Zbijanje prvoaprilskih šala ima dugu tradiciju i seže daleko u povijest, ali njegovo tačno porijeklo nije poznato.

Postoje razna tumačenja i pretpostavke kada i kako je potaknuto prvoaprilsko zbijanje šala. Jedna od njih je pretpostavka zbijanje šala vuče korijene iz 1564. kad se početkom aprila održavao festival ludosti zvan "Quirinalia". Te je godine francuski kralj Karlo IX uveo novi kalendar po kojem je početak nove godine s 1. aprila pomaknut na 1. januar. Oni koji nisu slijedili novo pravilo, te su Novu godinu slavili po starom, bili su ismijavani i nazivali su ih aprilskim budalama, što je s vremenom preraslo u tradiciju.

Tradicionalno, na 1. aprila, unazad nekoliko desetljeća, pa i stoljeća, pljušte prvotravanjske šale, ali se u nekim zemljama, kao na primjer u Velikoj Britaniji, Australiji i Sjevernoj Africi, šale zbijaju samo do podneva, onaj ko nastavi sa šalama nakon podneva, naziva se "aprilska". U Kanadi, Francuskoj, Irskoj, Japanu, Rusiji, Sjevernoj Koreji, Norveškoj i Americi šale se zbijaju cijeli dan.

Na Dan šale ljudi jedni drugima prave bezopasne smicalice i objavljuju razne novosti. 

Neke od najpoznatijih su "reklama o hamburgerima za ljevoruke" iz 1998. godine ili prilog BBC-a o "berbi špageta sa drveta" iz 1957. godine.

Pravilno usmjeren humor

Pravilno usmjeren humor je poput dragulja, jer se njegovim korištenjem u stresnoj situaciji čovjek oslobađa napetosti i čuva psihičku energiju - ističe za Srnu profesorica na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu Jadranka Kolenović Đapo.

"Karakteristično za ljude je da kažu: `Udri brigu na veselje`. Velika je sposobnost znati se smijati i šaliti na račun onoga što nam se događa. Stres je subjektivno iskustvo i sve zavisi od naših percepcija", navodi Đapo.

Brojna istraživanja pokazuju da zdrav humor i smijeh povećavaju imunitet i toleranciju na bol i smanjuju rizike za kardiovaskularna oboljenja.

Humor kao mehanizam odbrane povezan je sa većom sposobnošću promjene perspektive u suočavanju sa stresnim događajima, efikasnijim planiranjem rješavanja problema i većim pozitivnim procjenjivanjima stresnih događaja.

"Društvo u BiH poznato je po smislu za humor. Međutim, rezultati istraživanja pokazuju da su u opticaju i forme takozvanog samoomalovažavajućeg humora. Ovaj oblik humora ima funkciju da zbijanjem šala učinimo da nas drugi prihvate", pojašnjava Đapo.

Ona napominje da čovjek od "zdravog" smijeha ne pravi korist samo za sebe, već i za osobe koje ga okružuju, te da ne iznenađuje podatak da većina ljudi vlastiti smisao za humor, na skali od jedan do pet, ocjenjuje u prosjeku ocjenom - četiri.

"Smisao za humor i duhovitost partnera ili prijatelja rangiramo među pet poželjnih osobina ličnosti", ističe Đapo.

Šalu ne miješati sa radošću

Ono što se danas nudi u medijima jeste jeftini humor koji brzo izgubi na smislu, smatra ona i ocjenjuje da je malo komedija u domaćoj produkciji, te da fali dopadljive i duhovite komunikacije.

Profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjoj Luci Nemanja Đukić smatra da humor i šalu ne treba miješati sa radošću, te da je zabava "emotivno i estetsko stanje, emotivna i estetska blokada analitičkih potencijala ličnosti, dok je radost etičko-religijsko egzistencijalno stanje".

"Suština radosti nije u bježanju od svakodnevnih problema /to je funkcija zabave/, niti njihovo namjerno neuviđanje, nego upravo suprotno - njihovo rješavanje u radosnoj lakoći postojanja", kaže Đukić.

On navodi da je zabava sredstvo pomoću kog centri moći odvraćaju pažnju masa od važnih pitanja, te da na taj način prisustvo zabave u svakodnevnom životu postaje pokazatelj kulturne krize i krize identiteta. 

(Oslobodjenje.ba, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/dg)