Muhamed Pilav u svojoj kolumni u današnjem Oslobođenju: Mi smo jedna od rijetkih zemalja gdje većina poslodavaca pokreće vlastitu kompaniju iz patriotskih razloga i održava je u životu i kada za to nema ekonomske opravdanosti, a sve zarad bolje budućnosti za našu i vašu djecu. Međutim, poslodavci su na izmaku snaga jer s druge strane nema razumijevanja.

Otvaranje novih radnih mjesta u proizvodnji finalnih proizvoda i usluga je jedini, najlakši i najjeftiniji način za brz izlazak iz krize.

Izvoz roba i usluga kreira pravu, realnu novostvorenu, tj. dodanu vrijednost. Po definiciji dodana vrijednost = bruto dobit + amortizacija + bruto plaće. Ovo su najvažniji parametri po kojima se mjeri doprinos poslodavaca ili pojedinca društvenoj zajednici.

Izvoz u Bosni i Hercegovini trenutno učestvuje u BDP-u sa 30%. Uvoz od izvoza je znatno veći i to je veoma opasno za održivost našeg ekonomskog sistema. Posebno moramo imati na umu da će se doznake dijaspore ubrzano smanjivati. Struktura izvoza je loša jer u strukturi izvoza dominiraju proizvodi sa veoma malom dodanom vrijednosti kao što su npr. struja, poluproizvodi od drveta, sirova koža, lohn poslovi, ugalj, itd. Veoma je malo učešće domaćih sirovina u proizvodima koje izvozimo. Da bi nam bilo bolje neophodno je već u ovoj godini obezbijediti rast BDP-a od 5%. Potrebno je zatim osigurati rast broja uposlenih i plaća u realnom sektoru najmanje 10%, smanjiti javnu potrošnju minimalno 10%, a povećati privatnu (ličnu i kompanijsku) potrošnju barem 20%.

Isto tako, neopodno je ukinuti sve parafiskalne namete realnom sektoru. Fabrikama koje izvoze 30% i više svoje proizvodnje, poreze i doprinose smanjiti minimalno za 50%. Sramotno je da radnici u fabrikama obavljaju veoma teške poslove za 400 - 500 KM dok uposleni u administraciji samo za dolazak na posao dobijaju duplo više. Neophodno je propise iz oblasti radnog prava (u korist radnika a na štetu neradnika) prilagoditi trenutku u kojem se nalazi naša ekonomija.

Svi moramo biti na tržištu rada a ne samo poslodavci, radnici u fabrikama, građevinski radnici i seljaci.

Da bi ubrzano krenuli putem prosperiteta moramo otvoriti iskren dijalog, kako između svih političkih stranaka, tako i između političkih i privrednih subjekata. Jer, kada je ova tema u pitanju, nije racionalno da postoje pozicija i opozicija. Drugim riječima, potreban je opći konsenzuns. Važno je ukinuti jaz između bogatih i siromašnih, između administracije i radnika u fabrikama.

Svi moramo biti na tržištu rada a ne samo poslodavci, radnici u fabrikama, građevinski radnici i seljaci

Opasno je što se ubrzano povećava broj izdržavanih osoba u odnosu na broj osoba koje stvaraju dodanu vrijednost. Bez brzog rješavanja naprijed nabrojanog neće biti redovnih penzija, plaća budžetskih korisnika i novca za lijekove i liječenje bolesnih.

Trenutno 90% domaćih poslodavaca razmišlja o zatvaranju, prodaji ili izmještanju firme u zemlje u kojima je bolji poslovni ambijent. Mi smo jedna od rijetkih zemalja gdje većina poslodavaca pokreće vlastitu kompaniju iz patriotskih razloga i održava je u životu i kada za to nema ekonomske opravdanosti, a sve za rad bolje budućnosti za našu i vašu djecu. Međutim, poslodavci su na izmaku snaga jer s druge strane nema razumijevanja.

Mi smo malo tržište i svaka proizvodnja organizovana samo za domaće tržište je neodrživa. Na međunarodnom tržištu je konkurencija svaki dan sve jača i nemilosrdnija. Jedina smo zemlja na svijetu koja u vrijeme velike finansijske (špekulativne) krize nije učinila ništa za realni sektor. Druge zemlje su privatnim firmama davale milijarde grantova i povoljnih kredita zbog opstanka na tržištu. Cijeli svijet subvencionira i štiti domaću proizvodnju i zbog toga kod nas neće doći velike i ozbiljne kompanije da grade fabrike. Mogu doći samo pojedinci i firme sa nepoštenim namjerama da nas pokradu ili operu ilegalni novac.

Čak štaviše, neke evropske zemlje stimulišu matične industrije da zatvore pogone izvan matice i vrate proizvodnju kući. U SAD-u je već dugo zabranjen izvoz sirove nafte ali nije zabranjen izvoz  prerađene nafte. U mnogim granama industrije postoje kontigenti i carine preko 20%. Da li je kod nas nešto zabranjeno u tom smislu? Zbog toga SAD ima stopu nezaposlenosti manju od 5%. Ponukani ovim pozitivnim primjerom vodeće ekonomske sile svijeta, zašto i mi ne bismo zabranili izvoz sirove bukve?

Shvatite da kredite korištene za javnu potrošnju i programe koji ne stvaraju dodanu vrijednost moramo vratiti mi ili naša djeca. To nisu grantovi. To se mora vraćati!

Trenutno naši susjedi daju firmama prazne hale besplatno, na korištenje, a za nabavku opreme nepovratna sredstva u iznosu 50 - 60% investicije. Hrvatska banka za obnovu i razvoj će u 2015. godini pod povoljnim uvjetima realnom sektoru posuditi oko dvije milijarde maraka. Turska, Srbija, Makedonija, Rumunija intenzivno daju grantove i porezne olakšice realnom sektoru. Njemačka subvencionira izvoznicima troškove transporta, energije, kamata, itd. Da li mi možemo pratiti konkurenciju iz tih zemalja?

Od 2008. godine do danas, kod nas su najbrže rasli broj uposlenih u administraciji i javna potrošnja. Shvatite da kredite korištene za javnu potrošnju i programe koji ne stvaraju dodanu vrijednost moramo vratiti mi ili naša djeca. To nisu grantovi. To se mora vraćati!

Izvoz struje po 30-40 €/Mwh nije društveno koristan posao dok tu istu struju naše fabrike plaćaju 90-100€/Mwh. Drugim riječim, ispada da nejaki domaći prizvođači finansiraju daleko jaču konkurencju u inostranstvu s kojom se borimo na istim tržištima. Veća je korist da naše fabrike dobiju jeftiniju struju i da je izvoze kroz finalni proizvod.

Nemojte se bojati firmi i pojedinaca koji ostvaruju velike profite. Tu je država da im uzme te velike zarade kroz progresivno oporezivanje profita i luksuza i onda to pošteno distribuira socijalno ugroženim kategorijama.

(Autor je direktor kompanije MS&WOOD, bosanskoherceovačkog proizvođača namještaja koji u stopostotnom obimu izvozi svoje proizvode na zahtjevna svjetska tržišta)

Stavovi izrečeni u ovom tekstu odražavaju autorovo lično mišljenje, ali ne nužno i stavove DEPO Portala.

Molimo čitaoce da se u svojim komentarima suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. DEPO Portal zadržava pravo da takve i slične komentare ukloni bez najave i objašnjenja.

Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook