Svečanosti će, prema najavama, prisustvovati predsjednici Mađarske, Albanije, Slovenije, Poljske, Makedonije, Kosova, Bugarske, Slovačke, Crne Gore i BiH (predsjedavajući Predsjedništva), a među izaslanstvima su ona OESS-a, UNDP-a, UNICEF-a, UNHCR-a i Svjetske banke.

Nakon ceremonije Josipović će šefove država primiti u palači Dverce na svečanom ručku, a kao novi predsjednik s njima će održati prve, kratke bilateralne susrete.

Inauguraciju prati 200-tinjak domaćih i stranih novinara i fotoreportera. Svečanost osiguravaju jake policijske snage, a na snazi je i posebna regulacija saobraćaja na zagrebačkom Gornjem gradu. Danas će se u podne na Markovome trgu održati i generalna proba inauguracije.

Mesić se kao predsjednikposljednji put obratio naciji

Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić obratio se sinoć po posljednji put hrvatskim građanima kao predsjednik države, zahvalio na potpori i povjerenju u proteklih deset godina i poručio kako odlazi zadovoljan jer zna da je u svome mandatu, koji je "bio prva dionica na putu nezaobilaznih promjena", pokrenuo važne procese.

- U osnovi, ako bih vama, građankama i građanima Republike Hrvatske, htio položiti račun za ono što sam radio, mislim da smijem reći kako sam pridonio tome da se Hrvatska korjenito izmijeni, ali i da se izmijeni način na koji nas doživljavaju u svijetu - kazao je Mesić u obraćanju putem televizije, naglasivši da mu je pred očima uvijek bio dugoročni interes Hrvatske.

- Možda će mi neko zamjeriti što previše često upotrebljavam riječ: ja.  Ali, večeras, na isteku mandata, mogu i moram reći da sam neke stvari doista radio sam, naravno s mojim saradnicima, ali bez podrške vlade, pa i protiv volje vlade koja nije imala ili dovoljno hrabrosti, ili političke vizije da me slijedi. Pred mojim je očima, međutim, uvijek bio samo i jedino dugoročni interes Hrvatske - naglasio je.

Dodao je kako se, "takođe uz glasne i agresivne otpore", bavio i pitanjem odnosa prema antifašizmu kao jednoj od "najsvjetlijih stranica u našoj novijoj povijesti", kao i da je uporno radio na tome da se Hrvatska iz države u kojoj se pravo primjenjivalo selektivno pretvori u državu vladavine prava.

Nezadovoljstvo je izrazio i sadašnjim stanjem u regiji iako je, kako je naglasio, "bio prvi koji je regionalnu saradnju u hrvatskome političkom rječniku iz tabua pretvorio u nešto normalno i svakodnevno", te napravio zaokret u odnosima prema BiH i "potaknuo i najiskrenije provodio daljnju normalizaciju odnosa sa Srbijom".

- No, svaka normalizacija između dva subjekta, a ja radije kažem: ponovno uspostavljanje međusobnoga razumijevanja i povjerenja, ne može ići ispod granice vlastitih nacionalnih interesa, niti iznad granice interesa trećih. I, što je također važno, u svakoj normalizaciji
morate imati partnera. Mislim da sam bio dovoljno jasan - poručio je.

"Europski put" smatra jedinim kojim Hrvatska može i mora ići ali, dodao je, u svom se mandatu borio i za Hrvatsku koja će biti dio svijeta, ne samo jugoistočne Europe.

- Zato sam inzistirao i na odnosima sa zemljama izvan EU, zato sam uporno nastojao da se naša vanjska politika ne koncentriše samo na Europu, SAD i možda još jednu ili dvije velike zemlje - dodao je.

(FENA, BLIN/tg)

ČITAJTE DEPO!