U skladu s preporukama Europske komisije, svima koji odu ratovati na strana ratišta oduzimat će se pasoši kao i onima za koje naše sigurnosne službe procijene kako namjeravaju otići i ratovati u drugim zemljama, odnosno kako su sigurnosna prijetnja BiH ili nekoj drugoj zemlji. Oni kojima bi se pasoši poništili dok su tamo mogli bi i ostati u, recimo, Siriji ili Iraku, sve dok ne bi eventualno bili uhapšeni i deportirani natrag u BiH.

Inicijativa o oduzimanju pasoša džihadistima je došla iz zemalja članica Europske unije i podržala ju je Europska komisija. BiH će se morati ponašati u skladu s politikama Bruxellesa, budući da o tom ovisi naš bezvizni režim.

3000 potencijalnih džihadista

Europska komisija je, naime, objavila kako će podržati ideju pojedinih zemalja članica, prije svih Francuske, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva i Danske, da se ponište pasoši i drugi putni dokumenti osobama koje su prijetnja javnoj sigurnosti. Time bi se spriječio odlazak državljana EU-a u ili iz Sirije, Iraka i drugih stranih ratišta.

U BiH je registrirano najmanje 80 građana koji se trenutačno bore u sirijskom ratu. Pretpostavlja se da ih je dvadesetak poginulo, dok se oko 40 vratilo u BiH. Ravnatelj Obavještajno-sigurnosne agencije Almir Džuvo godinama ponavlja kako je najmanje 3000 osoba u BiH koje su sigurnosna prijetnja. Svi oni mogli bi ostati bez putnih dokumenata. I Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA), u koordinaciji s Tužiteljstvom BiH, kontinuirano prikuplja informacije i saznanja koja se odnose na odlazak državljana BiH na strana ratišta i pridruživanje stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama.

U BiH je krajem jula prošle godine stupio na snagu zakon kojim se predviđa višegodišnja zatvorska kazna onima koji sudjeluju u stranim ratovima, te onima koji promoviraju sudjelovanje u tim sukobima. Onome ko odluči ratovati u inozemstvu prijeti kazna do deset godina zatvora, a pet godina zatvora prijeti i organizatorima odlazaka, kao i onima koji obučavaju dobrovoljce.

Do četiri godine iza rešetaka  predviđeno je za sve osobe koje preko interneta, javno ili kroz medije promoviraju odlaske. BiH je tako s protuterorističkom akcijom ‘Damask’ postala prva zemlja koja je primijenila ovakav jedan zakon kakav redom donose sve zemlje regije. No, većina uhapšenih u ovim akcijama suđenje čeka na slobodi, oduzeti su im putni dokumenti i određena zabrana kretanja. No, brojni su oni koji nisu privođeni, a za koje se sumnja da se spremaju za rat ili koji se bave regrutiranjem boraca.

Izmjena Schengena

No, vlade gotovo svih zemalja članica otišle su korak dalje pa su donijele ili su u procesu donošenja zakona kojim će se omogućiti oduzimanje putnih dokumenata. Prema procjenama Europola, oko 5000 državljana zemalja članica EU-a otišlo je u džihad, a na hiljade ih se sprema. Inicijativom se dopunjava zakonodavstvo koje regulira Schengenski informacijski sustav (SIS), koji alarmira granične kontrole, policiju, carinike, pravosudne vlasti kao i one koje se bave izdavanjem viza unutar Schengenskog područja unutar kojeg pak nema granica, ukoliko neka osoba ne bi trebala biti u EU-u ili za koju se sumnja kako je počinila neki zločin.

U međuvremenu, dok traju brojne antiterorističke racije u Njemačkoj, Francuskoj i Belgiji danski parlament, po uzoru na još neke zemlje članice, donosi zakon kojim se dopušta policiji poništiti pasoše, odbiti izdavanje putnih dokumenata i nametnuti zabranu putovanja, a Francuska je donijela još rigorozniji dekret, pa će se svi oni za koje se utvrdi da potiču na terorizam, uključujući i aktivnosti preko interneta, suočiti s kaznom od 100.000 eura ili sedam godina zatvora.

Velika prijetnja sigurnosti u BiH

U posljednje tri godine na stranim ratištima borilo se otprilike 150 bh. državljana. Odlazili su, ratovali i vraćali se u BiH. Procjenjuje se kako trenutačno u Siriji ili Iraku ratuje oko 80 naših državljana, a da je dvadesetak već poginulo. Takvi ljudi, smatraju stručnjaci, opasnost su za sigurnost zemlje. Kad imate osobu koja je vična rukovanju oružjem, eksplozivom, koja je sudjelovala u borbama – takva osoba se može mnogo lakše angažirati u neke stvari. Od organiziranog kriminala do terorizma. Uz to, ravnatelj Obavještajno-sigurnosne agencije Almir Džuvo godinama već ponavlja kako je najmanje 3000 osoba u BiH koje su sigurnosna prijetnja.

(Dnevni-list.ba, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/dg)