Najveći katolički vjerski poglavar poslao je jasne poruke mira iz Sarajeva, zaželio je da rata više nikada i nigdje ne bude, te je napomenuo da je važno da se poruke mira šalju iz grada i zemlje u kojoj je rat prije nekoliko godina građanima svih vjera nanio veliku bol, uništio domove i razorio fabrike.

 

Papa Franjo sletio je na Sarajevski aerodrom jutros u 9 sati. Nakon toga uputio se prema zgradi Predsjedništva BiH, gdje se uz najveće državničke počasti sastao sa članovima Predsjedništva BiH Mladenom Ivanićem, Bakirom Izetbegovićem i Draganom Čovićem, ali i sa drugim najvećim državnicima iz Bosne i Hercegovine.

 

Nakon dijela koji se odnosio na državničku posjetu papa je održao molitvu među više od 70.000 vjernika na gradskom nogometnom stadionu „Asim Ferhatović Hase“.

 

Neki od vjernika došli su čak iz Kine, SAD-a, te svih dijelova Evrope, kako bi poslušali riječi pape Franje, koje su u najvećoj mjeri odzvanjale mirom i tolerancijom među narodima svih vjera.

 

Papa je tokom dana boravio i u Sarajevskoj katedrali, zatim u Franjevačkom međunarodnom studentskom centru a družio se i sa mladima u Nadbiskupijskom centru, gdje je odgovarao na neka pitanja iz njegovog privatnog života, koja su zanimala mlade vjernike.

 

- Bosna i Hercegovina može postati primjerom kako se može živjeti zajedno – poručio je papa u Franjevačkom međunarodnom studentskom centru. Poruke mira uz pupu Franju iz ovog centra poslali su i poglavari drugih religija u BiH reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović, predsjednik Jevrejske zajednice u BiH Jakob Finci, episkop zahumsko-hercegovački Grigorije te kardinal Vinko Puljić.

 

- Mir vama; Nikada više rat; Rat uzrokuju oni koji žele prodati oružje – poruke su koje je papa Franjo ponajvljao više puta tokom boravka u Sarajevu.

 

Avion sa papom Franjom poletio je sa Sarajevskog aerodroma u 20:35, više od pola sata kasnije nego je to bilo predviđeno, ponajviše jer se papa često na sarajevskim ulicama mimo protokola zaustavljao i pozdravljao sa vjernicima.

 

Više od 1.300 novinara pratilo je papinu posjetu Sarajevu, piše Patria.

 

Obraćanje Svetog Oca pape Franje tijekom ekumenskog i međureligijskog susreta u Franjevačkom međunarodnom studentskom centru u Sarajevu:

"Gospodine Kardinale,
Poštovani predstavnici vjerskih zajednica,
Dragi prijatelji,

 

drago mi je što mogu sudjelovati na ovome susretu, koji ujedinjuje predstavnike vjerskih zajednica prisutnih u Bosni i Hercegovini. Srdačno pozdravljam svakoga od vas, kao i vaše zajednice, zahvaljujući posebno na lijepim pozdravima i mislima koje ste izrekli.

 

Današnji je susret znak zajedničke želje za bratskim zajedništvom i mirom. On očituje svjedočanstvo prijateljstva koje gradite već godinama i živite ga u svakodnevnom suživotu i suradnji. Vaša prisutnost ovdje već je jedna “poruka” dijaloga kojega svi tražimo i kojega se trudimo izgrađivati.

 

Htio bih se posebno prisjetiti 1997. godine kada je, kao plod ove želje za susretom i pomirenjem, osnovano lokalno Vijeće za međureligijski dijalog koje okuplja muslimane, židove i kršćane. Veselim se zbog uloge koju Vijeće vrši u promicanju različitih vidova dijaloga, prije svega koordinacijom zajedničkih inicijativa i susreta s državnim vlastima. Vaš je rad na ovim prostorima veoma dragocjen, a osobito u Sarajevu, raskrižju naroda i kultura, gdje je različitost, s jedne strane, veliko bogatstvo koje je omogućilo društveni, kulturni i duhovni razvoj ove zemlje, a s druge je pak strane bila motivom žalosnih podjela i krvavih ratova.

 

Osnivanje Vijeća za Međureligijski dijalog nije bio tek puki slučaj baš kao i druge hvalevrijedne inicijative na ekumenskom i međureligijskom polju. Sve su se one pokrenule po završetku rata, kao odgovor na nužnost pomirenja i kao potreba za obnavljanjem ratom razorenoga društva. Međureligijski je dijalog, zapravo, ovdje kao i u svakome dijelu svijeta, neophodan uvjet za mir te je kao takav obveza svih vjernika (usp. Apostolska pobudnica Radost evanđelja, 250).

 

Međureligijski je dijalog, osim razmatranja o velikim temama vjere, prije svega razgovor o «ljudskome životu» (cit. dj). U njemu se dijeli životna svakodnevica u svoj svojoj konkretnosti, s radostima i žalostima, naporima i nadama; njime se preuzimaju zajedničke odgovornosti; njime se ostvaruje bolja budućnost za sve. Njime se uči kako zajedno živjeti, upoznati se i prihvatiti se u svojim različitostima, slobodno, prema onomu što svatko od nas jest. U dijalogu se prepoznaje i razvija određeno duhovno zajedništvo koje ujedinjuje i pomaže promicati moralne vrijednosti, pravdu, slobodu i mir. Dijalog je, napokon, škola čovječnosti i čimbenik jedinstva koji pomaže graditi društvo utemeljeno na toleranciji i uzajamnom poštovanju.

 

Zbog toga se međureligijski dijalog ne može ograničiti samo na pojedince, na predstavnike -odgovorne vjerskih zajednica, nego bi se trebao proširiti koliko je više moguće na sve vjernike, uključujući različita područja građanskoga društva. U tom smislu posebnu pažnju zaslužuju mladi koji su pozvani graditi budućnost ove zemlje. Konačno, uvijek je korisno podsjetiti kako dijalog, da bi bio učinkovit i autentičan, pretpostavlja izgrađeni identitet: bez oblikovanog identiteta, dijalog je beskoristan i štetan. Ovo govorim misleći na mlade, ali to važi za sve.

 

Zaista cijenim sve ono što ste do sada učinili i potičem vas u vašemu nastojanju oko izgradnje mira, čiji ste prvi čuvari ovdje u Bosni i Hercegovini kao vjerski vođe, upravo vi. Jamčim vam da će Katolička Crkva nastaviti pružati svoju punu potporu i osigurati biti potpuno na raspolaganju.

 

Svi smo svjesni da je pred nama za prijeći još dugi put. No, ne dopustimo se obeshrabriti zbog poteškoća i nastavimo ustrajno koračati putem oprosta i pomirenja. Dok stvaramo pravedno sjećanje na prošlost, koja nas može poučiti, izbjegavajmo samosažalijevanja i uzajamna optuživanja te se prepustimo da nas Bog očisti, onaj koji nam daruje sadašnjost i budućnost: On je naša budućnost, On je krajnji izvor mira.

 

 

Ovaj grad, koji je u nedavnoj prošlosti, nažalost, postao simbol rata i razaranja, danas, sa svojom raznolikošću naroda, kultura i vjera, može iznova postati znak jedinstva, mjesto u kojemu različitost ne bi predstavljala prijetnju, nego bogatstvo i priliku za zajedničkim rastom. U svijetu koji je nažalost još uvijek razdiran sukobima, ova zemlja može postati porukom: potvrditi kako je moguće živjeti jedan pored drugoga, u različitosti, ali u zajedničkom čovjekoljublju, gradeći zajedno budućnost u bratstvu i miru.

 

Zahvalan sam svima vama na vašoj prisutnosti i za molitve koje dobrotom prikazujete za moju službu. S moje strane, jamčim vam da ću također moliti za vas. Neka nas sve Gospodin blagoslovi".Papa Franjo, u nastavku posjete Sarajevu, došao je papamobilom, u pratnji kardinala Vinka Puljića, iz apostolske nuncijature u Katedrali Srca Isusova

 

U sarajevskoj katedrali Srca Isusova u Sarajevu, prigodom susreta Svetog Oca pape Franje sa svećenicima, redovnicima i redovnicama, kardinal Vinko Puljić, nadbiskup metropolit vrhbosanski, uputio je pozdrav papi Franji koji Agencija Fena prenosi u cijelosti:

"Sveti Oče!

 

U ovoj katedrali Srca Isusova, u kojoj se nalazi grob velikog nadbiskupa sluge Božjega Josipa Stadlera i gdje počivaju zemni ostaci ostalih mojih predšasnika, od srca Vas pozdravljam u ime svih, a posebno u svoje ime. Ovdje su prisutni: kardinali, biskupi, svećenici, redovnici, redovnice, bogoslovi, sjemeništarci te redovnički kandidati i kandidatice. Sveti Oče, svi se radujemo Vašoj prisutnosti među nama.

 

Brojni među nama nose teško iskustvo nedavnoga rata i poratnih godina, ali i iskustvo komunističke vlasti kao i današnjeg sve agresivnijeg relativizma. Prije rata ova zemlja je bila rasadište duhovnih zvanja. Nakon rata brojne obitelji su prognane ili iseljene pa se smanjio broj mladih obitelji koje, na žalost, imaju i manje djece. Tako u vrtu ima sve manje cvijeće koje se može ubrati za oltar. Potrebna nam je ohrabrujuća riječ koja će nam pomoći da i u ovom vremenu i na ovim prostorima svjedočimo Uskrslog Krista.

 

Biskupsku konferenciju Bosne i Hercegovine činimo nas šestorica biskupa: tri dijecezanska biskupa sa sjedištima u Banjoj Luci, Mostaru i Sarajevu te vojni ordinarij sa sjedištem u glavnom gradu Bosne i Hercegovine te pomoćni biskupi u Banjoj Luci i ovdje u Sarajevu. U Bosni i Hercegovini djeluju dvije franjevačke provincije: Franjevačka provincija Bosna Srebrena sa svojom prebogatom poviješću od 1291. godine i sjedištem u Sarajevu, i Hercegovačka franjevačka provincija sa sjedištem u Mostaru. Tu su još: isusovci, trapisti, salezijanci, karmelićani i dominikanci: ukupno 578 svih svećenika i 280 župa latinskog obreda i 10 grkokatoličkih.

 

Svoja sjedišta u ovoj zemlji imaju i četiri ženske redovničke kongregacije: Služavke Malog Isusa, milosrdnice svetog Vinka Paulskog i dvije provincije Školskih sestara franjevki. Osim njih, u Bosni i Hercegovini žive i djeluju sestre: Kćeri Božje ljubavi, Klanjateljice Krvi Kristove, Kćeri milosrđa, Karmelićanke Božanskog Srca Isusova, Franjevke Marijine misionarke, Franjevke od Bezgrješnog začeća, Misionarke ljubavi, Marijine sestre, Službenice milosrđa, Uršulinke Služavke Malog Isusa Splitske provincije te klauzurne zajednice Klarisa i Karmelićanki: ukupno 509 redovnica. U Sarajevu imamo tri bogoslovna sjemeništa s ukupno 78 bogoslova i 10 đakona te dva mala sjemeništa u Travniku i Visokom s ukupno 67 sjemeništaraca.

 

Sveti Oče, Vaša riječ neka nas učini poletnijima u radu i izgaranju za kraljevstvo Božje, vjerodostojnijima svjedocima Radosne vijesti. Neka u ovoj Godini posvećenog života učini da svi redovnici i redovnice obnovljenim duhom i žarom budu radosni dar za Crkvu u ovom vremenu i na ovim prostorima.

 

U ime svih njih ovdje prisutnih i svih koji su duhom s nama želim Vam iskrenu dobrodošlicu!"

 

Papu Franju je uz muziku i pjesmu pozdravio veliki broj vjernika okupljenih duž trase, a u Ferhadiji je nakratko zaustavio papamobil kako bi pozdravio hodočasnike.

