"Dok sam radio u Pragu 1990 i u Sofiji 1997, sjećam se da su ljudi tada govorili da je članstvo u EU dalek pojam za njih, da nikad neće tamo stići i da ih EU ne tretira ozbiljno. Ono što vidimo danas je da su obe ove zemlje članice EU. Iako ta destinacija izgleda daleka znam da se sa jednim odlučnim reformskim napretkom  može stići tamo i veoma sam optimističan kada je u pitanju BiH. Uvjeren sam da ću se jednog dana vratiti u ovu zemlju, koja će biti članica EU. Samo je pitanje koliko će dugo taj proces trajati".

Razgovarala: Tanja GATARIĆ

Kako gledate na trenutnu političku situaciju u našoj zemlji i na koji način je moguće riješenje postojećih političkih nesuglasica na  relaciji RS i FBiH?

U BiH sam već nekih 14 mjeseci i mislim da je to bio period u kojem su reforme bile puno sporije nego što bi trebale biti. Mnogo pitanja o kojima se raspravljalo se nastojalo ispolitizirati. To se može prevazići tako što će predstavnici različitih zajednica naći zajednički interes da pomjere stvari unaprijed i da se više fokusiraju na one ciljeve koji su im zajednički. U BiH ima i previše prostora za podijeljenosti, za razlike, međutim ima i mnogo stvari koje ljudima ovdje mogu biti zajedničke, a to se posebno tiče pitanja evropskih integracija. Mislim da bi se političari u BiH više trebali posvetiti tom cilju i raditi na približavanju BiH Evropskoj uniji.

Jedna od najaktuelnijih tema u BiH trenutno je pitanje referenduma.  NSRS usvojila je i zakon o referendumu. Kako vi gledate na ovu situaciju i koliko je ovaj zakon prema vašem mišljenju u skladu sa Dejtonskim sporazumom?

Tokom svoje današnje posjete Banjaluci o ovom pitanju sam razgovarao sa predstavnicima Republike Srpske. Ono što sam govorio je da nema ništa pogrešno u samom principu održavanja referenduma budući da on postoji u svim zemljama Evrope uključujući i moju zemlji. Međutim zabrinut sam ukoliko se govori o održavanju referenduma koji bi doveo u pitanje autoritet visokog predstavnika i njegovih ovlaštenja. Mislim da takva upotreba referenduma ne bi bila korisna ni za koga, jer stav moje vlade je da su ovlaštenja i autoritet visokog predstavnika definisana rezolucijom UN. Taj autoritet je zapravo potvrđen od Saveza za implementaciju mira i rezolucije UN. Nije dobro izazivati niti dovoditi u pitanje takav autoritet, bilo kroz referendum, ili kroz bilo koje drugo sredstvo.
                     
Kakav je stav  Velike Britanije kada je u pitanju euroatlantski put BiH?

Mi zaista podržavamo evropski put ove zemlje i mislimo da je to dobar strateški cilj za BiH. Mislimo da članstvo u EU i u NATO-u za BiH predstavlja najbolje garancije za stabilnost i prosperitet. Mnogo naših konkretnih aktivnosti usmjereno je upravo ka tome da pomogne BiH na tom putu. Želimo da se to desi i podržavamo taj proces koji naravno zahtjeva napredak po određenim uslovima koje je potrebno ispuniti da biste postali član. 

S obzirom da  građani BiH još uvijek nisu dobili viznu liberalizaciju, prema vašem mišljenju koji je razlog sporog put BiH ka euroatlantskim integracijama?

Imprensioniram sam učinkom po ovom pitanju u zadnjih osam mjeseci.  To je bio jedan dobar i odlučan napredak, iako komisija još uvijek nije donijela svoju preporuku i ne želim ni ja prejudicirati. Mogu sa sigurnošću reći da stvari izgledaju pozitivno i da je vrlo moguće da dođe do vizne liberalizacije u bliskoj budućnosti. Ono što smo vidjeli upravo po ovom pitanju, jeste da demokratija dobro funkcioniše u BiH. Nakon preporuke komisije prošlog ljeta, mislim da je javnost u BiH bila vrlo razočarana i ljuta, dijelom na EU, ali i na političare u BiH koji nisu ispunili njihova očekivanja. Čini mi se, takođe, da su političari u BiH osjetili tu ljutnju i shvatili da je to jako važno građanima. Kao rezultat vidjeli smo brži napredak i puno više spremnosti da se radi na zakonima iz mape puta. Ono što bih ja želio vidjeti je takvu vrstu napretka i po drugim pitanjima, a ne samo po pitanju vizne liberalizacije.

Za BiH 2010. godina biće burna kada je u pitanju politička scena, s obzirom da nas krajem godine očekuju izbori. Mogu li ovi izbori bitno izmjeniti vladajuću političku strukturu BiH?

Vidjećemo. Najvažnije u svakoj demokratije je da građani imaju izbor, a kako će oni taj izbor iskoristiti je njihova stvar. Birači će na izborima imati mogućnost da biraju između partija koje su ili bile na vlasti ili u opoziciji i na njima je da donesu odluku za koga će glasati. Svakako ne bi bilo dobro da ja bilo koga usmjeravam na neku stranu, ali reći ću samo da se nadam da ono čemu će se govoriti u izbornoj kampanji biti nešto što će gledati u budućnost. Da će se govoriti o evropskim integracijama, da će se fokusirati na nade građane u budućnosti, a ne na strahove iz prošlosti. Svakako je važno da se što više glasača odazove na izborima i nadam se da će tako i biti ove godine u BiH. Uvijek sam smatrao da je jača demokratija tamo gdje je veći odaziv i gdje su izbori zapravo pravi odraz volje naroda.

Radili ste u Češkoj i Bugarskoj prije nego što su postale članice EU. Možete li napraviti poređenje tranzicijskog puta ovih zemalja u odnosu na BiH?

Dok sam radio u Pragu 1990 i u Sofiji 1997, sjećam se da su ljudi tada govorili da je članstvo u EU dalek pojam za njih, da nikad neće tamo stići i da ih EU ne tretira ozbiljno. Ono što vidimo danas je da su obe ove zemlje članice EU. Iako ta destinacija izgleda daleka znam da se sa jednim odlučnim reformskim napretkom  može stići tamo i veoma sam optimističan kada je u pitanju BiH. Uvjeren sam da ću se jednog dana vratiti u ovu zemlju, koja će biti članica EU. Samo je pitanje koliko će dugo taj proces trajati. Uvijek nastojim da ohrabrim političare u BiH da se koncentrišu na evropski put BiH, jer što više budu postizali rezultate na svom putu to će i brže doći samo članstvo. Ono što sam vidio iz svog iskustva upravo na primjerima Češke i Bugarske jeste da kada se političari zaista fokusiraju na to da usmjere svoju zemlju ka EU, onda taj uspjeh dođe i prije nego što ga je bilo ko očekivao.

Svako malo se u aktuelnim političkim krugovima pokreće i pitanje nužnosti OHR-a u BiH? Kakav je stav britanske ambasade o ovom pitanju?

Pozicija britanske Vlade po ovom pitanju je vrlo jasna. Mi želimo vidjeti tranziciju, ali tek kada se uslovi koju su postavljeni ispune. Mislimo da ti uslovi predstavljaju jedan solidan test stabilnosti BiH i kapaciteta BiH za reforme. Često čujem i mišljenja u BiH  da OHR treba da ostane, međutim mi mislimo da to nije ispravno. Mi bismo željeli vidjeti tu tranziciju, što prije to bolje, ali tek onda kada se ispune ti uslovi.

Poznato je da pišete i blog poput vašeg prethodnika. Kako gledate na savremena sredstva komunikacije, konkretno na internet kao mediji, s obzirom da je vrlo slobodan i da ga je teško kontrolisati?

