Prošlo je godinu dana od kako je jedan od najpoznatijih britanskih novinara, Tim Džuda, "lansirao" u "Ekonomistu" termin - jugosfera.

Kako je kasnije pričao, kada je "proguglao" tu riječ, pojavilo se tek devet referenci, ali nijedna nije značila ono što je on htio da opiše.

Danas, na "Guglu" možete naći čak 32.500 referenci koje opisuju jugosferu, a on ima svoje obožavaoce na "Fejsbuku".

- Bila mi je potrebna riječ kojom bih opisao odnose između naroda i država bivše Jugoslavije. Od slovenačke pa do grčke granice ljudi imaju i dalje mnogo toga zajedničkog, iako to nerado priznaju. Dijelom je to zajednička kultura, jezik, hrana, a dijelom biznis - kaže Džuda.

Samo u posljednja dva mjeseca desilo se dosta toga što je potvrdilo njegovu tezu da se na prostoru bivše Jugoslavije stvara sasvim nova interesna sfera. Ali ovoga puta nije bazirana na isforsiranim terminima poput "bratstva i jedinstva", već na konkretnim zajedničkim projektima.

Tako je, recimo, najavljeno formiranje nove željezničke kompanije Srba, Hrvata i Slovenaca, a u Sarajevu su predstavnici lutrija iz regiona dogovarali čak i pokretanje zajedničkih igara na sreću.

Tu je i sporazum o vojnoj saradnji između Srbije i Hrvatske, pa rasprava o zajedničkoj fudbalskoj ligi, ili, pak, ideja o zajedničkoj kandidaturi za domaćine Evropskog fudbalskog prvenstva 2020. Ne treba zaboraviti ni potpisivanje ugovora o izručenju između Srbije i Hrvatske, poslije kojeg slijede ugovori sa Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom.

SARADNJA

Svemu tome, ipak, prethodila je razmjena starih, dobrih "jugobrendova": od "kokte" i "bajadera", preko majoneza, "smokija" i "eurokrema" do ljetnih muzičkih hitova.

Svake godine na hiljade ljudi iz komšiluka dolazi u Novi Sad na "Egzit" ili u Guču, a mladi Slovenci imaju posebne vikend ture po beogradskim splavovima. Kada je poginuo makedonski pjevač Toše Proeski, podjednaka žalost bila je u Skoplju, Beogradu i Zagrebu.

Dvije decenije nakon što smo se razišli, ponovo sarađuju naši privrednici, umjetnici, ali i mafije. Osim što kupujemo hrvatske ili slovenačke proizvode (oni naše kupuju daleko manje), u međuvremenu je i iza naših brendova stao njihov kapital. Tipičan primjer je "Gorenje".

Njihovih proizvoda odrekli smo se početkom devedesetih, u ime patriotizma. Danas imaju oznaku "proizvedeno u Srbiji" i dolaze iz Valjeva. Dileme da li je bolji "Ledo" ili "Frikom" više nema, jer im je gazda jedan - hrvatski "Agrokor". Ista je priča i sa "Krašom" i "Štarkom".

INFRASTRUKTURA

Dodatni godišnji prihod od oko 50 miliona evra za svaku stranu u poslu dovoljno je dobar razlog da srpske, hrvatske i slovenačke željeznice udruže snage u zajedničkom preduzeću koje će brinuti o prevozu robe Koridorom 10.

Ta firma, sa sjedištem u Ljubljani, trebalo bi da bude formirana do kraja godine. Roba iz Ljubljane do Istanbula prevoziće se za 40 umesto 70 sati, a procedura na graničnim prelazima biće maksimalno ubrzana. Tako će Koridor 10 postati privlačan za mnoge koji sada koriste alternativne pravce.

Hrvatski ministar mora, prometa i infrastrukture Božidar Kalmeta ocijenio je inicijativu kao dobru, a onima "koje bi to moglo da podsjeti na prošla vremena" poručio da "u čitavoj priči nema politike"!

Jedini problem mogle bi da budu pare: Srbiji je potrebno četiri i po milijarde da Koridor 10 na njenoj teritoriji cijelom dužinom ima dvokolosječnu prugu.

Zajednički projekti vezuju Srbiju i sa Crnom Gorom. Riječ je o izgradnji autoputa Beograd - južni Jadran, dugog 420 kilometara, i obnovi barske pruge, koja će, na dijelu srpske teritorije, koštati oko 200 miliona evra. Srbija planira i izgradnju autoputa Pojate - Višegrad, od 202 kilometara, koji će povezati Koridor 10 i Koridor 5C.

ENERGETIKA

Vanredne isporuke gasa BiH u zimu 2009, za vrijeme gasne krize, najbolji su dokaz međususjedskih odnosa. Struju često jedna drugoj šalju Srbija i Crna Gora, a zajednički se već decenijama koristi i hidroelektrana "Piva". - Srbija će narednih godina biti na trasi međunarodnog gasovoda "Južni tok", a među zemljama partnerima su Hrvatska i Slovenija - kažu u Ministarstvu energetike.

"Plan je i da se po jednim krakom na "Južni tok" povežu RS i Makedonija“.

SPORT

Kad je fudbal u pitanju, jugoslovenska liga ležala je na plećima "velike četvorke": Crvene zvezde, Partizana, Dinama i Hajduka. Minulih godina floskula "rano je za to" bila je prepreka za stvaranje nove "Ju regionalne lige", iako ta ideja "živi" desetak godina.

Crvena zvezda i Partizan podržavaju prijedlog, ali u različitim formatima. Predsjednik crveno-bijelih Vladan Lukić je više za balkansku ligu sa Hrvatskom, BiH, Crnom Gorom, Mađarskom, Rumunijom, Bugarskom i Grčkom, nego za onu "od Vardara pa do Triglava".

Dragan Đurić, prvi čovjek crno-bijelih, apriori je za novu ligu, ali da se ispune bezbjednosni uslovi. Gazda Dinama Zdravko Mamić čas je "za", čas "protiv". U Splitu su navijači jasno rekli da ne žele Zvezdu i Partizan.

Suštinski, ako se iz "regionalne lige" ne ide direktno u Ligu šampiona ili Ligu Evrope, i ako učesnici ne budu imali profit, "velika četvorka" ne bi imala preveliki interes da je igra. Od "regionalne lige" više bi koristi imali manji klubovi, poput Olimpije, Maribora, Varteksa, Sarajeva, Željezničara, Borca iz Banjaluke, Vardara, Vojvodine, OFK Beograda.

Jedini sport u kome je zaživjela ideja o zajedničkoj ligi jeste košarka. Već devet sezona se vode bitke za titulu šampiona Jadranske lige, koja je sa sponzorima mijenjala imena. Srpski klubovi su imali najbolji učinak, iako su se posljednji priključili. Sa druge strane, Hrvati, Crnogorci i Slovenci osnovali su svoju ligu u vaterpolu, ali nisu htjeli ekipe iz Srbije.

Partizan i Vojvodina su se onda okrenuli Evrointer regionalnoj ligi i, u konkurenciji šest klubova iz Mađarske i po jednim iz Slovačke i Rumunije, ubjedljivo trijumfovali. Na jesen startuje i regionalna liga u rukometu, sačinjena od 16 timova iz zemalja bivše Jugoslavije, Austrije i Mađarske.

LUTRIJA

Kad se sve sumira, "sedmica" ipak ima najveću šansu da pod istu kapu vrati zemlje bivše SFRJ. Lutrije Srbije, Crne Gore, Slovenije, Hrvatske i BiH mogle bi već iduće godine da otpočnu priređivanje "JU lota". Najmanji dobitak iznosiće - dva miliona evra!

U Državnoj lutriji Srbije još ne žele da otkriju detalje, ali su njihove kolege u Hrvatskoj i Bosni objasnili sistem funkcionisanja.

- Osnovni model zajedničke igre koncipiran je kao "loto" - rekla je Ana Jazić iz Hrvatske lutrije.

- Razmatra se igra "pet od 50", uz dodatni izbor brojeva od jedan do 12. Računica se, zasad, izvodi po ceni kombinacije od jednog evra. Predviđanje početnog "džekpota" od dva miliona evra još se razmatra u odnosu na vreme za koje bi trebalo da se prikupi ovolika premija - objasnila je.

"JU loto" bi trebalo da bude pandan "Evro milionsu", koji se organizuje u zemljama Evropske unije. Glavna nagrada obračunavaće se u evrima, a premija će se isplaćivati u nacionalnoj valuti. Očekuje se da će krajnja verzija ove igre biti dogovorena u septembru.

KRIMINAL

Srpski MUP preko nacionalnog biroa Interpola sarađuje sa više od 180 zemalja. Sa mnogim državama razmjena informacija je svakodnevna, ali sa nekima, kao na primjer sa Crnom Gorom, gotovo da je nema.

Za razliku od policije, eks-JU kriminalci su u svim "krupnim" poslovima zajedno! Hapšenja i razbijanja narkoklanova svedoče da su gotovo u svakoj grupi Srbi, Crnogorci, Hrvati, Makedonci, Italijani.

Ipak, kada je riječ o policiji, i tu se nešto mijenja. MUP Srbije i Hrvatske su inicijatori stvaranja regionalnog centra za borbu protiv organizovanog kriminala, u okviru kojeg će biti formirani zajednički operativni timovi za istrage.

Očekuje se da će se pridružiti Crna Gora, Makedonija, Slovenija i BiH. Ideja je da se napravi i baza podataka o kriminalnim grupama.

(Večernje novosti, BLIN/ma)