 

Rektor prvostolnice mons. Ante Meštrović i katedralni župnik vlč. Marko Majstorović dočekali su papu Franju u katedrali Srca Isusova, koja je majka svih crkava u Vrhbosanskoj nadbiskupiji.

 

 

Sveti Otac na ulazu u prvostolnicu od Meštrovića primio je raspelo, koje je poljubio, a zatim od Majstorovića i škropilo s blagoslovljenom vodom s kojom je poškropio sebe i prisutne oko sebe.

 

Nakon ulaska pomolio se na grobu Josipa Štadlera.

 

Ovdje će se Papa susresti sa svećenicima, redovnicima, redovnicama, bogoslovima i sjemeništarcima.

 

Prostor ispred katedrale ispunjen je vjernicima, te mnogobrojnim turistima koji putem velikog ekrana prate program iz sarajevske katedrale, koji će otvoriti pozdravnim govorom kardinal Vinko Puljić.

 

Zatim će uslijediti kratka svjedočanstva dvaju svećenika fra Joze Puškarića, člana Franjevačke provincije Bosne srebrene i vlč. Zvonimira Matijevića , svećenika Banjalučke biskupije, te časne sestre Ljubice Šekerije, Kćeri Božje ljubavi, o zvanju.

Nakon toga papa Franjo održat će govor u katedrali.

 

 Po završetku Svete mise na sarajevskom Stadionu Koševo koju je predvodio papa Franjo, na hiljade hodočasnika iz mnogih zemalja svijeta polako je počelo napuštati stadion

 

Vjernici su odlazak pape ispratili skandiranjem "Franjo, Franjo", pri tom mašući prigodnim kačketima s motom pohoda "Mir vama" i zastavicama Vatikana.

 

Ispunjena srca i produhovljeni porukama Svetoga oca o nužnosti saživota na ovdašnjim prostorima, praštanja i pomirenja te fokusiranja na dijalog u budućnosti, napuštaju stadion čuvajući za sutrašnjicu sjećanje na prisustvo historijskom trenutku Papine propovijedi u Sarajevu.

 

Oni koji su došli van Sarajeva u kolonama će se kretati prema autobusima, a potom i konačnim odredištima.

 

Svetoj misi prisustvovalo je oko 65.000 hodočasnika, od kojih je oko 34.000 iz BiH, dok ih je oko 23.000 došlo iz Hrvatske, oko 2.500 iz Srbije, a ostatak iz drugih zemalja svijeta.

 

Poglavar Vatikana nakon stadiona Koševo zaputit će se ka Apostolskoj nuncijaturi, gdje će mu biti upriličen ručak sa biskupima Biskupske konferencije BiH i generalnim tajnikom BKBiH.

 

U Press centru u Zetri u 13.30 sati je najavljena konferencija za medije glasnogovornika Vatikana Federica Lombardija.

 

Sveti Otac papa Franjo predvodio je svečano misno slavlje na stadionu Koševo. Tog prigodom Sveti Otac uputio je homiliju koju Agencija Fena prenosi u cijelosti:

 

"Draga braćo i sestre,

u biblijskim čitanjima koja smo poslušali odjeknula je više puta riječ “mir”. Uistinu, snažna proročanska riječ! Mir je Božji dar, Božji plan za čovječanstvo, povijest i sve stvoreno. To je plan koji uvijek nailazi na protivljenja čovjeka i zloga. Tako i u našemu vremenu težnja za mirom i trud oko njegovog postizanja sukobljavaju se s činjenicom da se u svijetu trenutno vode toliki oružani sukobi. To je jedna vrsta trećega svjetskog rata, koji se vodi “u dijelovima” te se, u kontekstu globalne komunikacije, doživlj ava prava ratna klima.

 

Postoje neki koji bi namjerno htjeli stvarati i izazivati ovu klimu, posebno oni koji nastoje izazvati sukobe među različitim kulturama i civilizacijama, te oni koji smišljaju ratove kako bi prodavali oružje. Ali rat podrazumijeva djecu, žene i starce u izbjegličkim kampovima; podrazumijeva prisilno napuštanje domova; podrazumijeva razrušene kuće, ulice i gospodarske objekte; podrazumijeva iznad svega tolike razorene živote. Vi to vrlo dobro znate, jer ste sve ovo doživjeli upravo ovdje: kolika patnja, kolika razaranja, kolika bol! Danas se, draga braćo i sestre, još jednom iz ovoga grada uzdiže vapaj naroda Božjega i svih muškaraca i žena dobre volje: nikada više rata!

 

Usred ove ratne klime, poput sunčeve zrake koja prodire kroz oblake odzvanja Isusova riječ u Evanđelju: «Blago mirotvorcima» (Mt 5,9). Poziv je ovo uvijek aktualan koji vrijedi za svaki naraštaj. Ne kaže “Blaženi propovjednici mira”: svatko je sposoban govoriti o njemu, čak na licemjeran i lažan način. Ne. Kaže: «Blago miro-tvorcima», to jest, onima koji ga tvore, stvaraju. Stvarati mir svojevrsno je umijeće: zahtijeva se strast, strpljivost, iskustvo, postojanost. Blaženi su oni koji siju mir svojim svagdanjim radom, s gestama služenja, bratstva, dijaloga, milosrđa… Upravo će se ovi «sinovima Božjim zvati», jer Bog sije mir uvijek i posvuda; u punini vremena poslao je u svijet svojega Sina da imamo mir! Stvarati mir je posao koji se neumorno ostvaruje svakoga dana, korak po korak.

 

Ma, kako se stvara, kako se ostvaruje taj mir? Na to nas je na najbolji način podsjetio prorok Izaija: «Mir će biti djelo pravde» (32,17). Prema “Vulgati” glasi: “Opus iustitiae pax” - to je postalo slavno geslo kojega je proročki preuzeo Papa Pio XII. Mir je djelo pravde. Niti ovdje se ne radi o teoriji i planiranju pravde, već o pravdi koja je primijenjena, življena. Novi Zavjet nas uči kako je savršeno ispunjenje pravde ljubiti bližnjega kao sebe same (usp. Mt 22,39; Rim 13,9).

 

O, kako se mijenjaju stvari kada, s milošću Božjom, slijedimo ovu zapovijed. To je zbog toga jer se mi mijenjamo! Ona osoba, onaj narod kojega sam dosada doživljavao kao neprijatelja, zapravo ima isto lice kao i ja, moje srce, moju dušu. Imamo istoga Oca na nebesima. Dakle, istinska bi pravednost bila činiti toj osobi, tome narodu, sve ono što bih volio da bude učinjeno meni i mome narodu (usp. Mt 7,12).

 

U drugome čitanju, Sveti Pavao nam je pokazao prijeko potrebne osjećaje za stvaranje mira: «Zaodjenite se u milosrdno srce, dobrostivost, poniznost, blagost, strpljivost te podnosite jedni druge praštajući si, ako tko ima protiv koga kakvu pritužbu! Kao što je Gospodin vama oprostio, tako i vi!» (3, 12-13).

 

To su osjećaji koji nam pomažu da, ondje gdje živimo, postanemo “umjetnici” u stvaranju mira. No, ne dajmo se zavaravati da ovo ovisi samo o nama! Pali bismo tada u prazni moralizam! Mir je dar Božji, ne u kakvom magijskom smislu, nego upravo u ovomu: On - Krist, sa svojim Duhom, može utisnuti u naša srca i tijela ove osjećaje i učiniti nas istinskim oruđem svojega mira. I, ponirući još dublje, Apostol nam govori kako je mir dar Božji baš zato jer je plod njegove pomirbe s nama. Samo ako se pomiri s Bogom, čovjek postaje pravi mirotvorac.

 

Draga braćo i sestre, molimo danas Gospodina po zagovoru Blažene Djevice Marije, milost da imamo jednostavno srce, puno strpljivosti, želje i zalaganja za pravednost. Molimo ga da budemo milosrdni, da se zalažemo i da stvaramo mir, a ne rat i neslogu. Jedino je to put koji nas čini sretnima, koji nas čini blaženima".

 

Rekao je da su te riječi još jedan vapaj iz grada i zemlje koji su u nedavnoj prošlosti doživjeli strahovite ratne patnje, pogibije, progone, razaranja.

 

"Blago mirotvorcima", podsjetio je Papa na riječi Isusa Hrista, koje su, dodao je, uvijek vrijedan poziv.

 

- Stvarati mir, svojevrsno je umijeće. Blaženi su oni koji siju mir svagdanjim radom. Upravo oni će se zvati sinovima Božijim. Mir je djelo pravde. Novi Zavjet nas uči kako je savršeno djelo pravde: ljubiti bližnjega svoga kao sebe same. Istinska bi pravdenost bila - činiti osobi, narodu, sve ono što bih volio da se čini meni i mom narodu - rekao je Papa.

 

On je pozvao na praštanje, na osjećaje koji ljudima pomažu da tamo gdje žive, postanu - umjetnici stvaranju mira.

 

- Ali, mir je Dar Božiji, ne u tako magijskom smislu već upravo u ovome.'On, Hrist, svojim prisustvom, može utisnuti u naša srca takve osjećaje'. Samo ako se pomiri s Bogom, čovjek postaje stvarni mirotvorac -  Papine su riječi.

 

 

Papa Franjo je molio za milost svima, zalaganje za pravednost, za stvaranje mira a ne rata i nesloge.

 

Jedino to nas čini srećnim i blaženim, poručio je.

 

Papa Franjo je u svom obraćanju u Predsjedništvu BiH istaknuo da mir i sloga među Hrvatima, Srbima i Bošnjacima te poticaji kojima se u posljednje vrijeme njeguje taj sklad, kao i srdačni i bratski odnosi između muslimana, Židova i kršćana imaju važnost koja seže daleko izvan granica Bosne i Hercegovine.

 

Govor Pape Franje Agencija Fena prenosi u cjelini:

 

Gospodo članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Gospodine Predsjedatelju, Članovi Diplomatskog zbora, Draga braćo i sestre! Zahvaljujem članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine na ugodnom dočeku, osobito na srdačnim pozdravnim riječima gospodina Predsjedatelja Mladena Ivanića, koje mi je uputio u ime svih vas.

 

Radostan sam što sam došao u ovaj grad koji je mnogo propatio u krvavim sukobima u prošlome stoljeću, a koji je ponovno postao mjesto dijaloga i mirnoga suživota.

 

Sarajevo, baš kao i Bosna i Hercegovina ima posebno značenje za Europu i čitav svijet. Stoljećima su na ovim prostorima prisutne zajednice koje ispovijedaju različite vjere te pripadaju različitim narodima i kulturama, zajednice bogate u svojim posebnostima te ponosne na svoju jedinstvenu tradiciju.

 

Sve ovo tijekom dugo vremena nije predstavljalo poteškoće u međusobnim prijateljskim i srdačnim odnosima.

 

Čak nam i sama arhitektonska struktura Sarajeva govori ovomu u prilog, jer se u svome urbanističkome spletu u neposrednoj blizini uzdižu sinagoge, crkve i džamije te je grad s pravom dobio naziv "europskog Jeruzalema". On zapravo predstavlja jedno veliko raskrižje kultura, naroda i vjera; takva uloga zahtijeva da se uvijek iznova grade novi mostovi te da se postojeći istovremeno obnavljaju i čuvaju, kako bi se osigurali učinkoviti, sigurni i civilizirani odnosi.

 

 

Potreban nam je razgovor, otkrivanje bogatstva svakoga od nas, vrednovanje onoga što nas ujedinjuje te doživljavanje razlika kao mogućnost rasta, pritom poštujući svakog pojedinca.

 

Prijeko je potreban strpljiv dijalog, pun povjerenja, tako da pojedinci, obitelji i zajednice mogu prenositi vrijednosti vlastite kulture i prihvaćati sve ono dobro u tuđim iskustvima.

 

Na ovaj bi način mogle zacijeliti čak i velike rane nedavne prošlosti, a na budućnost bi se gledalo s nadom, te bismo se, slobodni od svakoga straha i mržnje, suočavali sa svakodnevnim problemima s kojima je svaka građanska zajednica pozvana suočiti se.

 

Dolazim kao hodočasnik mira i dijaloga, 18 godina poslije povijesnoga posjeta Svetoga Ivana Pavla II., koji se zbio neposredno nakon potpisivanja Davtonskog sporazuma. Drago mi je vidjeti postignute napretke, na kojima trebamo zahvaliti Gospodinu i tolikim ljudima dobre volje.

 

Međutim, važno je ne zadovoljiti se postignutim, nego tražiti kako učiniti daljnje korake u učvršćivanju međusobnog povjerenja te stvarati prilike za produbljivanje uzajamnog poznavanja i poštovanja. Podrška ovakvom razvoju i temeljni uvjet su blizina i suradnja Međunarodne zajednice, osobito Europske Unije i svih država i organizacija koje su prisutne i koje djeluju na području Bosne i Hercegovine.

 

Bosna i Hercegovina je, konačno, sastavni dio Europe. Njezini uspjesi i drame potpuno se uklapaju u povijest europskih uspjeha i drama, te su u isto vrijeme velika opomena kako bi se uložile sve raspoložive snage da započeti mirovni procesi postanu sve čvršći i stabilniji.

 

U ovoj Zemlji mir i sloga među Hrvatima, Srbima i Bošnjacima te poticaji kojima se u posljednje vrijeme njeguje taj sklad, kao i srdačni i bratski odnosi između muslimana, Židova i kršćana imaju važnost koja seže daleko izvan granica Bosne i Hercegovine. Ovime se daje svjedočanstvo cijelome vijetu kako je suradnja među različitim narodima i religijama u svrhu općega dobra itekako moguća; kako pluralizam kultura i tradicija može potaknuti i oživotvoriti neponovljivo i učinkovito rješavanje problema; kako se čak i najdublje rane mogu izliječiti zajedničkim hodom koji pročišćava sjećanja i daje nadu za budućnost.

 

 Svi bismo trebali prepoznati naše temeljne ljudske vrijednosti, kako bismo se uspješno suprotstavili divljaštvu onih koji bi od svake različitosti htjeli stvoriti priliku za nasiljem. U ime se ovih vrijednosti može i mora surađivati, graditi i razgovarati, opraštati i s njima rasti. One tako dopuštaju sazvučju različitih glasova da se oblikuju u plemenit i skladan himan, nasuprot fanatičnom kriku mržnje.

 

Političari su pozvani na plemenitu zadaću da budu prvi koji će služiti svojim zajednicama, radeći prvenstveno na očuvanju temeljnih ljudskih prava, među kojima istaknuto mjesto ima ono o vjerskoj slobodi.

 

Na taj će se način konkretnim zalaganjem moći izgraditi mirotvornije i pravednije društvo, u kojem bi se uz pomoć svakoga člana rješavali mnogovrsni problemi iz svakodnevnoga života naroda.

 

Da bi se ovo ispunilo, prijeko je potrebna stvarna jednakost svih građana pred zakonom, posebno u njegovoj provedbi, bez obzira na njihovu etničku, vjersku ili geografsku pripadnost: tako će se svi, bez razlike, u potpunosti osjećati dionicima javnoga života i, uživajući ista prava, moći će aktivno dati svoj posebni doprinos općem dobru. Poštovane dame i gospodo, Katolička Crkva sudjeluje u projektu materijalne i moralne obnove Bosne i Hercegovine molitvom i zalaganjem svojih vjernika i institucija, dijeleći tako njezine radosti i brige, želi i dalje neumorno svjedočiti svoju posebnu blizinu prema siromašnima i potrebnima, potaknuta naukom i primjerom svojega božanskog Učitelja, Krista.

 

 Sveta se Stolica raduje svemu što je postignuto u ovim godinama i jamči svoju skrb u promicanju suradnje, dijaloga i solidarnosti, svjesna da su mir i međusobna pažnja u civiliziranom i uređenom suživotu nužni uvjeti za trajan i stvaran razvoj. Time ujedno želi da Bosna i Hercegovina, nakon što su se crni oblaci konačno udaljili, uz doprinos svih mogne nastaviti na započetom putu.

 

 

Papa Franjo poklonio se pred zastavom BiH, odajući tako počast našoj državi.

 

Svečanom dočeku, između ostalih, prisustvovali su i ostali članovi bh. delegacije, članovi Predsjedništva BiH Dragan Čović i Bakir Izetbegović, predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Bariša Čolak, predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić te ambasadorica BiH u Vatikanu Slavica Karačić.

 

Osim bh. zvaničnika, bila je i prisutna i delegacija Vatikana koju su, između ostalih, činili državni sekretar kardinal Pietro Parolin, nadbiskup metropolit vrhbosanski Vinko kardinal Puljić, predsjednik Papinskog vijeća za međureligijski dijalog kardinal Jean-Louis Tauran te apostolski nuncij u BiH Luigi Pezzuto.

 

Ispred zgrade Predsjedništa BiH okupio se i veliki broj građana, turista i vjernika iz BiH, ali i ostalih zemalja, koji su došli da pozdrave i iskažu poštovanje Svetom ocu.

 

Uslijedila je ceremonija odavanja vojnih počasti i smotra Počasne čete, nakon čega su intonirane himne Vatikana i BiH.

 

Nakon vojnih počasti i predstavljanja delegacija BiH i Vatikana, završen je svečani doček te je uslijedio sastanak vatikanskog poglavara i članova Predsjedništva BiH.

 

 

Papa Franjo je doputovao na Međunarodni aerodrom Sarajevo, čime je otpočela njegova državnička i pastoralna posjeta BiH pod motom "Mir vama" kako bi prenio poruku mira, suživota, dijaloga i međusobnog razumijevanja

 

 

Doputovao je specijalnim letom “Alitalije“ u pratnji crkvene kurije i novinara.

 

Po izlasku iz aviona Papu je na crvenom tepihu pozdravila počasna jedinica Oružanih snaga BiH.

 

Dočekali su ga član Predsjedništva BiH Dragan Čović, nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić i apostolski nuncij Luigi Pezzuto.

 

U delegaciji BiH i Vatikana za doček Svetoga oca također su i ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak, ministrica odbrane BiH Marina Pendeš, ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić, načelnik Zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH general pukovnik Anto Jeleč, ambasadorica BiH u Vatikanu Slavica Karačić, predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara, premijer Federacije BiH Fadil Novalić, predsjednica Ustavnog suda FBiH Kata Senjak, ministrica finansija Vlade Federacije BiH Jelka Milićević, premijer KS-a Elmedin Konaković, gradonačelnik Sarajeva Ivo Komšić, sekretar Nuncijature Joseph P. Antony, sekretarka Odbora za doček Svetog oca Tonka Krešić i sekretar kardinala Branko Jurić.

 

Poglavara Vatikana na aerodromu su dočekale i 144 mlade osobe obučene u narodne nošnje iz cijele BiH.

 

Prva lokacija u jednodnevnoj posjeti Pape Sarajevu bit će Predsjedništvo BiH, gdje će uslijediti službena državna ceremonija dočeka te razgovori Pape Franje s najvišim bh. dužnosnicima.

 

 Gormoglasan aplauz prolomio se stadionom Koševo nakon što je na razglas objavljeno da je papa Franjo avionom sletio na Međunarodni aerodrom Sarajevo.

 

Oko 65.000 vjernika koliko ih je već na stadionu ispunjenom do posljednjeg mjesta aplauzom su pozdravili tu vijest, uz klicanje "Dobro došao papa!".

 

U toku je meditacijsko-vjerski program na stadionu, a prisutni su aplauzom pozdravili i prolazak kardinala iz mnogih zemalja, koji su se atletskom stazom uputili do svojih mjesta.

 

 

(FENA/dh)