Kupola koja je postavljena na tzv. glavu bušotine već osam dana uspješno sprječava isticanje nafte, a s nastavkom radova uskoro bi trebalo početi ubacivanje tehnološkog mulja i betona kroz kupolu, u prvoj fazi njenog trajnog zatvaranja.
Kada se dovrši pomoćna bušotina, na dubini od tri kilometra ispod morskog dna, i kroz nju će se ubacivati mulj i beton u glavnu bušotinu.
ŠEF BP-a TONI HEJVARD PREGOVARA O ODLASKU |
Izvršni direktor BP-a Toni Hejvard pregovara o uslovima svoga odlaska iz kompanije, saznao je Bi-Bi-Si. Zvanična objava o tome uslijediće najvjerovatnije u naredna 24 sata. Hejvard je kritikovan zbog vođenja operacije nakon curenja nafte u Meksičkom zalivu, kao i zbog niza gafova u odnosima sa javnošću. Urednik poslovnih vijesti Bi-Bi-Si Robert Peston kaže da će Hejvarda na ovoj poziciji vjerovatno zamijeniti njegov američki kolega Bob Dadli, koji je trenutno zadužen za operaciju čišćenja. Premda se BP već duže vrijeme priprema za promjenu na vrhu kompanije, čekalo se da dođe do napretka u borbi sa curenjem nafte, te da se izračuna koliko će ova katastrofa koštati kompaniju. BP će u utorak objaviti izvještaj o poslovanju u drugom kvartalu ove godine. |
Ted Alen, penzionisani admiral obalne straže koji komanduje saveznim snagama angažovanim na obuzdavanju naftne mrlje, izjavio je u subotu da je povratak brodova "dobra vijest".
Alen je rekao da će radnici na platformi za bušenje, koji su u četvrtak i petak izvlačili 1.500 metara cijevi i slagali ih na palubi, sada morati vratiti cijevi. On je ocijenio da se prije petka neće početi s ubacivanjem mulja i betona kroz kupolu na glavi bušotine.
Sezona uragana na Atlantskoj obali Sjeverne Amerike ulazi u najaktivniju fazu početkom avgusta, pa je Alen kazao da će se posade brodova i platformi BP-a igrati "mačke i miša" s vremenom do kraja sezone.
Džejn Lubšenko, voditeljka Nacionalne uprave za okeane i atmosferu, rekla je da bi talasi u blizini bušotine u subotu naveče mogli doseći dva i po metra. Ona je kazala da se uz obalu ne očekuje jačanje oluje, ta da talsi mogu pomoći u raspršivanju nafte u vodi.
Prije postavljanja kupole koja je zatvorila bušotinu iz nje je u 86 dana isteklo do 700.000 tona nafte koja je zagadila oko 900 km obala Luizijane, Misisipija, Alabame i Floride.
Najveća slučajno izazvana naftna mrlja u istoriji nastala je nakon eksplozije naftne platforme "Dipvoter Horizon" 20. aprila, u kojoj je poginulo 11 radnika, prenijela je Hina.
(FENA, BLIN/sv)
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook