Nakon zadnje odigrane predstave u takmičarskom programu XIV. festivala bh. drame Zenica Sarajevo 2015. u subotu, 16.5. u BNP-u Zenica održana je konferencija za štampu na kojoj su saopštene odluke o nagradama.
Žiri publike XIV. Festivala bosanskohercegovačke drame Zenica-Sarajevo 2015. u slijedećem sastavu: Aida Suljagić (predsjednica), Una Selimović (članica) i Irfan Subašić (član) na sjednici održanoj jednoglasno je donio slijedeću odluku - Nagrada publike za najbolju predstavu: „Balkanski rekvijem“ u režiji Stevana Bodrože
OBRAZLOŽENJE:
Zbog sjajnog rediteljskog rješenja, tri dramska teksta različitih autora, izvrsne glumačke igre, kao i afirmacije savremenog bosanskohercegovačkog teksta, a što je ujedno i jedan od ciljeva Festivala bosanskohercegovačke drame.
Stručni žiri XIV. Festivala bosanskohercegovačke drame Zenica-Sarajevo 2015. koji je radio u sastavu: prof.dr. Darko Lukić – dramski pisac, teatrolog i pozorišni producent iz Zagreba (predsjednik), Alen Muratović – glumac, vanredni profesor na Akademiji scenskih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu (član) i Sabina Kulenović – diplomirana glumica iz Zenice (članica), nakon odgledanih ukupno devet selektiranih predstava u Glavnom programu Festivala, u periodu od 8. do 16. maja/svibnja, na, donio je slijedeću odluku sa obrazloženjima:
1. Nagrada „Miodrag Žalica“ za najbolji izvedeni bosanskohercegovački dramski tekst dodjeljuje se:
Dramskom djelu "Kino oko", autora Almira Imširevića.
Obrazloženje: Tekst je izveden kao prvi dio trilogije "Balkanski rekvijem". Napisan kao imaginarni monolog nepoznate žrtve rata, tekst uspješno iskoračuje iz pravolinijske naracije u vremenu te, ostvarujući složene emocionalne efekte, snažno djeluje na publiku.
2. Glavna nagrada Festivala za najbolju predstavu u cjelini dodjeljuje se:
Predstavi "Balkanski rekvijem", u koprodukciji BNP Zenica / Wien Kultur, I Trembles, Theater Hundsturm / Internacionalni teatarski festival MESS
Obrazloženje: Projekt vrlo uspješno usklađuje veliki broj raznovrsnih umjetničkih elemenata, od tri dramska teksta, preko sigurne režije i izvrsne glume, maštovitog scenskog pokreta, funkcionalne likovnosti do logične dramaturške i režijske povezanosti svih dijelova u uravnoteženu, vrlo snažnu teatarsku cjelinu.
3. Nagrada za najbolju režiju dodjeljuje se: Stevanu Bodroži, za režiju predstave "Balkanski rekvijem".
Obrazloženje: Povezujući tri potpuno raznorodna dramska predloška i tri odvojene priče u jedinstvenu scensku cjelinu, režiser je znalački i vješto vodio radnju, vrlo pažljivo održavao ritam predstave, a u glumačkim kreacijama prepoznaje se precizan rediteljski rad s glumcima. Kao voditelj brojnog i složenog internacionalnog tima, Bodroža je najzaslužniji za izvanredan konačni rezultat predstave.
4. Nagrada za najbolje glumačko ostvarenje u kategoriji glumac dodjeljuje se:
Robertu Finsteru, za ulogu N.N. u predstavi "Balkanski rekvijem".
Obrazloženje: Finster je demonstrirao o kakvoj glumačkoj zrelosti se radi u promišljanju i realizaciji uloge. Vješto biranim radnjama u odnosu na date okolnosti, dobijamo utisak izvrsne jednostavnosti i lakoće u sprovođenju glumačkog zadatka.
5. Nagrada za najbolje glumačko ostvarenje u kategoriji glumica dodjeljuje se:
Sylviji Haider, za ulogu Zoje u predstavi "Balkanski rekvijem".
Obrazloženje: Sylvia Heider u ulozi Zoje potvrđuje glumačku zrelost i autentičnost. Cijelim sobom biti upleten u dramsku radnju je odlikovalo Silvijinu izvanrednu kreaciju u tumačenju lika Zoje.
5. Nagrada za najbolje glumačko ostvarenje mladog glumca/glumice dodjeljuje se:
Borisu Leru za ulogu Prebijenog u predstavi "Teferič", produkcija Kamerni teatar 55 Sarajevo.
Obrazloženje: Borisova prisutnost na sceni odlikuje se izvanrednom koncentracijom u provođenju karaktera i snažnom unutrašnjom radnjom koja rezultira iskrenom emotivnošću.
6. Nagrada za najbolju epizodnu ulogu dodjeljuje se:
Jeleni Kordić - Kuret za ulogu Bake u predstavi "Kokoš", produkcija Internacionalni teatarski festival MESS i Sarajevski ratni teatara SARTR.
Obrazloženje: Ono što je značajno za ulogu Bake u predstavi "Kokoš" je vještina brze glumačke promjene i njenog konsekventnog provođenja. Jelena je tačno biranim radnjama osiguravala kontinuitet u sprovođenju lika.
7. Nagrada „Radovan Marušić“ za najbolje likovno oblikovanje predstave (scenografiju, kostimografiju ili dizajn svjetla) dodjeljuje se:
Vedranu Hrustanoviću, za scenografiju za predstavu "Balkanski rekvijem".
Obrazloženje: Vedran Hrustanović je korištenjem minimalnih izražajnih sredstava stvorio funkcionalan scenski prostor koji je dobro upotpunio režijsku ideju predstave.
i
Adisi Vatreš-Selimović, za kostimografiju u predstavi "Teferič", produkcija Kamerni teatar 55 Sarajevo.
Obrazloženje: Adisa Vatreš-Selimović je veliki broj kostima kreirala maštovito, nudeći mnoštvo detalja koji su doprinosili oblikovanju glumačkih uloga.
8. Nagrada za najbolju scensku muziku dodjeljuje se:
Drašku Adžiću za muziku u predstavi "Natatorijum", u produkciji Narodnog pozorišta/Narodnog kazališta/Nepszinhaz Subotica.
Obrazloženje: Adžićeva mizika, namjenski komponovana za ovu predstavu, živom izvedbom na sceni doprinosi stvaranju scenske atmosfere i potencira dramaturške elemente predsta
9. Nagrada „Antun Marinić“ za najbolji scenski pokret dodjeljuje se:
Sanji Burić za scenski pokret u predstavi "Balkanski rekvijem".
Obrazloženje: Scenski pokret u predstavi "Balkanski rekvijem" direktno se naslanja na osnovnu radnju i doprinosi razvoju iste. Vrlo pažljivo, delikatno, gotovo nenametljivo pokret u predstavi daje dodatnu notu i afirmiše radnju u cjelini.
10. Specijalna nagrada Stručnog žirija dodjeljuje se:
Teatru Istanbul Devlet Tivatrosu (Državni teatar Istanbul) za afirmaciju bosanskohercegovačkog dramskog teksta u turskom teatarskom prostoru.
11. Specijalna nagrada Stručnog žirija dodjeljuje se:
Predstavi "'Ajmo na fuka", u koprodukciji HNK u Mostaru i Narodnog pozorišta Mostar.
Obrazloženje: Nagrada se dodjeljuje kao priznanje za odlučan iskorak teatra prema novim mogućnostima umjetničke saradnje.
Specijalnu nagradu „ADEM ČEJVAN“, Direkcija XIV. Festivala bosanskohercegovačke drame Zenica 2015. dodijelila je dugogodišnjem, zaslužnom i uglednom bosanskohercegovačkom glumcu Dobrici Agatonoviću – Agi za sjajne glumačke kreacije i ukupan doprinos razvoju teatarske umjetnosti u Bosni i Hercegovini.
Specijalnu nagradu za afirmaciju bosanskohercegovačke književnosti u teatru dodijeljena je Istanbul Devlet Tiyatrosu za uvrštavanje u repertoar dramskog teksta 'Kad bio ovo bio film...' Almira Imširevića u režiji Bilge Emin, te za učešće s tom predstavom na XIV Festivalu bh. drame tokom kojeg je sa rukovodstvom Bosanskog narodnog pozorišta Zenica dogovoreno pokretanje koprodukcijskih projekata sa inscenacijama djela i drugih bosanskohercegovačkih dramatičara, međusobna gostovanja, razmjena teatarskih umjetnika i drugi oblici saradnje.
(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook