Izvor: Dnevni list

Iz godine u godinu osiromašeni bh. građani bespomoćno gledaju kako milijuni, pa i milijarde eura odlaze u druge zemlje regije, dok naša samo tone sve dublje i dublje. Tako je i s 2015. godinom, jer već znamo kako nam iz IPA fondova za razdoblje 2014. -2017. namijenjeno 165,8 milijuna eura, ali zbog izostanka dogovora o mehanizmu koordinacije ta sredstva su još uvijek na čekanju.

- Poražavajuće je što se predstavnici vlasti ponašaju kao da to nije njihov problem. Zaista nevjerojatno i frapantno zvuči podatak do kojeg smo došli analizirajući povlačenje sredstava iz IPA fondova – u razdoblju od 2008. do 2014. godine negdje oko 650 milijuna eura, koliko je bilo namijenjeno u okviru zemalja regije i za BiH, našu zemlju je ‘zaobišlo’ i otišlo na drugu stranu, kazao je za Dnevni list dr. Duljko Hasić, ekonomski stručnjak iz Vanjskotrgovinske komore BiH.

Nevjerojatni podaci

Razlozi su, kako kaže, poznati i pticama na grani – izostanak bilo kakvog dogovora, neispunjavanje uvjeta koje pred nas stavlja Unije, pa smo došli u potpunu blokadu. Hasić jasno kaže kako u BiH nema niti jasne strategije gdje se trebaju ulagati sredstva iz IPA fondova, što je također prepreka za povlačenje sredstava.

Nastavlja kako nas je sve to samo tijekom 2014. godine dovelo do toga da je u jednoj tranši oko 65 milijuna eura otišlo na drugu stranu, a ne za malo i srednje poduzetništvo i poljoprivredni sektor u BiH, za što je prvobitno bilo namijenjeno.

- Niti oko toga se naše vlasti nisu nešto posebno zabrinule, iako se radi o sigurnom izvoru sredstava. Prema našoj analizi, bh. vlasti su više preferirale kreditna zaduženja, nego doći do sredstava iz IPA fondova. Razlog je jasan – sredstva iz IPA fondova strogo su diktirana i kontrolirana, mora se za svaki euro jasno definirati gdje će biti utrošen. Kod kreditnih zaduženja to, pak, nije slučaj, pojašnjava Hasić.

Zbog svega toga on ne zrači niti prevelikim optimizmom kada je u pitanju povlačenje IPA sredstava i u idućem razdoblju, iako je tračak nade novi pristup EU-a prema BiH. Upravo tu vidi nadu i mogućnost da koliko-toliko uhvatimo tempo regije te ne propustimo velika sredstva koja nam stoje na raspolaganju.

- I ovom prigodom poslao bih apel našim vlastima da naprave odgovarajuće strategije te urade sve što je u njihovoj moći da povučemo što je više moguće sredstava iz fondova EU-a. To je jedan od najboljih način kako utjecati na kroničnu nelikvidnost i veliku nezaposlenost, istaknuo je Hasić.

Nazadovanje

Navedena analiza nije jedina koja je rađena vezano uz iskorištenost IPA fondova, ali i nekoliko ostalih koje su radile druge institucije pokazuju katastrofalne podatke. Tako smo, primjerice, tijekom 2007. imali značajnu iskorištenost navedenih sredstava koja je bila 87 posto.

Nažalost, u godinama koje slijede to je sve više padalo i padalo. Tako već kod prvog dijela sredstava za 2008. imamo iskorištenost 69 posto, a kod drugog dijela za istu godinu 47 posto. Kada je u pitanju 2009., za prvi dio sredstava iskorištenost je bila 56 posto, a za drugi dio sredstava mizerna 22 posto. Situacija u 2010. je još gora jer iskorištenost pada na mizernih 20 posto. I iz ovih podataka vidi se kako BiH ide doslovce obrnutim putem od svih drugih europskih zemalja.

Naime, sve zemlje iz godinu u godinu bilježe napredak u ispunjavanju uvjeta za povlačenje sredstava iz ovih ili sličnih fondova, dok naša iz godine u godinu sve više nazaduje. Upravo od 2008. naša zemlja bilježi sve gore i gore ekonomske rezultate, gospodarstvo grca u recesiji, po nezaposlenosti smo najgori u Europi i u rangu nekih afričkih zemalja, veliki broj radnika mjesecima ne prima plaće, na godišnjoj razini iseli se osoba na razini jednog većeg grada, državni nameti rastu, poduzeća se gase, poslovna klima je sve gora i gora,…

Bez obzira na sve to i dalje nemamo jasnih strategija oporavka, bilo kakvih ekonomskih planova razvoja. Ali zato imamo najbolji vozni park kod institucija vlasti, stotine ministara, premijera, direktora, agencija, zapošljavanje po stranačkoj i obiteljskoj liniji, “sivu” ekonomiju koja na godišnjoj razini ‘pojede’ stotine i stotine milijuna maraka, korupciju i organizirani kriminal koji uzimaju još i više, potpuno beznađe i apatiju.

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/mr)