Ročištu su prisustvovali predstavnici Njemačke, Francuske, Hrvatske i Irana, dok Bosna i Hercegovina "zbog tehničkih poteškoća nije bila u mogućnosti da organizuju prisustvo svog predstavnika u Haagu na vrijeme". (VIDI TEKST)

U svom zahtjevu upućenom Vladi Njemačke, Karadžić je tražio dokumente o uvozu oružja u BiH tokom rata. Thomas Laufer, ambasador Njemačke u Haagu, je zatražio da optuženi ograniči svoje zahtjeve na određene događaje i djela, te da ih precizira.

Laufer se usprotivio daljem objelodanjivanju traženih dokumenata, navodeći da njegovoj vladi nije jasna svrha tog zahtjeva, jer je Karadžić optužen za genocid i druge zločine.

- Ne znamo zašto bi dostavili te dokumente, jer smatramo da u ovom procesu ne treba ići na političke događaje, jer će se ovo pretvoriti u političku vježbu, a ne suđenje u Haškom tribunalu, naveo je Laufer.

Napomenuo je da Njemačka nije sigurna ni da li postoje dokumenti koje je tražio Karadžić, a tiču se, pored ostalog, njegovih presretnutih razgovora neposredno pred vojnu akciju u Srebrenici.

Karadžić se i na ovom ročištu u sudnici pojavio sam, bez pravnih savjetnika, ističući da će tako biti "do kraja ovog procesa".

Hrvatski veleposlanik u Nizozemskoj Joško Paro izjavio je u ponedjeljak pred Haaškim sudom (ICTY) da je Hrvatska dostavila bivšem vođi bosanskih Srba Radovanu Karadžiću dio dokumenata koje je uz posredovanje ICTY-ja tražio Karadžić i dodao da je Hrvatska spremna ispuniti ostale Karadžićeve zahtjeve ako preciznije opiše tražene dokumente.

- Dali smo ono što smo pronašli, ostalima nismo ušli u trag. Spremni smo osigurati više dokumenata pod uslovom da ih imamo i da zahtjev bude konkretniji - rekao je Paro na posebnom sudskom ročištu o Karadžićevim zahtjevima da mu Hrvatska i još šest zemalja dostave dokumente za potrebe njegove obrane.

Bivši predsjednik Republike Srpske u svom je pisanom zahtjevu naveo da od Zagreba traži dokumente o naoružavanju Bošnjaka preko zračne luke u Tuzli, o transportu oružja iz Irana preko Zagreba, o korištenju međunarodnih organizacija za krijumčarenje oružja u BiH, o pokolju civila na sarajevskoj tržnici Markalama i transkripte prisluškivanja bivših čelnika bosanskih Srba.

Hrvatska je Karadžiću, optuženom za genocid i ratne zločine tokom rata u BiH, dostavila 15 dokumenata, ali Paro nije precizirao na što se oni odnose. Od Karadžića je zatražio da precizira koje još dokumente traži, a od raspravnog vijeća razumno vrijeme da se provede potraga.

Karadžić je istaknuo da je Hrvatska jedna od najvažnijih zemalja koja je "pod pritiskom SAD-a ili želje da pomogne muslimanima" bila nezaobilazna u transportu oružja i streljiva u BiH.

On je ocijenio na statusnoj konferenciji u Haagu da će dokumenti, čije je objelodanjivanje tražio od pojedinih država, pomoći njegovoj odbrani i pokazati kanale šverca oružja u Bosni i Hercegovini za muslimansku stranu.

- Ne može se sklopiti slika i provesti pravično suđenje ukoliko nemamo sve te dokumente i jasnu političku situaciju, istakao je Karadžić, tvrdeći da su predstavnici međunarodne zajednice u BiH djelovali pristrasno u korist muslimana.

- Dokumentacija će osigurati podatke o švercu oružja u Srebrenicu bosanskim muslimanima i pokazati da su pojedine države aktivno radile na rušenju i razbijanju bivše Jugoslavije, naglasio je bivši predsjednik RS-a, javio je Tanjug.

Tužilaštvo Haškog tribunala potvrdilo je da je na području Srebrenice bilo šverca oružja, nakon što je zona Srebrenice demilitarizovana.

- Tužilaštvo Haškog tribunala ne osporava da je u Srebrenicu švercovano oružje nakon što je zona Srebrenica demilitarizovana i proglašena sigurnom zonom, izjavio je tužilac Alan Tieger.

Karadžić je ocijenio da će priznanje tužilaštva olakšati položaj njegove odbrane u ovom procesu, navodeći da ono opravdava legitimnost vojne akcije vojske RS-a u Srebrenici.

- Nabavka oružja, njegovo doturanje i širenje po BiH pokazaće da je jedna strana podržavana u trajanju rata i da je on taj način produžavan, kazao je Karadžić i izrazio sumnju u optužbu za udruženi zločinački poduhvat na području Srebrenice da oružja nije bilo u toj zoni, pošto je već bila formalno demilitarizovana.

Karadžić je naglasio da događaji u BiH "nisu nastali u vakumu, već u određenim okolnostima" i da su na teritoriji BiH u to vrijeme bile prisutne četiri strane - muslimanska, srpska, hrvatska, kao i predstavnici međunarodne zajednice kroz razne mirovne misije - čiji su predstavnici, kako je naveo, "radili za sebe, jer mi nismo dali odobrenje da rade na našoj teritoriji".

Prema njegovim riječima, predstavnici međunarodne zajednice su bili pristrasni i aktivno su učestvovali u borbama "i to ćemo ovdje dokazati kad pokažemo šta su sve činili u korist od jedne od zaraćenih strana (muslimanske) i tako kršili princip neutralnosti".

Pored toga, dadao je Karadžić, dokumenti čije je objelodanjivanje zatražio, relevantni su i za procjenu kredibiliteta međunarodnih svjedoka, koji će svjedočiti u procesu, izrazivši sumnju u njihovu objektivnost, pošto "njihove države tokom rata nisu bile nepristrasne".

Predstavnici Francuske, Hrvatske i Irana izjavili su da nemaju šta da dodaju već objelodanjenim dokumentima, kao i da je pretraživanje dokumenata obustavljeno. Suđenje Karadžiću zakazano je za 1. mart, kada bi on trebalo da iznese uvodnu riječ.
(DEPO, BLIN/tg)

ČITAJTE DEPO!