Gugl, Aj-Bi-Em, Epl i Majkrosoft zauzimaju prva četiri mjesta na Milvord Braunovoj listi Top 100 brendova na svijetu, što potvrđuje da je tehnološka industrija najmoćnija na svijetu, a zbog globalizacije i sklonosti potrošača da ih zanimaju brendovi koji s njima komuniciraju odmah iza tehnoloških giganata svrstala je Koka-Kolu i Mekdonalds.

Koka-Kola i Mekdonalds su naime jedni od rijetkih brendova koji su prisutni na svim društvenim mrežama što njihovim kupcima omogućava da kada god požele mogu nešto predložiti, sugerisati, kritikovati ili pohvaliti.

Komentari klijenata na društvenim mrežama vrlo su bitni ako neki brend želi biti upravo onakav kakvim ga kupci žele, a ne postoji bolja platforma za tako nešto od društvenih mreža, ponajprije Fejsbuka i Tvitera.

Brendove su birali kupci, i to prema jednostavnim parametrima - koliko je neki brend pouzdan, kvalitetan, transparentan i ne gubi na kvaliteti. Iako su mnogi očekivali da će kriza znatno promijeniti listu u odnosu na ono kako je izgledala prošli put, promjena praktički nema. Posebno je iznenađenje Tojota, za koju se gotovo niko nije nadao da će ostati na listi nakon niza problema koje je imala sa povlačenjem nekoliko modela svojih automobila zbog bezbjednosnih razloga.

Istina je da je Tojota pala na listi, ali je unatoč svemu ostala u gornjem razredu, na čak 26. mjestu. Kako tumače u Milvordu, razlog zbog kojeg je Tojota opstala u prvom dijelu liste je taj što nisu skrivali probleme, već su izašli u javnost sa lošim vijestima, povukli vozila sa tržišta i zvali svoje kupce na besplatni servis. U vrijeme recesije, kada građani imaju utisak da ih svako želi “oguliti” Tojotin potez prepoznat je kao briga o klijentima.

Premda je većina brendova od prošle godine ostala u društvu sto najboljih, recesija je naveliko odredila tko će završiti na kojem mjestu.

Najlošije su prošli lanci odjećom, prije svega Espri, Adidas i Ralf Loren, koji su zabilježili velik pad. Zara i HiM ostali su na istim mjestima, a njihova stagnacija tumači se time što su njihovi kupci uglavnom mladi ljudi, koji su u vrijeme krize odlučili da uštede na krpicama.

Zanimljiva stvar se dogodila na tržištu luksuza. Luskuzni brendovi koji su krenuli na masovno tržište zabilježili su najveći pad, poput Roleksa i Šanela, dok su oni koji su nastavili održavati svoj ekskluzivitet, kao što su Luj Vuton, Hermes ili Guči, narasli za nekoliko posto. Iako imaju novca, milioneri više ne troše na “frivolne” stvarčice, nego luksuz koji kupuju doživljavaju kao nešto na čemu će za nekoliko godina višestruko zaraditi.

Oni koji će se morati potruditi da bi ostali u ovom društvu su mobilni operateri, koji se moraju okrenuti vlastitim gedžetima. Neki su već počeli proizvoditi vlastite mobitele, ali dva ili tri modela nikako nije dovoljno da bi se zadovoljile potrebe današnjih korisnika tehnologije. Iako su operateri prilično stabilni, ostanak na listi garantuje im samo pojačana proizvodnja vlastitih uređaja, ako ni zbog čega drugog, onda zbog jačanja brenda.

(Jutarnji.hr/BLIN, DEPO/em)