Kolumnista DEPO Portala u svom najnovijem članku analizira spregu kulture i turizma, za koje kaže da su organski povezani kao što su to sektori kulture i prirode, te tvrdi da je razvoj kulture u najširem smislu, koja je ključ turističkog proizvoda, ujedno i najveća razvojna šansa Sarajeva i Bosne i Hercegovine. Evo zašto...

Šta povezuje Stari most u Mostaru i Veliki kanjon rijeke Colorado osim činjenice da se nalaze zajedno na listi Svjetske kulturne i prirodne baštine – UNESCO?

Lakše pitanje je šta povezuje Stari most u Mostaru i njegovu okolnu urbanu jezgru sa rijekom Neretvom? Čovjek je danas (ne)svjestan da brojne tvorevine ljudskih ruku dio svoje ljepote i veličanstvenosti duguju mjestu na kojem se nalaze.

Predugo su se u civilizacijama svijeta priroda i kultura, kao pojave, smatrale različitim, čak suprotstavljene jedna drugoj. Čovjekovi kultovi, a potom kultura, su predstavljali simbol njegovih duhovnih vrijednosti dok se istovremeno čovjek nosio sa silama prirode.

Stanje civilizacijskog fijaska u koji tone cjelokupno društvo Bosne i Hercegovine, nažalost (po definiciji) svjedoči o niskom stupnju odgoja i obrazovanosti, a time i opće kulture naše bh. nacije. Istovremeno jedinstvena materijalna i duhovna bosanskohercegovačka kultura svakodnevno svjedoči o njenim historijskim visokim dostignućima.

Institucije kulture životare, za neke se može reći da su na izdisaju, a neke su i definitivno obustavile rad. Općepoznato je stanje u kojem se nalaze institucije kulture (sedam institucija) za čije finansiranje je odgovorna poslijeratna država Bosna i Hercegovina.

Stanje civilizacijskog fijaska u koji tone cjelokupno društvo Bosne i Hercegovine, nažalost (po definiciji) svjedoči o niskom stupnju odgoja i obrazovanosti, a time i opće kulture naše bh. nacije

U međuvremenu Sarajevo i Bosna i Hercegovina su dobili tri nove kulturne institucije (Fondaciju Adila Zulfikarpašića, novu zgradu Gazi Husrev-begove biblioteke i umjetnički projekat Ars Aevi koji privremeno djeluje u dijelu prostora Doma mladih na Skenderiji i koji ima nemjerljivi razvojni kulturni i turistički potencijal za čitavu državu Bosnu i Hercegovinu). Tu su i Muzej Alija Izetbegović, Kuća sevdaha... ali o tome drugi put.

Oblikovanje domaćeg turističkog tržišta za međunarodno tržište je ono što povezuje i u čemu se ogleda organska povezanost razvoja kulture i turizma kao najbližih dodirnih sektora u savremenom svijetu.

Četrdeset i tri godine nakon donošenja konvencije o Svjetskoj kulturnoj i prirodnoj baštini - UNESCO (iz 1972.), zajedno sa tri susjedne zemlje nominirano je, kao regionalni projekat, trideset srednjovjekovnih nekropola stećaka. Jedno od veoma važnih pitanja koja postavljaju eksperti UNESCO-a je na koji način će se obezbijediti finansiranje, odnosno održivost predloženih lokaliteta u smislu turističke valorizacije.

Svjetski analitičari su saglasni da je najveći fenomen druge polovine XX stoljeća, ispred genetike i informatike, turizam. Nezaustavljiva stopa porasta je osnovna karakteristika industrije turizma na početku trećeg milenija. Samo stopa porasta korisnika interneta još može da se poredi sa brojem ljudi koji žele da privremeno promijene mjesto boravka. Svijet neumitno postaje globalno selo.

Industrija kulture u svijetu, sada je sasvim izvjesno, je jedna od industrija koja će u narednim decenijama pratiti rast industrije turizma.

Svjetski analitičari su saglasni da je najveći fenomen druge polovine XX stoljeća, ispred genetike i informatike, turizam

Industrije muzike i filma, a u posljednje vrijeme i muzeologija i festivali su u tom pogledu otišli još dalje i njihovi pojedini proizvodi se u mnogim zemljama smatraju vrhunskim nacionalnim interesom, koji donose ogromne prihode nacionalnim ekonomijama.

Sasvim je jasno da  kulturne i turističke projekte koji djeluju na Zapadnom Balkanu treba ponovo rekonstruirati. "Obnova i oživljavanje međugraničnih umjetničkih, kulturnih i turističkih veza unutar Zapadnog Balkana, ali i sa drugim dijelovima Evrope, nije važna samo zbog vraćanja uzajamnog povjerenja između naroda i kultura. To je u suštini preduvjet za moralnu i ekonomsku obnovu ovoga regiona i preduvjet za podršku kulturnoj različitosti u svim dijelovima Evrope. Zbog toga je imperativ – iniciranje konkretnih projekata za olakšavanje saradnje, gdje je saradnja turizma i kulture ključ navedene rekonstrukcije" – zaključak je svih poslijeratnih relevantnih studija.

Zanimljiva zapažanja stranih autora su da je rat 1992/95. godine, pobudio jake emocije na kulturu i kulturno naslijeđe. Njihova glavna zapažanja se svode na slijedeće:
-    Specifičan mentalni sklop ljudi nije sklon ulaganju u kulturu i nema razumijevanje za dobre primjere poslovnih ljudi. Postoji sklonost ka ličnim kontaktima kako se vodi biznis i neke javne osobe odgovorne za razvoj kulture su pod uticajem klijentelističkog načina razmišljanja;
-    Grozan stav ljudi i biznisa prema zakonu i kontrolisanju;
-    Ne postoji tradicija u radu volonterskih struktura. Obavezno članstvo u Privrednoj komori je ukinuto, ali ostaje problem volontera u takvim organizacijama. Isti problem imaju sva strukovna udruženja, a to je kako motivirati članove da učestvuju u radu;
-    Mentalni sklop većine kulturnih djelatnika je da oni vjeruju da nije prikladno ostvarivati profit od kulture i ne vide vezu kulture i profitabilnih djelatnosti...

Otvorena su i mnoga druga pitanja, kao što su parkinzi i rasvjeta u gradu Sarajevu, nedostatak turističke infrastrukture i osmišljenih turističkih itinerera, potreba informiranja o manifestacijama kulture na web stranicama godinu dana unaprijed, neorganizirana promocija i prodaja djela likovnih i primjenjenih umjetnosti, nepostojanje vezanih ulaznica za više muzeja...

Mentalni sklop većine kulturnih djelatnika je da oni vjeruju da nije prikladno ostvarivati profit od kulture i ne vide vezu kulture i profitabilnih djelatnosti...

Prihvaćen je i razvojni moto Kantona Sarajevo: Turizam je proizvod koji treba razvijati, a kultura je ključ tog proizvoda.

Ovakav razvoj za koji Kanton Sarajevo ima sve potrebne pretpostavke ima četiri potencijalne prednosti za rast u korist svih građana:
-    Ima potencijal za povezivanje sa mnogim djelatnostima jer klijent dolazi do destinacije;
-    Zapošljava u velikom procentu žene;
-    Ima potencijal za razvoj u Kantonu Sarajevo koji ima ograničene druge mogućnosti za konkurentan izvoz;
-    Turistički proizvod se može razviti na bazi prirodnih i kulturnih resursa, a to su sredstva sa kojima Kanton Sarajevo raspolaže.

Put za rješenje je uključivanje u međunarodnu utakmicu znanja i informiranosti o regionalnim i evropskim kulturnim projektima.

Prepoznavanje kreativnosti i njene bitne uloge u razvoju ekonomije, etičkog i civilnog društva je najvažniji zadatak svake kulturne politike. Politika koja ima na umu da kreativnost pretpostavlja i rađa kreativnost ima strategiju. Humoristička TV serija  "Lud, zbunjen, normalan" ruši rekorde gledanosti na teritoriji nekadašnje Jugoslavije.

Očigledno je da se ne mogu uskladiti i približiti tzv. "visoka" i "masovna" kultura jer su različiti obrazovno-odgojni nivoi, navike, sklonosti, dobne razlike, socijalni status i sl. i stvaratelja i primatelja tih poruka.

Kao što se ne mogu precizno odrediti granice turističkog djelovanja u privrednom smislu, tako se ne može potpuno definirati ni sam pojam kulture. Izrazi kao "materijalna kultura", "duhovna kultura", "turistička kultura", "lokalna kultura", "kultura stanovanja", "kultura kuhinje", „kultura življenja“ i ostale "kulture", svakako imaju veze jedna sa drugom.

Politika koja ima na umu da kreativnost pretpostavlja i rađa kreativnost ima strategiju. Humoristička TV serija  "Lud, zbunjen, normalan" ruši rekorde gledanosti na teritoriji nekadašnje Jugoslavije

Reduciranje kulture kao i turizma u Kantonu Sarajevo na pojedine djelatnosti i teza da su to različiti suprotstavljeni sektori (kultura i turizam) je žalosna ideja koja neće potaknuti razvoj.

Naravno da je opravdan revolt kulturnih djelatnika na općevidljive talove, korupciju, nepotizam... u kulturi, koji su prisutna dijagnosticirana rak rana u svim ljudskim djelatnostima bosanskohercegovačkog društva. Institut javne rasprave u svim oblastima života je zanemarena zakonska obaveza. Uz poštivanje zakonskih procedura treba da ide i ograničavanje mandata izbornika.

Ono što sa sigurnošću možemo utvrditi je da Kanton Sarajevo raspolaže sa svim potrebnim pretpostavkama za razvoj svjetskog centra kulture i turizma.

Uz prelijepe (zapuštene) prirodne pejzaže i razvoj aktivnosti na otvorenom, raznoliko (često nedostupno) kulturno naslijeđe, nedozvoljivo zanemarenu bogatu nematerijalnu baštinu i sjajni, začuđujući kreativni potencijal, potrebna je dostižna vizija i aktivno učešće države.

I napokon, kako pokrenuti predugo čekani (2 decenije) ekonomski prosperitet? Paket mjera postoji (Vizija 14-22). To naravno niko neće moći uraditi sam bez potrebne kritične sinergije dodirnih sektora ali i podrške više stranaka, bile one trenutno u vlasti ili u opoziciji.

Ovo nije vrijeme samo ekonomskog već i našeg biološkog opstanka.

Stavovi izrečeni u ovom tekstu odražavaju autorovo lično mišljenje, ali ne nužno i stavove DEPO Portala.

Molimo čitaoce da se u svojim komentarima suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. DEPO Portal zadržava pravo da takve i slične komentare ukloni bez najave i objašnjenja.

Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook