Snježana Kordić je u intervjuu za "Slobodnu Bosnu" rekla da se spomenuti narodi međusobno razumiju i da govore jednim jezikom. Lingvistica napominje kako je u lingvistici definisano da se radi o istom jeziku ako je najmanje 81 odsto osnovnog rječničkog blaga zajedničko. "A Hrvati, Srbi, Bošnjaci i Crnogorci, kad govore standardnim jezikom, imaju 100 odsto zajedničko osnovno rječničko blago", kazala je Kordić.

Prije nekoliko godina Kordić je bila optužena da "potkopava temelje hrvatske države" zbog svojih radova i stavova o jeziku. Ona kaže da je do toga došlo jer "domaći jezikoslovci uvjeravaju ljude da država i nacija ne mogu postojati ako nemaju poseban jezik sa posebnim imenom. - To je, naravno, besmislica jer inače ne bi postojala čak ni američka država i nacija, ne bi postojala švajcarska nacija i država, ni kanadska, argentinska... - smatra Kordić.

- Čovjek stvarno mora biti potpuno neuk, da ne kažem slijep, pa da misli da lingvistički dokazi o postojanju zajedničkog standardnog jezika ugrožavaju postojanje Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore kao četiri posebne države, ili da ugrožavaju postojanje četiri nacije - smatra Kordić.

Kordić u svojoj knjizi navodi da se radi o standardnom jeziku koji je policentričan, odnosno da nekoliko nacija govori istim jezikom pa on ima nekoliko centara. - Sve četiri varijante su ravnopravne, nije jedna od njih nekakav 'pravi' jezik, a druga 'varijacija' tog jezika. Policentrični su svi svjetski jezici, a i brojni drugi. Razlike između njihovih varijanti su često veće nego u našem slučaju - smatra ona.

Lingvistica naglašava da pojedinci koji razdraženo reaguju na neke riječi koje prepoznaju kao znak druge nacije izražavaju jezičku netoleranciju. Ona se slaže s tim da je jezička netolerancija često politički prihvatljiva maska za netoleranciju prema drugoj naciji. - Ta maska se koristi jer je u današnjim društvima politički prihvatljivije govoriti o jezičkoj čistoći nego govoriti direktno o neprijateljstvu prema drugoj naciji - kazala je.

- Tipično je da mislimo da nacionalizam postoji uvijek samo kod drugih, a naš nacionalizam predočavamo kao 'patriotizam', koristan i neophodan - kazala je Kordić.

Kordić smatra da su naši lektori postali cenzori. - Ono što rade domaći lektori, to nije posao lektora, nego cenzora. Ni u kojem slučaju lektori u inostranstvu ne vrše odstrel riječi navedenih na nekakvim listama nepodobnosti, a upravo to čine domaći lektori - smatra Kordić.

(index.hr, BLIN/DEPO/ma)