"Hrvati, Srbi, Bošnjaci i Crnogorci imaju zajednički standardni jezik pa se ne može govoriti o različitim standardnim jezicima, nego o standardnim varijantama jednog te istoga standardnog jezika", smatra Kordić.

Kordić u knjizi "Jezik i nacionalizam" navodi da postoje i znanstveni parametri po kojima se određuje da li je riječ o jednom ili više jezika.

"Zahvaljujući stalnom optimiranju mjerenja razumljivosti, koje su 1951. započeli američki lingvisti Vogelin i Haris, već u sedamdesetim godinama razvijena je pouzdana metoda mjerenja. Granica nakon koje se za testirane govornike smatra da govore istim jezikom nalazi se između 75 i 85 posto međusobne razumljivosti", navodi Kordić.

Knjiga "Jezik i nacionalizam", koju je objavio zagrebački izdavač "Durieuks", ima tri poglavlja - Jezični purizam, Policentrični standardni jezik te Nacija, identitet, kultura, povijest.

Snježana Kordić rođena je 1964. godine u Osijeku, gdje je 1988. završila studij kroatistike i zaposlila se 1990. kao istraživač-pripravnik iz područja lingvističke kroatistike na Osječkom sveučilištu. Već 1991. prešla je na Filozofski fakultet u Zagrebu, gdje je primljena za asistenta na Katedri za suvremeni hrvatski jezik Odsjeka za kroatistiku. Odmah nakon što je završila postdiplomski studij lingvistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i magistrirala 1992. te odbranila disertaciju 1993. ponuđeno joj je da u Njemačkoj nastavi sveučilišni rad. Tamo je stekla status habilitiranog znanstvenika (iznaddoktorski stupanj) 2002. godine.

Predavala je petnaestak godina kao znanstveni suradnik, docent i profesor na sveučilištima u Bohumu, Munsteru, Berlinu i Frankfurtu.

(FENA/em)