Internet otvara mogućnosti u toliko različitih područja. Isto tako ima i veliki uticaj na rad diplomata u smislu dobijanja informacija.S druge strane internet je i veliki izazov u tom smislu kako se reguliše njegov rad,  neprikladan materijal itd. Međutim bez obzira na to mislim da vlade treba da iskoriste mogućnosti koje pruža internet i da ga koriste u svom radu. Za javnost internet postaje jedan važan instrument i ako vlade ne koriste taj instrument onda će izgubiti dodir sa javnosti i izgubiće mogućnost da objasne javnosti to što rade. Mislim da je britanska Vlada u tome bila poprilično dobra i da je prihvatila taj izazov. Nedavno je ministar vanjskih poslova gdin. David Miliband posjetio BiH i ja sam ga pratio na njegovim sastancima. Nakon svakog sastanka je pisao sms poruku koju će staviti na svoj blog ili je slao istu tu poruku na twitter. Moj kratak odgovor je da je razvoj ovakvog vida komunikacije veoma važan i da vlade moraju biti agilne i iskoristiti taj aparat.

Jedan ste od zagovarača da BiH treba da  bude dio globalnih razgovora o klimatskim promjenama i da se uključi u međunarodne napore za rješavanje ovog problema. Kako gledate na trenutnu situaciju u svijetu kada je riječ o problem klimatskih promjena i da li mislite da je BiH dovoljno osvještena i uključena u riješavanje ovog problema?

Nedavno sam održao seriju predavanja studentima Univerziteta upravo o klimatskim promjenama, budući da smatram da se ovdje previše vremena provodi na nekim unutrašnjim problemima, koji jesu važni, ali mislim da je važno i da se pažnja posveti nekim globalnim problemima, koji su izazov cijelog svijeta. Klimatske promjene su u tom smislu možda jedan od najvažnijih izazova. One zapravo predstavljaju izazov za svaku vladu. To je problem koji se pojavljuje u jednom totalno drugačijem vremenskom pristupu u odnosu na ono što smo navikli, a  navikli smo razmišljati kratkoročno, bilo da se radi o novom mandate, nekom ekonomskom ciklusu itd. Međutim ovdje je riječ o  pitanju koje će biti važno i decenijama unaprijed. Mislim da je to jedan veliki globalni izazov u koji se BiH kao i sve zemlje u svijetu mora uključiti. Britanska vlada je nedavno angažovala analitičara koji će raditi analizu i istraživanja o tome kakav uticaj na svijet će imati temperatura viša za četiri stepena. Kad sam pogledao  mapu Evrope vidio sam da će cijela Evropa, a samim tim i BiH biti pogođena takvom promjenom. Doći će do manjka hrane, poplava, smanjenja šumskog bogatstva, a  možda čak i do raseljavanja stanovništva. Ovo je nešto o čemu sam pričao sa predstavnicima Vlade BiH. Drago mi je da vidim jedan pozitivan pristup tom pitanju i da vlasti u BiH podržavaju sporazum koji je donesen prošle godine u Kopenhagenu. Mislim da je to jedan pozitivan korak.

Mimo aktuelnog angažmana, kako provodite vrijeme u BiH i šta vam se najviše dopada u našoj zemlji?      

Mnogo mi se sviđa život u BiH. Naporno radim, ponekad i mnogo više nego što bih želio,  jer život jednog diplomate može biti jako zahtjevan, ali uživam u slobodnom vremenu u BiH. Obožavam planine, tako da ljeti pješačim, a zimi skijam. Sarajevo je okruženo visokim planinama, i to je za mene jako dobro mjesto za život. Pratim sport, igram fudbal u timu Ambasade , igram skvoš i pokušavam što više džogirati. Volim kuhati i imam kćerku od pet godina s kojom provodim puno slobodnog vremena. (BLIN)