane.

U Ustavu RS u članu 7. stoji: Službeni jezici RS su: jezik srpskog naroda, jezik bošnjačkog naroda i jezik hrvatskog naroda. Službena pisma su ćirilica i latinica.

EU i ćirilica

Stručnjaci za jezik navode da je najčešće opravdanje za izbacivanje ćirilice to što navodno stranci ne znaju da je čitaju, što je veoma oborivo objašnjenje.

- Ako stranci ne znaju jezik, onda ne znaju ni latinicu da čitaju. Grcima to ne smeta da koriste svoj alfabet iako žive od turizma i stranaca. Svi natpisi su u toj zemlji napisani na grčkom alfabetu i na engleskom - dodaju.

Bugarska vlada izborila se da jedinstvena evropska moneta, pored latinice i grčkog alfabeta, bude napisana i ćirilicom, i to onako kako se piše na bugarskom, tako da je naziv jedinstvene evropske valute u svim prevodima dokumenata EU na bugarski jezik "evro", a ne "euro". To ujedno znači da sve zemlje u kojima se koristi ćirilica mogu da koriste oblik "evro" kad budu ulazile u EU.Glas Srpske/DEPO/a.k.