Piše: Maja RUČEVIĆ

Ako se na takav jedan sistem, koji se pokazao ne baš sretnim rješenjem, stalno čuju pritužbe sa svih strana, postavlja se pitanje: Zašto je on još uvijek na snazi?! 

Uveden tako reći preko noći, ovakav sistem je samo opteretio djecu. Stvorio je niz problema, a niti se smanjio broj časova, niti predmeta. Sa ovakvim konstatacijama slažu se i pedagozi koji direktno rade sa djecom i stručnjaci koji analiziraju uslove u kojima se odvija osnovno obrazovanje u Kantonu Sarajevo.

BROJNI PROBLEMI, NIŠTA POZITIVNO: Brojni su roditelji koji javno ili manje javno negoduju zbog ove situacije. Da li njihov glas dopire (i u kojoj mjeri) do onih odgovornih za ovaj 'haos', manje je poznato - vjerovatno zato što je izglednije da se na njega najčešće oglušuju. I sam roditelj, ali i nastavnik u jednoj sarajevskoj školi, na anomalije u devetogodišnjem sistemu žali se i N.Ibrahimović osvrćući se na odluku Federalnog ministarstva da objavi Koncepciju devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja i njene posljedice.

- Skoro ništa od navedenog iz Koncepcije nije ostvareno. Devetogodišnje obrazovanje nije počelo u svim kantonima istovremeno; decentralizacija je svedena na to da se primjenjuje jedan od dva nastavna plana i programa (federalni i hrvatski), autonomiju su prisvojile nacije, a šta ono bi odgovornost? Odgojna funkcija škole ista je kao i ranije – ocjenjivanje ponašanja učenika gdje se vrlo često kažnjava nepoštivanje autoriteta starijih i disciplina na časovima; nastavnici nikome ne odgovaraju za sadržaj i rezultate svog rada, sve dok redovno dolaze na posao; moderne koncepcije i usklađivanje sa standardima EU samo su ostale na papiru, a ishode odgoja i obrazovanja nismo nikad ni dobili; dok u informatičko-tehnološko društvo djecu uvode nastavnici koji jedva da znaju šta je informatika i kako se rukuje novim tehnologijama...' - pojašnjava Ibrahimović. Ostatak pročitajte u iscrpnom tekstu.

S ovakvim stavom slaže se čak i nastavni i rukovodeći kadar u školskim institucijama. 

- Sadašnji sistem prerano je uveden. Učenici i nastavnici najviše problema imaju u petom i šestom razredu, gdje dolazi do preklapanja nastavnog plana i programa. Zbog toga učenici gube godinu u petom razredu, koji na neki način dođe kao višak - mišljenja je direktor OŠ „Nafija Sarajlić“ Zijad Numić.

Tragom posljedica ovog nekoordiniranog 'eksperimenta' vodio se i Sindikat osnovnog obrazovanja i odgoja KS koji je uputio inicijativu Ministarstvu nauke, obrazovanja i mladih da se pokrene procedura vraćanja starog osmogodišnjeg sistema. 

- Devetogodišnji sistem osnovnog obrazovanja pokazao se kao totalni promašaj. Nismo rasteretili nastavni plan i program, a pored toga nemamo ni dovoljno resursa. Koncept uvođenja osmogodišnjeg obrazovanja razradit ćemo u saradnji sa strukovnim udruženjima, pojasnio je svojevremeno predsjednik Sindikata Saudin Sivro.  

ŠTA KAŽU ODGOVORNI? Na pitanje da li se u tom smislu išta pokrenulo i šta možemo očekivati od onih koji usvajaju ovakve Zakone, ali su također odgovorni i za njihovu (ne)uspješnu implementaciju, DEPO Portal odgovore je potražio u MONKS-u gdje nam je detalje pojasnila Lamija Husić, stručna savjetnica pri ovoj instituciji. 

- Mi smo dobili inicijativu od Sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja KS da se pokrene procedura. Zbog javnosti smo dužni da kažemo da je okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH predvidio obavezu uvođenja devetogodišnje škole. 2004. taj zakon je donesen, da djeca kreću sa šest  godina u školu. Da bi se ta odluka izmijenila, moramo izmijeniti i zakon. Zakon nije problem izmijeniti, to je jedna uobičajena aktivnost koja je na nivou ministarstva civilnih poslova koje je koordinralo i donijelo taj okvirni zakon. Drugo je sada pitanje hoćemo li to uraditi, zašto nam to treba i kakve će to posljedice imati - kazala je sagovornica DEPO portala i dodala: 

- Ukidanje takvog jednog sistema sa godinom školovanja manje, postavilo bi nam jedno vrlo važno pitanje - šta uraditi sa silnim uposlenim nastavnicima koji predaju jednoj generaciji djece koja broji preko 4.000 učenika? Treba i socijalnu stranu svega toga pogledati. Pred nama su različita i vrlo značajna pitanja i takvu odluku ne možemo donijeti naprečac. Mi se ravnamo po zemljama Evrope, vidjeli smo koliko tamo traje to obrazovanje i kada djeca kreću u školu, i nismo ništa pretjerali u tom smislu. Im tu i ZA i PROTIV razmišljanja u Ministarstvu, velika dilema je pred nama i ako se za to budemo odlučili, javnost će biti blagovremeno obaviještena - pojašnjava Husić. 

A kada će to biti - ne zna se!

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN)