Tadić je juče primio predstavnike Udruženja porodica nestalih i poginulih u Hrvatskoj, povodom petnaestogodišnjice od akcije "Oluja", koji su mu prenijeli da se ekshumacija tijela poginulih odvija veoma sporo.
Predstavnici ovog udruženja su upozorili da nije riješena sudbina više od 1 352 osobe, koje nisu pokopane u masovnim grobnicama od 2 100 onih koje se vode kao nestale.
| Za zločine počinjene u "Oluji" tužilaštvo Haškog tribunala optužilo je trojicu hrvatskih vojnih i policijskih generala, Ante Gotovina, Mladen Markač i Ivan Čermak. Suđenje je u toku, a tužilaštvo je za Gotovinu tražilo 27 godina zatvora, za Markača 23, a za Čermaka 17 godina. Dan kada je počela operacija "Oluja" Hrvatska obilježava kao državni praznik, dok isti datum raseljeni Srbi posvećuju sjećanju na svoje stradale sunarodnike. Hrvatska je krajem juna 1998. usvojila Plan za povratak izbjeglica i prihvatila principe na kojima je insistirala međunarodna zajednica, posebno UNHCR. |
Tadić je rekao da se poslije 15 godina mora gledati u budućnost i rješavati sa Hrvatskom problemi sa kojima se suočava većina porodica u procesu povratka.
Ti problemi su vraćanje stanarskih prava, obnova imovine, neisplaćene penzije, konvalidacija radnog staža, kao i problemi u procesu stambenog zbrinjavanja, nemogućnost otkupa dobijenih stanova i problemi vezani za dobijanje državljanstva i za ekonomsku održivost povratka.
Sastanku je prisustvovao predsjednik Komisije Vlade Srbije za nestala lica Veljko Odalović.
Najviši predstavnici Hrvatske izjavili su sinoć da je vojno-policijska akcija "Oluja" bila legalna i legitimna akcija u kojoj je Hrvatska oslobodila svoju okupiranu teritoriju, reagujući tako na izjavu predsednika Srbije Borisa Tadića, koji je kazao da je "Oluja" zločin koji se nikad ne sme zaboraviti.
"Akcija 'Oluja' legalna je i legitimna akcija u kojoj je Hrvatska oslobodila svoj okupirani teritorij. Branioci, učesnici 'Oluje', zaslužuju naše priznanje i poštovanje. Upravo zato, s ponosom i poštovanjem sjećamo se te akcije. Naravno da se ne slažem s tezom da je zločin karakteristika Oluje", izjavio je hrvatski predsjednik Ivo Josipović.
On je naglasio da je najvažnija karakteristika "Oluje" njen oslobodilački karakter, kao i to da je ona zaustavila teška stradanja Hrvatske.
| Prije petnaest godina u vojnoj operaciji "Oluja", na području Republike Srpske Krajine u Hrvatskoj, ubijeno je i nestalo blizu 2.000 Srba, a protjerano oko 220.000, dok je u nastavku akcije BiH, pod nazivom "Maestral" ubijeno još 655 i prognano oko 125.000 srpskih stanovnika. Dan kasnije, 5. avgusta hrvatska vojska je ušla u gotovo potpuno napušten i prethodno žestoko granatiran Knin, u kojem je prije "Oluje" živjelo više od 90 odsto Srba. Za samo nekoliko dana slomljen je otpor Srpske vojske Krajine, koja je brojala oko 30.000 vojnika. Narod Republike Srpske Krajine, više od 200.000 ljudi, natjeran je na povlačenje u pravcu Srbije i Republike Srpske, pri čemu su izbjegličke kolone bile pod dejstvom hrvatske artiljerije i vojnog vazduhoplovstva. Tadašnji komandant civilne policije mirovnih snaga UN za područje Knina, general Alan Goran, na kraju svoje misije napisao je u izvještaju da je policija UN na tom području, nakon dolaska hrvatskih snaga, pronašla 128 ubijenih srpskih civila i 73 odsto uništenih kuća. Prema podacima Dokumentaciono-informativnog centra "Veritas" u akciji hrvatske vojske nestalo je blizu 2.000 osoba, dok je Hrvatski helsinški odbor saopštio da je u toku operacije "Oluja" ubijeno 670 civila. Takozvani "brionski transkripti" sa sastanka hrvatskog predsjednika Tuđmana sa vojnim i državnim rukovodstvom, uoči "Oluje", otkrivaju detalje plana oružanog napada na područje Krajine. Ostala je upečatljiva Tuđmanova rečenica "da Srbe treba udariti tako snažno da nestanu". |
"Hrvatska je bila izložena razaranjima, ubistvima, otimanju kulturnog i drugog blaga, ali se zalaže za otklanjanje svih posljedica rata i kažnjavanje zločina koji su se u njemu dogodili. Rješavanje otvorenih pitanja koje imamo sa Srbijom od interesa je i za Hrvatsku, i za Srbiju - rekao je Josipović.
Premijerka Jadranka Kosor je, takođe, rekla da je "Oluja" bila pravedna, oslobodilačka akcija.
- Osuđujemo bilo kakav pokušaj revizije istorijske istine o oslobodilačkoj akciji 'Oluja', koja je bila jedna od akcija kojom je oslobođen hrvatski teritorij, ali i akcija u kojoj je pobjeđena politika Slobodana Miloševića. U ime budućnosti, vrijeme je da se svi oslobode naslijeđa Slobodana Miloševića - rekla je Kosorova medijima.
Ona je kazala da je Hrvatska vlada "za isključivo okretanje prema budućnosti, uz podršku susjedima na evropskom putu", ali da bi se to ostvarilo "nužno je poštovati istorijske istine koje se moraju uvažiti i zbog budućnosti i dobrih odnosa".
- U ime pravde i budućnosti, Hrvatska očekuje da konačno i Ratko Mladić stane pred lice pravde - rekla je Kosorova.
Na Tadićevu izjavu reagovalo je i Ministarstvu spoljnih poslova Hrvatske, koje je ocijenilo da je ta izjava neprihvatljiva i neistinita, piše "Večernji list", pozivajući se na krugove bliske tom ministarstvu i najavljuje za sutra službeno saopštenje.
- Oluja je legitimna oslobodilačka akcija - ističu u tom ministarstvu i dodaju da se "na taj način poništava sve pozitivno što je u posljednjih nekoliko mjeseci postignuto između dve države".
(BLIN/tg)
FOTO: SRNA
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook