To su "apsolutno netačni, besmisleni i zlonamjerni" navodi, rekla je Malović o pisanju nekih britanskih dnevnika koje su prenijeli beogradski mediji.

Ocijenila je da takvi navodi ni na koji način neće pridonijeti utvrđivanju istine i procesu pomirenja u regiji.

Prihvaćanjem Deklaracije o Srebrenici Srbija se nedvosmisleno opredijelila prema tom stravičnom zločinu i potpuno je jasno da poštovanje iskazano prema žrtvama i zahtjev za izručenje Ejupa Ganića ni na koji način ne može biti predmet bilo kakve trgovine, rekla je ministrica.

Naglasila je da je Srbija opredijeljena k utvrđivanju pune istine o zločinima počinjenim na teritoriju bivše Jugoslavije jer je to dug koji svi mi imamo prema žrtvama i njihovim obiteljima, ali i najvažniji segment procesa pomirenja.

O Bosni i Hercegovini ovisi kako će se odnositi prema tom jasno izraženom srbijanskom stajalištu, dodala je.

Malović nije željela komentirati odluku britanskog ekstradicijskog suda kazavši da kao dio izvršne vlasti nikad nije niti će komentirati odluke domaćih i inozemnih pravosudnih organa.

"Također ne želim komentirati argumente Ganićeve obrane, jer oni imaju pravo svog klijenta braniti svim raspoloživim sredstvima. Više puta smo istaknuli da je slučaj Ganić isključivo stvar pravosudnih organa, a ne politike", dodala je.

Mediji u Beogradu prenijeli su u srijedu, pozivajući se na britanske dnevnike,  da je zahtjev za izručenjem Ganića odbijen jer je Srbija pokušala trgovati tim zahtjevom ponudivši da odustane od sudskog progona Ganića ako bosanskohercegovačke vlasti prihvate ispriku za genocid u Srebrenici.

Britanski sud odbio je u utorak izručiti bivšeg člana ratnog Predsjedništva Bosne i Hercegovine Ejupa Ganića Srbiji obrazloživši svoju odluku vjerojatnošću da je taj postupak "politički motiviran".

Ganić je u Londonu uhapšen i priveden 1. marta temeljem zahtjeva Srbije zbog pogibije više od 40 vojnika bivše JNA koji su se povlačili iz Sarajevu 1992. godine.

Srbijanska je policija početkom 2009., po nalogu istražnog suca, raspisala tjeralice za 19 osoba iz BiH, među kojima su ratni članovi predsjedništva BiH Ejup Ganić i Stjepan Kljujić, zbog napada na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, u maju 1992.

(FENA, DEPO, BLIN/md)